Ovrha za OPG

[Mirjana67]

Poštovani,

 

Imam nekih nejasnoća vezano za postupak ovrhe i rješenja koja predlaže odvjetnik a koje je donio sud pa molim da mi objasnite.

 

U nastavku donosim posljednja dva dokumenta ovog slučaja.

 

 

Rješenje suda 4.1.2011.

 

Uvažava se žalba ovršenice i preinačuje se rješenje o ovrsi Općinskog suda u xxx, Stalna služba u xxx, poslovni broj xxx od 8.2.2010.

Odbija se prijedlog ovrhovoditelja za provedbu sudske ovrhe od 23.12,2009. kao nedopušten.

 

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja određena je prdložena ovrha te je određen trošak ovrhovoditelja u iznosu 668 kn.

 

Protiv tog rješenja žali se ovršenica ne naovdeći određeno žalbene razloge i predlaže da se žalba uvaži.

 

U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj poriče navode žalbe i predlaže da se ista odbije kao neosnovana te traži trošak odgovora na žalbu.

 

Žalba je osnovana.

 

U ovom predmetu ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave - pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika zzzz radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, ovrhom na pokretninama ovršenice.

 

Ovrhovoditelj je zatražio sudsku ovrhu temeljem odredbe čl 252 h st 2 ovršnog zakona koja određuje da se na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, odnsono općenito određena na imovini ovršenika, kao što je to u ovom predmetu slučaj, tada ovrhovoditelj može tražiti od stvarno nadležnog suda da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takovog rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha. U tom slučaju će sud postupiti kao da se od njega traži da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe.

 

Odredbom čl 5 st 3 OZ propisano je da ako se pravomoćno rješenja o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ovrhe ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredsvo ili predmet ovrhe.

 

Obzirom da ovrhovoditelj, prema stanju spisa nije dostavio dokaz da se izvansudska ovrha nije mogla provesti, odnosno da je ovršenik nezaposlen ili da nije u mirovini ili da nema sredstava na žiro računu, odnosno nije naveo zašto se izvansudska ovrha nije mogla provesti, to je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kad je dozvolio predloženu ovrhu, budući nije ispunjen uvjet da bi sud mogao odrediti promjenu predmeta i sredstva ovrhe, a to je da provedba na prethodnom sredstvu nije bila moguća.

 

Radi isvega navedenog valjalo je temeljem čl 380 toč 3 Zakona o parničnom postupku koji se primjenjuje temeljem čl 19 st 1 OZ preinačiti rješenja suda prvog stupnja i odbiti prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu kao nedopušten.

 

-----------

 

 

Drugi dokument od 22.9.2011.

 

Zahtjev za provedbom izvansudske ovrhe (ovaj dokument mi je poslan u firmu i traže da mi obustave plaću)

 

1.Rješenjem o ovrsi javnog bilježnika zzzz određena je ovrha radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu 176 790,20 zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućim na taj iznos kao u izreci platnog naloga, te je ovršeniku naloženo namiriti troškove ovršnog postupka odmejere u iznosu od 6008,50 kn, zajedno sa pripadajućom zakonskom kamatom

 

Predmetno rješenje postalo je pravomoćno i ovršno na dan 18.6.2009. i snabdjevano je odgovarajućom klauzulom.

 

2. U sklopu ovog zahtjeva dostavljamo izvornik predmetnog rješenja o ovrsi i na temelju članka 252. OZ izravno tražimo od vas kao isplatitelja stalnog novčanog primanja ovršenika da ovrhovoditelju isplatite iznos kojim će se namiriti njegova tražibna radi čijeg je ostvarenja ovrha određena.

 

Slijedom iznesenog, od plaće ovršenika obustgavite isplatu čitavog dijela plaće koji prelazi iznos koji je izuzet od ovrhe sukladno čl 149 OZ cijeneći da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za 2010. godina iiznosila 5343 kuna. Stoga, ukoliko je plaća ovršenika veća od naznačene prosječne mjesečne isplaćene neto plaće, od ovrhe izuzmite dvije trećine prosječne mjesečne ipslaćene neto plaće, a ako je plaća ovršenika manja od prosječne isplaćene neto plaće, tada od ovrhe izuzmite dvije trećine plaće ovršenika

 

Napominje se da predajom predmetnog rješenja o ovrsi vama, ovrhovoditelj stječe založno pravo na novčanoj tražbiti ovršenika na isplatu stalnog novčanog primanja.

 

Ovrhovoditelj upozorava isplatitelja stalnog novčanog primanja da u postupanju s predmentnim rješenjem o ovrsi postupa kao i sa rješenjem o ovrsi koje mu je dostavio nadležni sud.

 

------

 

 

Sad me zanima koji postupak je dalje moguć. Da li mi, i na temelju čega smije tvrtka iz drugog dokumenta sjesti na plaću? obzirom da je sud donio drugačije rješenje (1. dokument), ako sam ga uopće dobro razumijela.

 

Također napominjem, da na FINI nemam nikakvih zabilježenih dugovanja. I potvrdu sa FINE sam donijela u firmu ali njima to nije dovoljno.

 

Znači zanima me sudbina moje plaće obzirom na navedene dokumente?

Zanima me da li postoji još neka institucija u kojoj treba biti zabilježen dug koji navodno moram platiti, a da nije FINA?

 

I ako bi trebala poduzeti daljnje pravne korake, što i kod koga bi to bilo?

 

 

Hvala puno od srca.

[fakincina]

Prvo rješenje se odnosi na ovrhu pokretnina koju je ovrhovoditelj pokrenuo a da se prethodno nije pokušao naplatiti iz Vaših novčanih primanja te mu je zahtjev odbijen tj. ovrha je proglašena nedopuštenom.

Drugi dokument kako Vi kažete je ovrha koja je poslana u Vašu firmi te se odnosi na zapljenu dijela plaće koji je poslodavac dužan uplaćivati ovrhovoditelju. I čudno je da Vaš poslodavac ne postupa po tome dokumentu tj. ne uplaćuje novac ovrhovoditelju. To je po starom ovršnom zakon dok se ovrhe nisu slale na naplatu u FINU.