Jump to content

Zakonski nasljednici


Svemirka

Preporučene objave

Preminuli nema supruge niti djece. Jedini krvni srodnik je sestrična po majčinoj strani u 4. koljenu (zajednički pradjed i prabaka) inećakinja (sestričnina kćer) u 5. koljenu (zajednički šukundjed i šukunbaka).Ukoliko postoji oporuka preminulog, moželi sestrična u 4. koljenu osporavati tu oporuku? Da li je ona zakonskinasljednik preminulog, ili u slučaju da sestrična umre, kćerka sesterične (5. koljeno)ukoliko sa očeve strane preminulog nema tj. nije pronađeno nikakva rodbina u krvnom srodstvu?

Do kuda ide krvno srodstvo za nasljeđivanje, tj. kadaprestaje krvno srodstvo pa općina u kojoj je prminuli stanovao postaje zakonskinasljednik?

 

Zahvaljujem na odgovoru

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Osporavati oporuku može svatko tko ima pravni interes. Ukoliko je sestrična jedini (zakonski) nasljednik preminulog, ona bi svakako imala pravni interes. Hoće li osporavati? Vidjet ćete.

 

Ono što je bitno za naglasiti jeste - ukoliko je opruka pravno valjana, ona neće moći tražiti nužni dio, budući ne spada u krug nužnih nasljednika.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

G-man, zahvaljujem se na odgovoru.

Imam još jedno pitanje, s obzirom da čitajući Zakon o nasljeđivanju nisam mogla dobro shvatiti. Naime, s koje strane i kojeg koljena, bolje reći pradjeda, šukundjeda itd... se gleda pravo na nasljeđivanje? Budući da preminuli nije imao ženu niti djecu, roditelji su mu umrli, djedovi i bake i pradjedova isto tako nema - onda se dođe do zajedničkih pradjeda i prabake pa se ide na dolje. Pradjed je imao dvoje djece (sina - od kuda je poslije loza preminulog) i kćerku ( od kuda ide onda loza na dolje...tj. prije navedena "sestrična").Namjerno sam stavila u navodnike, jer su se ta sestrična i preminuli cijeli život družili, i smatrali su da su sestrična i bratić, jer u stvari oni su i bili djeca od dviju sestrični. Tim sestričnama zajednički su bili djed i baka.

Rečeno mi je da se ta strana na dolje gleda i da nitko tko je ispod ne može biti nasljednik, već da je u tom slučaju zakonski nasljednik općina gdje je preminuli živio.

Da li je to točno?

Ukoliko je to točno, može li oćina osporavati usmenu oporuku, i tražiti nekretninu za sebe.

 

Da li je jače pravo zakonskog nasljednika ili oporučnog nasljednika za nasljedstvo?

 

I još jedno pitanje, kada tj. kako se prestaje gledati krvno srodstvo za nasljeđivanje?

Zahvaljem se na odgovoru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Rečeno mi je da se ta strana na dolje gleda i da nitko tko je ispod ne može biti nasljednik, već da je u tom slučaju zakonski nasljednik općina gdje je preminuli živio.

Da li je to točno?

 

Moja isprika, nisam dovoljno pažljivo pročitao vaš inicijalni post. Ja sam vidio sestrična i po tome se vodio.

 

Točno je kako su vam rekli. U četvrtom nasljednom redu (dakle, prabake i pradjedovi, a i svakom daljnjem nasljednom redu) - ne vrijedi načelo reprezentacije, tj. ukoliko spomenutih osoba više nema među živima, da na njihovo mjesto stupaju njihovi potomci.

 

Stoga, imajući u vidu vaš opis slučaja, spomenuta ostavina, ukoliko nema valjane oporuke - nema nasljednika, te predstavlja tzv. ošasnu ostavinu, koja sukladno zakonu prelazi na Grad odnosno Općinu (nekretnine na Grad ili Općinu u kojoj se nalaze, a pokretnine na Grad ili Općinu u kojoj je ostavitelj imao prebivalište u trenutku smrti).

 

Ukoliko je to točno, može li općina osporavati usmenu oporuku, i tražiti nekretninu za sebe.

 

Teoretski govoreći - može. Osobno mi nije poznat takav slučaj, ali ako govorimo o vrlo izdašnoj ostavini, onda raste i vjerojatnost osporavanja.

 

Međutim, obzirom sada spominjete usmenu oporuku - jasno vam je u kakvim se ona situacijama može dati i uvjetima koji moraju biti ispoštovani, a da bi bila valjana? Iz prakse vam mogu navesti da je dosada bila gotovo isključivo rezervirana za umiruće vojnike na ratištu.

 

Da li je jače pravo zakonskog nasljednika ili oporučnog nasljednika za nasljedstvo?

 

Oporuka, naravno pod pretpostavkom da je valjana - uvijek je jača od zakonskog nasljeđivanja, doduše ne i prava na nužni dio.

 

I još jedno pitanje, kada tj. kako se prestaje gledati krvno srodstvo za nasljeđivanje?

 

Kada prestanu postojati krvni srodnici "podobni" za nasljeđivanje. Dakle, do trećeg nasljednog reda (bake i djedovi), vrijedi i načelo reprezentacije (znači i njihovi potomci), a od četvrtog nasljednog reda (prabake i pradjedovi) pa nadalje - samo ako su upravo ti prednici i živi, drugim riječima, prabake i pradjedovi (s bilo čije strane), pa šukunbake i šukundjedovi, itd.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija