Pokretanje tužbe radi prava na nužni dio?

[RoMario]

Molim Vas za odgovor koliki je rok za podizanje tužbe za priznavanje prava na nužni dio nakon smrti ostavitelja, a isto tako koliki je rok za podizanje tužbe od potpisivanja darovnog ugovora?

Zanima me u slučaju podizanja ovakve tužbe kolika se onda taksa plaća, jer matrix mi je napisao tarifu ali mi sad onda nije jasno kolika bi taksa bila u ovome slućaju

[KronicnaStranka]

Rok za podizanje tužbe za priznavanje prava na nužni dio je onaj koji je odredio ostavinski sud u rješenju kojim upućuje stranku u parnicu, a ne može biti dulji od 30 dana.

 

Zbog čega bi se neki rok računao od dana potpisivanja darovnog ugovora?

[RoMario]

Zbog osporavanja ugovora i tužbe za vraćanje odnosno priznavanje prava na 1/2 nekretninu

[KronicnaStranka]

Nije baš jasno što hoćete.

 

Ako je darovatelj bio vlasnikom onoga što je darovao, kako se to sada može vratiti vama kad nikada nije bilo vaše? To ne odgovara značenju riječi "vratiti".

 

Ne možete osporavati darovni ugovor između dvije strane ako je darovatelj raspolagao nesporno svojom imovinom jer za to nemate aktivnu legitimaciju, tj. ne možete biti stranka u takvom postupku.

 

Ako se radi o tužbi radi povrede nužnog dijela, nepotrebno je osporavati darovni ugovor već naprotiv treba dokazati da se radi o takvom daru koji se prema odredbama Zakona o nasljeđivanju uračunava pri određivanju nužnog dijela. U tom slučaju obdarenik mora vratiti darovano, ali samo do iznosa koji je potreban da se namiri nužni dio oštećenog sunasljednika, Time se ne pobija ugovor o darovanju niti on zbog toga postaje nevaljan.

 

Druga je stvar ako mislite da je darovni ugovor nevaljan ili fiktivan iz nekog drugog razloga, pa obdarenik nikada nije postao vlasnikom dara već je to ostao darovatelj do smrti i zato bi trebalo uračunati cijeli dar u ostavinu. Ali doista me zanima kako biste ovo drugo dokazali? Mslite li da je ugovor falsificiran? I koji bi bio smisao toga, kad bi veličina nužnog dijela u oba slučaja ispala ista, eventualno bi fizički sastav naslijeđenoga ispao nešto drugačije.?

[RoMario]

Malo sam nejasno napisao.

Naime izmedu mene i djeda je sklopljen darovni ugovor (o nekretnini), posto je on 1/1 bio vlasnik.

Nakon pola godine baka protiv mene podize tuzbu za ponistenje ugovora i vracanje 1/2 nekretnine njoj.

Stoga zato pitam do kad su ti rokovi, da probam rusit tu presudu i tuzbu ako ga nije postovala. Jer u dar.ugovoru je naznačeno da ga potpisuje svojevoljno itd. tako da nema razloga za nistavost, pa stoga ako nije nistetan onda vjerujem da joj se nemoze dosudit pravo iako je to ulazilo u bracnu stecevinu. Vjerujem da se treba postovati nacelo prava vlasnistva

 

A za nuzni dio pitam jer otac koji zivi sa mnom nije nista dobio, iako ovdje ima pravo plodozivanja ali na drugoj nekretnini gdje zivi doticna je sa njegovim bratom sklopljen navodno ugovor o doz. uzdrzavanju. Pa sam mislio u kontru udarit pa da on tuzi njih za to sto mu nisu dali nuznio dio.

Ali me zanima prije svega di se moze provjerit jeli sklopljen ikakav ugovor?

Hvala

[KronicnaStranka]

Ako je ono što vam je djed darovao bila bračna stečevina, drugim riječima vlasnici toga su bili i baka i djed, onda djed očigledno nije mogao darovati onaj dio koji nije pripadao njemu nego baki. Dakle, baka ima puno pravo da traži svoj dio natrag, jer i njezino pravo vlasništva treba poštovati. O kakvoj presudi govorite, to nije jasno.

 

Ako vaš otac iza djeda ništa nije dobio, to je u ostavinskom postupku moralo biti obrazloženo, i imao je pravo na žalbu. Moguće je da ostavinski postupak i nije proveden jer djed iza sebe ništa nije ostavio, pa nije bilo ničega za naslijediti.

 

Ne postoji mjesto gdje se može provjeriti da li su neke osobe sklopile neki ugovor, ali ako je riječ o nekretninama, prava iz ugovora se realiziraju upisom u zemljišne knjige, a one su javne.

 

Bez uvrede, ali ako očekujete da se netko potrudi da vam pomogne, onda mi se čini da bi bilo pristojno od vas da se potrudite suvislo objasniti problem umjesto da očekujete da drugi pogađaju o čemu bi se moglo raditi. Opisi su vam potpuno nejasni. Na primjer, kažete da bi otac tužio "njih". Tko su "njih"? Ako su djed i baka, o kakvom je onda nužnom dijelu riječ, tko je umro?

[RoMario]

Ok.

Kako su poremeceni obiteljski odnosi, otac bi u ovome slucaju tuzio brata i baku jer mu nije dodijeljeno nista nakon djedove smrti na kome je bilo vise od 1/2. Ali su to navodno sve regulirali tim ugovorom.

Rijec je o nuznom dijelu koji mu pripada nakon oceve smrti.

[RoMario]

Kronicna staka a vidi kakvo stajaliste Ustavni sud zauzima o gotovo slicnom slucaju, ovdje se radilo o kupoprodajnom ugovoru i isto priznavanje prava na nekretninu.

 

"...U vezi s navedenim, Ustavni sud napominje da je tužiteljica imala mogućnost zaštititi svoje pravo (zajedničkog) vlasništva sporne nekretnine jer je isključivo o njezinoj inicijativi ovisilo hoće li poduzeti odgovarajuće pravne radnje (zahtijevati upis, pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja, zahtijevati zabilježbu spora, tražiti proglašenje ovrhe nedopuštenom i dr.). Međutim, tužiteljica nije poduzela nijednu od navedenih radnji, već je tužbu za utvrđenje svog suvlasničkog dijela podnijela tek tri godine nakon donošenja rješenja o ovrsi, a njezin suprug, drugotuženik u tom parničnom postupku, priznao je tužbeni zahtjev.

U vezi s navedenim, Ustavni sud napominje da je tužiteljica imala mogućnost zaštititi svoje pravo (zajedničkog) vlasništva sporne nekretnine jer je isključivo o njezinoj inicijativi ovisilo hoće li poduzeti odgovarajuće pravne radnje (zahtijevati upis, pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja, zahtijevati zabilježbu spora, tražiti proglašenje ovrhe nedopuštenom i dr.). Međutim, tužiteljica nije poduzela nijednu od navedenih radnji, već je tužbu za utvrđenje svog suvlasničkog dijela podnijela tek tri godine nakon donošenja rješenja o ovrsi, a njezin suprug, drugotuženik u tom parničnom postupku, priznao je tužbeni zahtjev...."

 

- U mom slucaju je od 1995. god. do 2008. znala da je djed vlasnik nekretnine pa nije nista poduzela da prepise na sebe kao i da je nakon 6 mjeseci od potpisivanja darovnog ugovora podnijela tuzbu. Ova ustavna odluka mi daje nade za dalje da se zalim. Kod mene je jos okolnost takva da joj je sud dao 4/6 dijela nekretnine cija je vrijednost najmanje 100-tinjak tisuća kuna dok je vrijednost spora 40.000,00 tako da je baka jos i zaradila u ovom sporu.

uređeno: 23. lipanj 2014. od G-man

[KronicnaStranka]

Kao prvo, ja sam napisao da baka ima pravo i temelja štititi svoje vlasništvo tužbom koju je podnijela, a za koje iz vašeg opisa nedvojbeno proizlazi da je (bilo) njezino. Nisam ništa napisao o tome da li će uspjeti, jer to ovisi ne samo o njezinom pravu nego i drugim okolnostima (rokovi itd.)

 

Za rokove me znam, ali se u svakom slučaju mogu računati samo od dana saznanja oštećenoga za darovni ugovor ili upisa u z.k., a ne od dana sklapanja darovnog ugovora.

 

Baka je mogla (i još može) podnijeti i brisovnu tužbu u roku od 3 godine. Ističem da kažem da ima temelja, a ne kažem da bi i uspjela, s obzirom da nije bila formalno upisana u z.k., već se radi o iznimci (objašnjenje u nastavku).

 

Drugo, slučajevi koje navodite nisu usporedivi.

 

U slučaju o kojem se očitovao Ustavni sud provedena je ovrha, a tek nakon toga je tužiteljica zatražila utvrđenje vlasništva.

 

U vašem slučaju je baka podnijela tužbu radi poništenja ugovora, a ne utvrđenja vlasništva, dakle učinila je upravo ono što Ustavni sud spočitava tužiteljici da nije učinila (konkretno nije se žalila na odluku kojom je izvlaštena, dakle nije tražila da se ovrha proglasi nedopuštenom, a vaša baka upravo to traži u odnosu na darovni ugovor).

 

Upis supružnika u zemljišne knjige za bračnu stečevinu je nebitan, jer se radi o iznimci od načela da je (su)vlasnik nekretnine u cijelosti onaj tko je upisan u z.k. Imate na webu odluka sudova i stručnih radova u tom smislu.

 

Što se tiče nužnog dijela vašeg oca, bespredmetno je o tome razgovarati dok ne date nikakve podatke o ostavinskom postupku iza djeda.

 

Navod da mu baka i brat nisu dali nužni dio je besmislen, jer o tome ne odlučuju sunasljednici nego ostavinski sud, a isto tako je besmislen navod da su to regulirali ugovorom o uzdržavanju, jer predmet toga ugovora uopće ne mogu biti nasljedna prava drugih sunasljednike. U ugovoru se može napisati što god kome padne na pamet, ali da su to i ugovorili, bilo bi neprovedivo.

[KronicnaStranka]

Usput, vidim da su vam Matrix i G-man sve lijepo objasnili na drugoj temi. Zašto ponavljate istu priču i tako zlorabite nečiju dobru volju da vam pomogne?