objasnjenje clanka 1111

[cungalunga]

Moze li mi tko objasniti clanak 1111 st 1 i 3 zakona o obveznim odnosima? Hvala

[Matrix]

Stjecanje bez osnove u smislu odredbi čl.1111 st.1.ZOO,definira se kao prelazak nečije imovine (ili njezinog dijela), pod čime se razumijeva i stjecanje koristi izvršenom radnjom, u imovinu druge osobe bez osnove u pravnom poslu,odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu.

Zamislite situaciju da ste određenoj osobi dužni 1000 KN,neznajući da je vaš otac za vas vratio taj dug,Vi toj istoj osobi date ponovo 1000 KN…………šta se desilo,osoba je stekla 2000 KN,od kojih je 1000 KN bez osnova,ili pak situacija da provjerite stanje bankovnog računa,gdje odjednom uočite da imate na računu abnormalnu cifru,no to vama nebude ništa čudno,već novac podignete,a nakon toga vas banka obavještava da je greškom uplaćen novac na vaš račun,a vi odbijate vratiti………………znači da ste stekli novac bez osnove.

 

Jedno od bitnih određenja instituta stjecanja bez osnove, pogotovo pravila o vraćanju stečenog bez osnove, jest to da obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala(članak 1111. stavak 3.ZOO-a).

Kupili ste kuću,i na osnovu kupoprodajnog ugovora upisali pravo vlasništva,a nakon izvjesnog vremena taj isti ugovor u sudskom postupku bude utvrđen ništavim…………što će reći da je otpao osnov na temelju kojeg ste upisali pravo vlasništva,ili pak na osnovu pravomoćne presude pokrenete ovrhu i naplatite tražbinu po presudi,a u revizijskom postupku ta ista presuda bude ukinuta……………znači da je otpao osnov po kojem ste se naplatili.

IZ SUDSKE PRAKSE;

-"Davanjem u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, sve dok nije okončan postupak za povrat te imovine, nije došlo do stjecanja bez osnove na strani države."

(VSRH, Rev-503/2007-2 od 22. svibnja 2007.).-"

Nema zakonske osnove za povrat ulaganja učinjenih prilikom adaptacije kuće kad su ta ulaganja izvršena dobrovoljno i besplatno, pri čemu se nije očekivala niti zahtijevala naknada."

(VSRH, Rev -580/2007-2 od 29. kolovoza 2007.).-"

Kad je uplata u korist određenog žiro-računa izvršena zabunom, bez valjane pravne osnove, radi se o stjecanju bez osnove s pravom na povrat onog što je neosnovano plaćeno."

(VSRH, Gzz-165/2005-2 od 24. studenoga 2005.).-"

Stjecatelj koji je naplatio tražbinu u ovršnom postupku, na temelju tada pravomoćne i ovršne presude koja je ukinuta u revizijskom postupku, u trenutkustjecanja bio je savjestan stjecatelj koji duguje zateznu kamatu od postavljenog zahtjeva za vraćanje onoga što je naplatio u ovršnom postupku."

(VSRH, Rev -737/2002-2 od 21. rujna 2005.).-"

Kupac koji je platio razliku cijene temeljem potpisanog ugovora, a smatrao je da tu razliku ne duguje, mogao bi tražiti povrat samo ako je zadržao pravo da traži vraćanje ili ako je platio da bi izbjegao prinudu."

(VSRH,Rev-3443/1999-2od 21. siječnja 2004.)

Kad stvari jednog lica, na bilo koji način pređu u imovinu drugog lica, a taj prelaz nema osnova u nekom pravnom poslu ili zakonu, sticalac je dužan da te stvari vrati, a kad to nije moguće, da nadoknadi njihovu vrednost.

(Vrhovni sud Srbije, Rev. 4580/99 od 21.03.2000. godine)

Pod sticanjem bez osnova u smislu člana 210. ZOO (1111)podrazumeva se sticanje stvari ili prava ili koristi, koji su ušli u imovinu sticaoca, a do tog sticanja je došlo bez pravnog osnova.

(Vrhovni sud Srbije, Rev. 6692/99 od 11.05.2000. godine)

Prema odredbi člana 210. ZOO(1111) tek kad je neki deo imovine jednog lica prešao na bilo koji način u imovinu drugog lica, a taj prelaz nije imao svoj osnov u nekom pravnom poslu ili zakonu sticalac je dužan vratiti ga kad je to moguće a inače vratiti vrednost postignutih koristi.

(Vrhovni sud Srbije, Rev. 4012/99 od 17.11.1999. godine)

Kad je neki deo imovine jednog lica prešao na bilo koji način u imovinu drugog lica, a taj prelaz nema svoj osnov u nekom pravnom poslu ili zakonu, sticalac je dužan da ga vrati, a kad to nije moguće, da naknadi vrednost postignute koristi. Ista obaveza postoji i kada se nešto primi, s obzirom na osnov koji se nije ostvario ili koji je kasnije otpao.

(Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Rev. 4959/95 od 05.03.1996. godine)

""Kad bračni drug traži povrat sredstava uloženih u stan drugog bračnog

druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, treba uzeti u obzir da je bračni drug koji je

vršio, ulaganja i sam koristio rezultat svojih ulaganja.

Iz obrazloženja:

"Po ocjeni ovog revizijskog suda imajući u vidu utvrđenje sudova da je tužena izvršila izvjesna ulaganja u stan svog pok. supruga u kojem je stanovala, ne dolazi

u primjenu odredba čl. 38. st. 3. i 4. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima,

jer je tuženica, što nije sporno, imala troškove ulaganja u stan svog pok. supruga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, odnosno korištenja stana na bolji način. Dakle, po

mišljenju ovog revizijskog suda tužena je korištenjem predmetnog stana u bračnoj

zajednici s pok. suprugom i sama koristila rezultat vlastitog ulaganja u stan svog pok.

supruga. Proizlazi da je pogrešan pravni pristup nižestupanjskih sudova da je tužena

izvršila ulaganja u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vraćanje

onoga što je tužena u stan svog pok. supruga uložila treba postojati osnova ili u zako-nu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze plaćanja. Osim toga valja imati u

vidu da bi se o zahtjevu za naknadu ulaganja učinjenih u stan pok. supruga tuženice

moralo odlučivati tako da bi došli u obzir samo izdaci ako nisu obuhvaćeni koristima

koje je sama tužena imala korištenjem te stvari."

(Vs RH, Rev. 3547/94, od 29. 1. 1998. – Izbor odluka 1/1998 – 41/79)