Ostavinska rasprava u rh i inozemstvu:

[Ivan Popović]

Pozdrav svima!

 

Dakle, moj pokojni djed umro je u Švedskoj. Inače je bio i švedski državljanin.

On je umro prije nekoliko godina i bila je već ostavinska rasprava, ali zbog novo utvrđenog stanja ove je godine slučaj ponovno otvoren. Sve se odvija u Švedskoj.

 

E sad, u RH na njegovo ime ostala je polovica nekog dvorišta koje ima 95 kvadrata, dakle dijeljeno sa 2. Kako bi ja htio to dvorište čim prije s njegovog imena prebaciti na svog oca koji je njegov jedini sin dakle i prvi nasljednik (uknjižiti se) mogu li ja zasebno otvarati ostavinu i u RH unatoč paralelnom postupku u inozemstvu?

 

Ako ne postoji li ikakav način da se to prebaci na mog oca osim davanja čestice u novi popis imovine u Švedskoj?

 

HVALA UNAPRIJED!!

[renvoi]

Sukladno odredbi čl. 72. st. 1. Zakona o rješavanju sukoba zakona postoji isključiva nadležnost suda u RH, što bi značilo da o tome ne može odlučivati švedski sud. Dakle, morate pokrenuti ostavinski postupak kod nadležnog hrvatskog općinskog suda, a postupak će voditi hrvatski javni bilježnik.

 

Sukladno odredbi čl. 30. st. 1. istog Zakona, u ostavinskom postupku se primjenjuje švedsko pravo, budući je djed bio švedski državljanin. Unatoč toj kogentnoj normi, hrvatski suci/javni bilježnici (pogrešno) primijenjuju hrv. pravo, jer im je to puno jednostavnije.

 

Ukoliko Vam "ne odgovara" primjena švedskog prava, tada se možete eventualno pozvati na pravni institut "renvoi" (čl. 6. st. 2. ZRSZ-a), pa ukoliko za to postoje pretpostavke, tražiti primjenu hrvatskog prava.

 

Ukoliko je djed imao i hrvatsko državljanstvo tada se postupak vodi uz primjenu hrvatskog prava.

 

Uglavnom, dužni ste pokrenuti postupak u RH (ne u Švedskoj!) bez obzira što se u Švedskoj već vodi ostavinski postupak iza djeda. Kada bi švedski sud raspravio o nekretnini koja se nalazi u RH, takvu odluku ne bi priznao naš sud, zbog isključive nadležnosti hrvatskih sudova.

[Ivan Popović]

Hvala!