anonimno objavljeno: 9. svibanj 2006. Dijeli objavljeno: 9. svibanj 2006. Može li mi neka dobra dušica reći što su frankove formule i koje su? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
anonimno odgovoreno: 9. svibanj 2006. Autor Dijeli odgovoreno: 9. svibanj 2006. frankove formule, kazneno pravo, koliko me sjećanje služi definiraju izravnu namjeru, neizravnu namjeru, nehaj,... ne znam ih više napamet, ali imaš ih u knjizi kazneno pravo opći dio sigurno. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
anonimno odgovoreno: 9. svibanj 2006. Autor Dijeli odgovoreno: 9. svibanj 2006. to ti je vec puno puta odgovoreno na ovom forumu. mislim da je xsara dala dosta detalja u nekom ranijem topicu. guglaj! Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
anonimno odgovoreno: 11. svibanj 2006. Autor Dijeli odgovoreno: 11. svibanj 2006. ovo sam ja jednom kopirao odavdje negdje pa da ne trazis: Frankove forumule su pomoćne formule koje se odnose na razgraničenje neizravne namjere i svjesnog nehaja, kao i na utvrđivanje dragovoljnosti odustanka. Kod utvrđivanja stupnja krivnje počinitelja teško je utvrditi u određenom slučaju je li on postupao s neizravnom namjerom ili svjesnim nehajem (pogledaj definicije). Stoga se mudri Franck dosjetio ove formule za utvrđivanje neizravne namjere: "Bilo ovako ili onako, svakako ću poduzeti radnju." Drugi slučaj kada se koristi Frankova forumula jest prilikom prosuđivanja radi li se o dragovoljnom odustanku (ili što bi Franck rekao "freiwilliger Rücktritt). U tom slučaju Frankova forumula glasi: "Mogu dovršiti djelo, ali neću". Ova njegova forumala nije toliko uspjela kao gore navedena, a više o tome pogledaj u literaturi. U praksi se javljaju teškoće oko razgraničenja eventualnog umišljaja od svjesnog nehaja, jer su kriteriji za to razgraničenje subjektivne prirode, zbog čega se i kaže kako je ovo jedno od najtežih i najspornijih pitanja kaznenog prava. Kao pomoćna praktična metoda za razgraničenje eventualnog umišljaja i svjesnog nehaja služe prva i druga Frankova formula. Prva: obuhvaća hipotetsko pitanje - kako bi se ponašao počinitelj koji je inaće predvidio mogućnost nastupanja posljedice, kada bi smatrao da će ona sigurno nastupiti...za što bi se on u takvom slučaju opredijelio, da li bi se povukao? Ako bi i pod tom pretpostavkom radio - postojao bi eventualni umišljaj, a ako bi odustao od djela-svjesni nehaj. Druga: po njoj treba utvrditi za postojanje eventualnog umišljaja da je počinitelj postupao: može biti tako ili drugačije, može se dogoditi tako ili drugačije, ja ću u svakom slučaju raditi. Kod ovog razgraničenja sumnja će uvijek postojati, ali zaključak o ovom ili onom obliku krivnje mora biti takav da se može kao nesumnjiv prihvatiti. Pa će sud, ako je u konkretnom slučaju u dvojbi da li se radi o ev. umišljaju ili svjesnom nehaju, morat se odlučiti za nehaj, jer se u toj dvojbi takav zaključak može prihvatiti kao nedvojben, dakle da postoji blaži oblik krivnje, budući se ne može sa sigurnošću utvditi teži tj. umišljaj. Izgleda komplicirano, ali i nije.. pogledaj na primjeru navedenim u KZ-u i sve će biti jasnije... Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
anonimno odgovoreno: 12. svibanj 2006. Autor Dijeli odgovoreno: 12. svibanj 2006. Hvala hvala, hvala !!!!!!!! Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.