Tko koliko nasljeđuje

[112]

Ispričavam se ako če post biti malo duži.

Nakon smrti oca mama brat i ja bili smo na ostavini.Imamo kuću koja nije legalizirana i sad smo u postupku legalizacije, brat i ja bi htjeli kuću upisati na sebe pola pola,s tim da bi mama bila zaštićena stavkom da dok je živa ima pravo uživanja kuće i okućnice.

Međutim ona se s tim ne slaže. Zemlja nije riješena papirnato no djed(tatin otac ) je imao građ. na svoje ime i djelomično je zemlja još na njega. Da li je to dokaz da je to ostavina iza pokojnog oca a ne bračna stečevina oca i majke.Odnosno koja su naša prava ako se nećemo moći mirno dogovoriti. Koliko pripada majci a koliko bratu i meni.

Unaprijed zahvaljujem

[Matrix]

Postovani,

cinjenica da je zemljiste djelimicno vlasnistvo vaseg djeda,nije dokaz da vasha majka nema imovinu u vidu bracne stecevine.Ako je zaostavstina iza umrlog oca bracna stecevina,onda majci pripada polovina,a drugu polovinu dijeli s djecom na jednake dijelove.

Pozdrav

[112]

Hvala lijepo na brzom ogovoru, ugovori o kupnji zemljišta i datum građevinske

su prije nego su se moji roditelji vjenčali. Kako se utvrđuje što je bračna stečevina.

[Matrix]

Sasvim je izvjesno da bi se u slucaju utvrdjenja bracne stecevine vashe majke,primjenjivala dva zakona(stari i novi)

Naime,Zakonom o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje do 01.07.1999. godine, određeno je da je imovina koju su Vaši roditelji stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine, zajednička imovina. Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova, udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. U slučaju spora, sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, oradu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine. Imovina stečena od 01.07.1999. g. nadalje podliježe Obiteljskom zakonu te predstavlja bračnu stečevinu koja je suvlasništvo oba bračna druga u jednakim dijelovima, ukoliko drugačije nije ugovoreno. Nije bitno tko je formalno upisan kao vlasnik te imovine.

Dakle, ukoliko Vaši roditelji nisu drugačije ugovorili, njihova će se imovina stečena do 01.07.1999. g., a koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dijeliti tako da se određuju doprinosi svakog od njih u stjecanju imovine, a imovina stečena od 1999. g. nadalje na dva jednaka dijela..

IZ SUDSKE PRAKSE;

<<presuda Općinskog suda u Zaboku broj: P-873/02 od 17. listopada 2005. godine, kojom je utvrđeno da je tužiteljica J. Š. za vrijeme trajanja bračne zajednice s podnositeljem stekla nekretninu-obiteljsku kuću izgrađenu na čkbr. 2860/2 upisanuu z.k.ul. 2485 k.o. Š., te je tuzenom naloženo da tužiteljici izda tabularnu ispravu podobnu za upis prava suvlasništva na navedenoj nekretnini koju će u protivnom zamijeniti navedena presuda.>>

Ista presuda potvrdjena presudom Županijskog suda u Zlataru broj: Gž-275/06-2 od 22.veljače 2006. godine..

<<Općinski sud u Zaboku je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice radi utvrđenjabračne stečevine pozivom na mjerodavne odredbe članka 287. stavke 1. i 2. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 45/89.), kojima je propisano:

(1) Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine.

(2) U slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

Naime, prvostupanjski sud je, nakon provedenog dokaznog postupka, utvrdio da su stranke živjele u bračnoj zajednici od 1978.godine do 1984. godine, te da su zajedničkim sredstvima (svojom ušteđevinom, radom i kreditima) sagradile obiteljsku kuću koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i visokog korisnog potkrovlja. Nadalje je utvrđeno, po sudskom vještaku građevinske struke, tržišna vrijednost svih nekretninau iznosu od 701.372,00 kuna, od koje je oduzeta vrijednost zemljišta, temelja, starog prizemnog objekta i bočnog zida koji iznosi 244.000,00 kuna, a što predstavlja posebnu imovinu podnositelja koja ne ulazi u zajedničku imovinu stečenu za vrijeme trajanja braka stranaka. Prvostupanjski sud je utvrdio da je doprinos tužiteljice jednak doprinosu podnositelja i to na procijenjenu vrijednost nekretnineod 457.372,00 kuna, te da je tužiteljica suvlasnica nekretnine>>

[112]

Hvala još jednom. Brat i ja bi htjeli zaštititi mamu a i nas oboje iz razloga pošto nam mama stalno radi neke dugove, i dolaze ovrhe koje mi plačamo, no bojimo se da kad bi kuću upisali na

nju mogli i ostati bez kuće a mama bez krova nad glavom zbog ovrha za neplačene račune. Žalosno al istinito.