Jump to content

Tko koliko nasljeđuje


112

Preporučene objave

Ispričavam se ako če post biti malo duži.

Nakon smrti oca mama brat i ja bili smo na ostavini.Imamo kuću koja nije legalizirana i sad smo u postupku legalizacije, brat i ja bi htjeli kuću upisati na sebe pola pola,s tim da bi mama bila zaštićena stavkom da dok je živa ima pravo uživanja kuće i okućnice.

Međutim ona se s tim ne slaže. Zemlja nije riješena papirnato no djed(tatin otac ) je imao građ. na svoje ime i djelomično je zemlja još na njega. Da li je to dokaz da je to ostavina iza pokojnog oca a ne bračna stečevina oca i majke.Odnosno koja su naša prava ako se nećemo moći mirno dogovoriti. Koliko pripada majci a koliko bratu i meni.

Unaprijed zahvaljujem

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sasvim je izvjesno da bi se u slucaju utvrdjenja bracne stecevine vashe majke,primjenjivala dva zakona(stari i novi)

Naime,Zakonom o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje do 01.07.1999. godine, određeno je da je imovina koju su Vaši roditelji stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine, zajednička imovina. Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova, udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. U slučaju spora, sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, oradu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine. Imovina stečena od 01.07.1999. g. nadalje podliježe Obiteljskom zakonu te predstavlja bračnu stečevinu koja je suvlasništvo oba bračna druga u jednakim dijelovima, ukoliko drugačije nije ugovoreno. Nije bitno tko je formalno upisan kao vlasnik te imovine.

Dakle, ukoliko Vaši roditelji nisu drugačije ugovorili, njihova će se imovina stečena do 01.07.1999. g., a koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dijeliti tako da se određuju doprinosi svakog od njih u stjecanju imovine, a imovina stečena od 1999. g. nadalje na dva jednaka dijela..

IZ SUDSKE PRAKSE;

<<presuda Općinskog suda u Zaboku broj: P-873/02 od 17. listopada 2005. godine, kojom je utvrđeno da je tužiteljica J. Š. za vrijeme trajanja bračne zajednice s podnositeljem stekla nekretninu-obiteljsku kuću izgrađenu na čkbr. 2860/2 upisanuu z.k.ul. 2485 k.o. Š., te je tuzenom naloženo da tužiteljici izda tabularnu ispravu podobnu za upis prava suvlasništva na navedenoj nekretnini koju će u protivnom zamijeniti navedena presuda.>>

Ista presuda potvrdjena presudom Županijskog suda u Zlataru broj: Gž-275/06-2 od 22.veljače 2006. godine..

<<Općinski sud u Zaboku je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice radi utvrđenjabračne stečevine pozivom na mjerodavne odredbe članka 287. stavke 1. i 2. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 45/89.), kojima je propisano:

(1) Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine.

(2) U slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

Naime, prvostupanjski sud je, nakon provedenog dokaznog postupka, utvrdio da su stranke živjele u bračnoj zajednici od 1978.godine do 1984. godine, te da su zajedničkim sredstvima (svojom ušteđevinom, radom i kreditima) sagradile obiteljsku kuću koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i visokog korisnog potkrovlja. Nadalje je utvrđeno, po sudskom vještaku građevinske struke, tržišna vrijednost svih nekretninau iznosu od 701.372,00 kuna, od koje je oduzeta vrijednost zemljišta, temelja, starog prizemnog objekta i bočnog zida koji iznosi 244.000,00 kuna, a što predstavlja posebnu imovinu podnositelja koja ne ulazi u zajedničku imovinu stečenu za vrijeme trajanja braka stranaka. Prvostupanjski sud je utvrdio da je doprinos tužiteljice jednak doprinosu podnositelja i to na procijenjenu vrijednost nekretnineod 457.372,00 kuna, te da je tužiteljica suvlasnica nekretnine>>

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala još jednom. Brat i ja bi htjeli zaštititi mamu a i nas oboje iz razloga pošto nam mama stalno radi neke dugove, i dolaze ovrhe koje mi plačamo, no bojimo se da kad bi kuću upisali na

nju mogli i ostati bez kuće a mama bez krova nad glavom zbog ovrha za neplačene račune. Žalosno al istinito.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija