Postupak ovrhe na izvanknjižnom vlasništvu

[dobroslav]

Sud je temeljem sporazuma stranaka o zasnivanju založnog prava donio rješenje na nekretninama upisanim u posjedovnom listu sa pravom posjeda 1/1.

Temeljem tog rješenja sud je proveo ovršne radnje prodaje i prodao nekretnine ,te rješenjem o dosudi dao nalog katastru da izvrši promjenu upisanog posjeda u korist kupca nekretnine.

Inaće nekretnine nisu upisane u zemljišne knjige do danas, budući su iste uništene.

Prema Zakonu o ovršnom postupku FBiH u ovakovim slučajevima ovršne radnje je nakon donošenja rješenja o ovrsi trebalo provoditi sukladno čl.113 a tako nije rađeno.

Da li postoji osnov za utemeljenu žalbu?

uređeno: 26. svibanj 2017. od Matrix

[Matrix]

Prema Zakonu o ovršnom postupku FBiH u ovakovim slučajevima ovršne radnje je nakon donošenja rješenja o ovrsi trebalo provoditi sukladno čl.113

na način da je nakon donošenja rješenja o ovrsi sud trebao donijeti zaključak

kojim nalaže ovrhovoditelju na osnovu odredbe čl. 113. st. 4. i 5. ZIP, da u ovršnom predmetu po osnovu rješenja o ovrsi zahtijeva upis u zemljišne knjige u roku od 15 dana od dana dostavljanja zaključka, na nekretnini upisanoj u p.l. br.xx k.o.xxx , i to k.č.xxx/yy u naravi xxxxxxxxx,na kojoj je dopuštena predmetna ovrha,te istovremeno naložiti ovrhovoditelju da u roku od 15 dana od dana dostavljanja ovog zaključka izvijesti sud da je podnio zahtjev za upis u zemljišne knjige ,jer u suprotnom postupak ovrhe obustavit će se na osnovu odredbe čl.123 tačka 5 ZIP.

Nakon donošenja zaključka na koji nije dopuštena žalba,sud će zastati sa ovrhom do okončanja postupka predviđenim čl.113 st 4 ZIP.

Mišljenja sam da imate osnov za žalbu.

[dobroslav]

Hvala,hvala na vašem odgovoru koji je sukladan mom razmišljanju ,ali nisam bio siguran.

Još me zanima može li sud u rješenju u dosudi dati nalog katastru za promjenu posjedovnog stanja ako je čl. 93 stav 2 ZIP-a predviđeno da sud treba dati nalog za promjenu stanja vlasništva u zemljišnim knjigama.Meni bi bilo logično da sud na to nema pravo,ali ja to ne znam.

Inaće moja parnica po tužbi protiv banke nećete vjerovati još traje!

Hvala

[dobroslav]

U mom ovršnom postupku postoji još jedna meni nejasna pravna situacija:

Sud je sukladno čl.53 stav3 ZIP-a odložio provođenje ovršnih radnji što je izvršni sud potvrdio svojim zaključkom.

Nakon pravosnažno okončane parnice u vezi sa kojom je donesena privremena mjera i ovršni postupak odložen izvršni sud nije donio zaključak o nastavku provođenja ovršnih radnji.Tražitelj ovrhe je tek nakon punih 6 godina od prestanka važenja privremene mjere podnio sudu prijedlog za nastavak ovršnog postupka.

Ja sam podneskom sudu predložio sudu da obustavi ovršni postupak, pozivom na čl 62 a u vezi sa čl.60 stav 1 i čl.53 stav 4 ZIP-a.

Sud se u odnosu na ovaj moj podnesak nije očitovao.Tražitelj ovrhe je osporavao ovaj moj prijedlog sa tvrdnjom da se čl.62 odnosi samo na slučajeve ako je ovrha odložena na prijedlog tražitelja ovrhe čl.60 stav 1 ZIP-a. E to meni nije jasno budući u čl.60 stav1 ZIP-a piše "ako zakonom nije drugaćije određeno" ovrha će biti odložena samo na prijedlog tražitelja ovrhe.Po mom mišljenju zakonom je određeno da će se ovrha odložiti i u vezi sa čl.53 stav 3 ZIP-a te bi su po toj logici stvari čl.60 stav 1 i čl.62 ZIP-a trebao odnositi i na slučajeve kada je ovrha odložena po privremenoj mjeri.Nekako mi izgleda nelogično da bi tražitelj ovrhe u smislu čl.53 stav 4 ZIP-a mogao podnijeti prijedlog i nakon recimo 50 godina od kada su bili ispunjeni uvjeti za podnošenja prijedloga za nastavak ovršnog postupka.

Ja na ovo ne znam odgovoriti jer sam pravno neuk.

Osim toga u ovom slučaju je isključivo krivicom tražitelja ovrhe provođenje ovršnih radnji bilo odloženo za punih 6 godina u kom su periodu sukladno rješenju o ovrsi obračunavane zatezne kamate na iznos duga ,a uz to i nekretnine koje su bile predmet ovrhe su gubile na svojoj vrijednosti (amortizacija i zub vremena).

Molim vas za vaše stručno mišljenje.

[Matrix]

sud nije donio zaključak o nastavku provođenja ovršnih radnji.

a jel parnični sud donio odluku kojom stavlja van snage rješenje o odgodi ovrhe,obzirom da ovrhovoditelj može ići sa prijedlogom za nastavak ovrhe tek po pravomoćnosti pomenute odluke.

Po mom mišljenju zakonom je određeno da će se ovrha odložiti i u vezi sa čl.53 stav 3 ZIP-a te bi su po toj logici stvari čl.60 stav 1 i čl.62 ZIP-a trebao odnositi i na slučajeve kada je ovrha odložena po privremenoj mjeri.

privremena mjera je odluka suda na čije donošenje nije utjecala volja ovrhovoditelja,glede čega se ista nemože poistovjetiti sa rješenjem kojim se odgađa ovrha na prijedlog ovrhovoditelja.

Još me zanima može li sud u rješenju u dosudi dati nalog katastru za promjenu posjedovnog stanja

po meni neosnovano,budući je neizvjesno da li će ovrhovoditelj postupiti po zaključku suda kojim mu se nalaže da zahtijeva upis predmetne nekretnine u zemljišne knjige i o tome u roku izvijesti sud,što isti sud nije učinio,več je jednostavno dosudio nekretninu kupcu kojom je izvršio promjene stanja u katastru i na taj način kupcu prepustio daljnji postupak oko upisa nekretnine u zemljišne knjige.

[dobroslav]

1.Parnični sud je donio rješenje o stavljanju van snage rješenja o odgodi ovrhe,a također i parnični postupak u vezi sa kojim je sud donio rješenje o odgodi ovrhe je pravomočno okončan tako da su postojali uvjeti da ovrhovoditelj podnese prijedlog za nastavak ovrhe,koji nasuprot tim činjenicama to nije ućinio niti protekom roka od 6 godina od kada je to mogao ućiniti.Dakle mene zanima da li postoji rok u kom je to ovrhovoditelj morao ućiniti a nije i zbog tog je kod mene dilema da li se na tu situaciju može primjeniti čl.62 ZIP-a,ili je ovrhovoditelj mogao podnijeti prijedlog za nastavak ovrhe bez vremenskog ogranićenja

[dobroslav]

Molim vas što znaci da je i za vas neosnovano da izvršni sud rješenjem o dosudi daje nalog katastru da izvrši promjenu u posjedovnom listu. Da li to znaći da katastar ne može postupiti po takvom nalogu suda prije nego se provede upis u zemljišne knjige i ima li sud temeljem takvog rješenja o dosudi donijeti zaključak o mom iseljenju iz nekretnine koja je predmet ovrhe.Dakle dobro ste razumjeli sud je jednostavno dosudio nekretninu kupcu kojom je izvršio samo promjenu stanja u katastru

[Matrix]

Da li to znaći da katastar ne može postupiti po takvom nalogu suda prije nego se provede upis u zemljišne knjige

nažalost po vas,katastar nemože ispitivati zakonitost odluke suda,glede čega će po istoj i postupiti

imali sud temeljem takvog rješenja o dosudi donijeti zaključak o mom iseljenju iz nekretnine koja je predmet ovrhe.

po več opisanom slijedu događaja, vrlo moguće.

[dobroslav]

."Dakle mene zanima da li postoji rok u kom je to ovrhovoditelj morao ućiniti a nije i zbog tog je kod mene dilema da li se na tu situaciju može primjeniti čl.62 ZIP-a,ili je ovrhovoditelj mogao podnijeti prijedlog za nastavak ovrhe bez vremenskog ogranićenja"

Pomogli ste mi i sad mi je tog puno jasnije,ali niste dali svoje mišljenje u vezi situacije vezane za rok podnošenja prijedloga ovrhovoditelja za nastavak odloženog postupka.

 

I još nešto u ćemu ste vi ,barem ja tako mislim nenadmašan stručnjak:

predpostavimo,budući sud ni ovrhovoditelj nisu postupali po čl.113 ZIP-a,da će se kupac upisati kao posjednik.E sad kakva su njegova prava što se tiće vlasništva i upisa u zemljišne knjige budući se to (vlasništvo i upis u zemljišne knjige) u ovršnom postupku nije pominjalo. Sada bi ako sam ja dobro shvatio ono što sam ćitao kupac morao prvo mene,koji se nalazim u tom neprekinutom lancu,upisati kao vlasnika ,a potom vlasništvo prenijeti na sebe i to sve provesti izvan ovršnog postupka.Dali bih ja mogao poduzeti neke radnje u gruntovnici da kupca u tome sprijećim.Nisam siguran da li sam dobro postavio pitanje ali nadam se da ste me shvatili.

 

I još nešto razumio sam da katastar ne može ispitivati zakonitost odluke prvostupanjskog suda,ali ja ću to svakako istaći u žalbi jer ako sam vas dobro razumio vaše je mišljenje daje odluka suda da se izvrši promjena posjeda neosnovana.Mene ja ta ćinjenica posebno zbunila jer u zakonu piše promjena vlasništva u zemljišnim knjigama ,a sud u rješenju o dosudi daje nalog za promjenu posjeda.Ne mogu ja to razumjeti jer ako zakon nešto jasno određuje a drugo ne daje kao alternativu onda je po meni ta alternativna odluka nezakonita.

 

Nakon ovih pitanja neću vam u nastavku postavljati dodatna pitanja a vaš odgovor na ova zadnja pitanja će mi biti koristan.

 

Neizmjerno sam vam zahvalan

 

 

[Matrix]

mišljenje u vezi situacije vezane za rok podnošenja prijedloga ovrhovoditelja za nastavak odloženog postupka.

ZIP FBiH kao ni ZPP koji se u ovršnom postupku primjenjuje temeljem odredaba čl.21 ZIP, ne utvrđuje rokove za stavljanje prijedloga za nastavak na koju odgodu nije utjecao ovrhovoditelj, pa iako se u konkretnom slučaju radi o zaista dugom vremenskom periodu(po meni neažurnost suda), ta činjenica ne izlaže ovrhovoditelja bilo kakvoj prekluziji u smislu njenog procesnog ovlaštenja da traži nastavak postupka.

…kupac morao prvo mene,koji se nalazim u tom neprekinutom lancu,upisati kao vlasnika ,a potom vlasništvo prenijeti na sebe……

…………kakva su njegova prava što se tiće vlasništva i upisa u zemljišne knjige

ukoliko se odluka prvostupanjskog suda potvrdi,odnosno ista postane pravomoćna i kupac bude upisan u katastru,treba istaknuti da će on po pitanju upisa u zemljišne knjige imati ista prava kao što ste to imali dotad Vi,jer je odlukom suda o dosudi stupio na vaše mjesto

neću vam u nastavku postavljati dodatna pitanja

sve ok:palac:

[dobroslav]

"Mišljenja sam da imate osnov za žalbu"

Znaći po ovakovom vašem mišljenju jedino me žalba spašava.Ja znam da vi niste prorok,ali ako je sve onako kako sam napisao u vezi sa čl.113 ,a je sve 100%,šta mislite kakve su šanse u želbenom postupku,na ravno uz to još i činjenica da je kompletan ovršni postupak proveden po posjedovnom stanju suprotno odredbi čl.70 ZIP-a.

 

Hvala na dobrim željama,nadam se

[dobroslav]

Oprostite ,ali kao čovjek u nevolji moram pitati i ovo:

Sud je 2008.godine s ovim u vezi održao četiri ročišta i to dva ročišta za prvu i dva ročišta za drugu prodaju.Sud je svojim zapisnicima konstatirao da se ni na jedno od ovih ročišta nije opojavio nijedan ponuđać i da su ta ročišta neuspjela.Usprkos toj činjenici sud je nako 6 godina zakazao ročište za treću prodaju. Da li i s ovim u vezi postoji osnov za žalbu budući je čl.87 stav 1 predviđeno da će se ročište održati ako pristupi ijedan ponuđać,a na zakazano ročište nije pristupio nijedan.Sud nije u smislu čl.90 stav 2 ustanovio da su ispunjeni uvjeti za održavanje ročišta niti je objavljivao održavanje dražbe.Moglo bi se reći da ova ročišta uopće nisu ni održana,barem formalno.

[Matrix]

Znaći po ovakovom vašem mišljenju jedino me žalba spašava.

druge nevidim,a što je i vama jasno

ako je sve onako kako sam napisao u vezi sa čl.113 ,a je sve 100%,šta mislite kakve su šanse u želbenom postupku,

kao što sam već pisao,osnov itekako postoji,e sad je druga stvar kako će to ocijeniti drugostupanjski sud,no netreba gubiti nadu,pa čak i slučaju negativne odluke po žalbi vrijedilo bi ići sa apelacijom Ustavnom sudu BiH.

.Moglo bi se reći da ova ročišta uopće nisu ni održana

realno gledajući,neuspjela ročišta idu u prilog isključivo ovršeniku,tako da tu nevidim neki poseban žalbeni razlog,no da nebi razmišljali kasnije "jesam li trebao navesti i to",navedite jer s tim negubite ništa.

[dobroslav]

Neuspjela ročišta idu u prilog ovršeniku samo u smislu odugovlaćenja postupka,a to u konačnici ne rješeva ništa. Ja sam mislio ako ročište nije održano onda nije održana ni dražba te se ne može govoriti je li prodaja uspjela ili nije uspjela budući nije ni održana,a ako je tako,a jeste,onda je tu prodaju trebalo ponoviti.Moje je pitanje bilo u tom smislu. Sud je zakazivao naredno ročište kao da nekretnina nije prodana na predhodnom a predhodno nije ni održano iz kog razloga nekretnina nije ni prodavana.Kako ja to pojednostavljeno tumaćim to bi bilo isto kad na zakazano ročište ne bi došao sudac iz kog razloga ročište a i prodaja ne bi bila održana.

[dobroslav]

Imam još jedno malo duže,ali mislim interesantno pitanje:U mom slučaju činjenice su slijedeće:

-ročište za prvu prodaju nije uspjelo jer nije bilo prijavljenih ponuđaća

-ponovljeno ročište za prvu prodaju nije uspjelo jer nije bilo prijavljenih ponuđaća

-ročište za drugu prodaju nije uspjelo jer nije bilo prijavljenih ponuđaća

-ponovljeno ročište za drugu prodaju nije uspjelo jer nije bilo prijavljenih ponuđaća

 

Nakon što je sud bezuspješno zakazivao više ročišta za javnu prodaju na kojima nije bilo prijavljenih ponuđaća ja sam sukladno čl.90 stav 2,čl 87 stav 1 ZOP-a tražio obustavu postupka kojom prilikom sam se pozvao na relevantnu sudsku praksu potvrđenu i stajalištem Ustavnog suda BiH koji u obrazloženju te svoje odluke između ostalog navodi:

„Razmatrajući navode apelanta Ustavni sud zapaža da su redovni sudovi dovoljno jasno

obrazložili svoje odluke primjenjujući relevantne odredbe materijalnog prava, a takvo obrazloženje

Ustavni sud ne smatra proizvoljnim. Naime, Ustavni sud zapaža da je odredbom člana 87. stav 1.

ZIP-a propisano da će se ročište za javno nadmetanje održati i kad prisustvuje samo jedan ponuđač.

Stoga kako u konkretnom slučaju nije bilo prisutnih ponuđača prvostepeni sud je prvu javnu

prodaju zakazivao tri puta.“

Inače u citiranom slučaju prvostupanjski sud je nakon bezuspješno zakazana tri ročišta za prvu prodaju obustavio ovršni postupak,a to je potvrdio i Ustavni sud.

 

Kako u je mom slučaju prvostupanjski sud odbacio moje prijedloge da iz navedenenih razloga obustavi ovršni postupak ja sam uputio apelaciju Ustavnom sudu koji je donio odluku kojom se moja apelacija odbija.Za nevjerovati isti sud ,isto veliko vjeće,ćak isti ovrhovoditelj,iste činjenice a dvije potpuno suprotne odluke,Ponavljam činjenice potpuno iste jer i u jednom i u drugom slučaju radi se o više bezuspješno zakazanih ročišta za javno nadmetanje na koja se nije prijavio nijedan ponuđać.

Ali toj besmislenosti nije kraj jer u mom slučaju Ustavni sud u svojoj odluci između ostalog piše:

„Osim toga, Ustavni sud napominje da se stavovi redovnih sudova nužno prilagođavaju i stoga

razlikuju u ovisnosti od uloge stranke u postupku i postavljenih zahtjeva i to zavisi od činjeničnih

okolnosti svakog konkretnog slučaja, pa shodno tome, Ustavni sud prigovore u pogledu sopstvenih

tumačenja apelanata u svojstvu „izvršenika“ u vezi radnji za koje smatraju da ih je redovni sud

trebao poduzeti (kao da su imali svojstvo „tražioca izvršenja“) a nije, smatra neutemeljenim“

 

Da li se u ovom slučaju radi o očiglednoj diskriminaciji stranke u postupku budući Ustavni sud prigovore „izvršenika smatra neutemeljenim jer ih on iznosi kao da ima svojstvo „tražioca izvršenja#.

Inače je obrazloženje Ustavnog suda puno još drugih „bisera“.

 

Postoji li osnov za pisanje pritužbe Europskom sudu za ljudska prava

[Matrix]

Sud je zakazivao naredno ročište kao da nekretnina nije prodana na predhodnom a predhodno nije ni održano iz kog razloga nekretnina nije ni prodavana.

razumijem što mi pišete,zato sam i napisao da ništa nećete izgubiti ako to istaknete u žalbi.

Ustavni sud prigovore „izvršenika smatra neutemeljenim jer ih on iznosi kao da ima svojstvo „tražioca izvršenja#.

nejasno mi je što Ustavni sud sa citiranim misli,obzirom da ste vi u apelaciji jednostavno ukazali da se dva identična slučaja mjere različitim "aršinima".

[dobroslav]

Upravo to ja sam samo inzistirao da se i u mom slučaju primjene isti "aršini" jer su činjenice apsolutno iste,a to je više bezuspješno zakazanih ročišta na kojima nije bilo prisutnih ponuđaća.

Za vašu praksu evo još jedan dio obrazloženja u istoj odluci po mojoj apelaciji:Ne upuštajući se u daljnju analizu pravnog stanovišta iz osporenog rješenja koje je bilopredmet razmatranja Ustavnog suda u odluci AP-681/10 na čijoj primjeni apelanti insistiraju i u

konkretnom (njihovom) slučaju, Ustavni sud ukazuje da već iz značenja pojedinih zakonskih izraza

(član 2. ZIP-a), između ostalog značenja izraza „tražilac izvršenja“, „izvršenik“ odnosno „stranke“

proizilazi razlika u procesnom položaju tih stranaka koja je utemeljena na njihovom

materijalnopravnom odnosu u pogledu zahtjeva za zaštitu nekog prava odnosno ispunjenja obaveze

u odnosu na koju/e se zaštita zahtijeva, što podrazumijeva razliku u njihovim pravima i njihovim

obavezama u ovisnosti od uloge stranke, kako u postupku pred redovnim sudom tako i u

apelacionom postupku u vezi s pravima koja su zaštićena Ustavom BiH i Evropskom konvencijom"

Da li je po vašem mišljenju u ovom slučaju očigledna diskriminacija??

[Matrix]

u ovom slučaju očigledna diskriminacija??

prije bi se reklo povrijeda prava iz čl.II st.3 točke."e" Ustava BiH i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,no svakako da su u sudskim postupcima stranke ravnopravne.(čl.II st.4 U BiH)

[dobroslav]

Dugo,dugo sam dvojio o skandaloznosti ovakovog obrazloženja Ustavnog suda,ali sad sam siguran da je skandalozno,jer ja u vaše rjeći vjerujem,ne slijepo jer vidim da na sva moja pitanja odgovarate kratko i jasno.Za ovršne postupke prema praksi Ustavnog suda ne primjenjuje se čl II stav 3 točke e,ali u ovom se slučaju radi o OČIGLEDNOJ DISKRIMINACIJI

 

Hvala Matrix

[Matrix]

.Za ovršne postupke prema praksi Ustavnog suda ne primjenjuje se čl II stav 3 točke e

Ok,a šta kaže ESZLJP,jer ako bi tako bilo onda ni Ustavi sud HR nebi utvrđivao povredu prava na pravično suđenje u ovršnim postupcima.

http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=17722

http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=17181

[dobroslav]

Ustavni sud odbio je moju apelacij AP-4953/16 :

APELACIJA Br. 4953/16 -ČINJENICE:

-30.11.2005.godine Općinski sud Travnik donio je rješenje o ovrsi broj I-944/05 kojim je određena procjena i prodaja nekretnina ovršenika.bliže opisanih u samom rješenju,te namirenje duga ovršenika koji ima prema tražitelju ovrhe

-12.05.2008.godine ročište za prvu prodaju nije uspjelo jer nije bilo prijavljenih ponuđaća

-23.06.2008.godine ponovljeno ročište za prvu prodaju nije uspjelo jer nije bilo prijavljenih ponuđaća

-21..08.2008.godine ročište za drugu prodaju nije uspjelo jer nije bilo prijavljenih ponuđaća

-18.09.2008.godine ponovljeno ročište za drugu prodaju nije uspjelo jer nije bilo prijavljenih ponuđaća

-…2013.godine ovršenik apelant prvostupanjskom sudu pozivom na čl.87 stav 1 i 63 stav 3 ZOP-a podnosi prijedlog za obustavu ovrhe budući se ni nakon više održanih ročišta nije pojavio nijedan ponuđać,te s istovremenoe u tom svom prijedlogu poziva na relevantnu sudsku praksu u identičnom slučaju.

 

Nakon što 4 zakazana ročišta za javno nadmetanje-prodaju nisu uspjela jer nije bilo prijavljenih ponuđaća su zakazuje 30.03.2017.godine i prodaje nekretninu.

 

U odnosu na opisane činjenično stanje ovršenik-apelant podnosi apelaciju Ustavnom sudu tražeći zaštitu svog prava na imovinu i prava na dom budući je prodaja nekretnina izvršena suprotno čl.87 stav 1 ZOP-a kojim je propisano da će se ročište za javno nadmetanje održati i kad prisustvuje samo jedan ponuđać.

Ovršenik-apelant u navedenoj apelaciji posebno istiće postojanje relevantne sudske prakse,primjenjene u identičnom slučaju,podržane stajalištem Ustavnog suda BiH (AP-681/10).

Ustavni sud BiH je donio odluku kojom je odbio apelaciju ovršenika-apelanta potpuno suprotno svojoj praksi koja proizilazi iz njegovih drugih odluka,apsolutno primjenjiva na odluku ustavnog suda u konkretnoj apelaciji:

 

 

PRAKSA USTAVNOG SUDA BiH

 

1. USTAVNI SUD BIH-AP-5522/15

„Međutim, s obzirom na apelacijske navode, Ustavni sud će izuzetno razmotriti je li u kasnijoj fazi predmetnog izvršnog postupka u kojoj je došlo do prodaje predmetnog stana došlo do kršenja apelantičinog prava na imovinu, te je li prodaja izvršena u skladu sa standardima tog prava.“

 

2. USTAVNI SUD BIH-AP-681/10

„Razmatrajući navode apelanta Ustavni sud zapaža da su redovni sudovi dovoljno jasno obrazložili svoje odluke primjenjujući relevantne odredbe materijalnog prava, a takvo obrazloženje Ustavni sud ne smatra proizvoljnim. Naime, Ustavni sud zapaža da je odredbom člana 87. stav 1. ZIP-a propisano da će se ročište za javno nadmetanje održati i kad prisustvuje samo jedan ponuđač.Stoga kako u konkretnom slučaju nije bilo prisutnih ponuđača prvostepeni sud je prvu javnu prodaju zakazivao tri puta“

 

 

3. USTAVNI SUD BIH-AP-2478/06,

„Isti se stav(AP-681/10) može primijeniti i u konkretnom slučaju(AP-4953/16) koji se činjenično ne razlikuje od navedenoga predmeta. U svezi s tim, Ustavni sud također naglašava kako je pravna sigurnost neodvojiv element načela vladavine prava koji je ugrađen u same temelje prava na pravično suđenje iz članka 6. Europske konvencije. Stoga, različito pravno tumačenje u istim slučajevima, osobito ako nije razvidno i razložno obrazloženo na način koji bi zadovoljio zahtjeve navedenoga članka, narušava pravnu sigurnost a time i načelo vladavine prava iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te samu suštinu prava na pravično suđenje“

 

 

4.USTAVNI SU BIH-iz obrazloženja Odluke AP-4953/16 –stavak 44.

 

(član 2. ZIP-a), između ostalog značenja izraza „tražilac izvršenja“, „izvršenik“ odnosno „stranke“proizilazi razlika u procesnom položaju tih stranaka koja je utemeljena na njihovom materijalnopravnom odnosu u pogledu zahtjeva za zaštitu nekog prava odnosno ispunjenja obavezeu odnosu na koju/e se zaštita zahtijeva, što podrazumijeva razliku u njihovim pravima i njihovim obavezama u ovisnosti od uloge stranke, kako u postupku pred redovnim sudom tako i uapelacionom postupku u vezi s pravima koja su zaštićena Ustavom BiH i Evropskom konvencijom

Osim toga, Ustavni sud napominje da se stavovi redovnih sudova nužno prilagođavaju i stoga razlikuju u ovisnosti od uloge stranke u postupku i postavljenih zahtjeva i to zavisi od činjeničnih okolnosti svakog konkretnog slučaja, pa shodno tome, Ustavni sud prigovore u pogledu sopstvenih tumačenja apelanata u svojstvu „izvršenika“ u vezi radnji za koje smatraju da ih je redovni sud trebao poduzeti (kao da su imali svojstvo „tražioca izvršenja“) a nije, smatra neutemeljenim“

 

Apelant-ovršenik smatra nevjerovatnom konstataciju Ustavnog suda :…“ razlikuju u ovisnosti od uloge stranke u postupku“ kojom se implicira nejednakost pred zakonom.

 

 

5. Protokol broj 12.-Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava

„Države potpisnice, članice Vijeća Evrope,

Imajući u vidu osnovne principe u skladu s kojima su sve osobe

jednake pred zakonom i imaju pravo na jednaku zaštitu zakona;

Odlučne da preduzmu dalje korake za unapre|enje jednakosti svih

osoba kroz zajedničko sprovođenje opšte zabrane diskriminacije

na osnovi Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda,

potpisane u Rimu 4. novembra 1950. godine (u daljem tekstu:

Konvencija);..“

 

Apelant-ovršenik svjestan je svoje pravne neukosti i neimaštine koja ga onemogućuje da radi zaštite svojih prava angažira advokata,ali zna sa razumjevanjem ćitati i izvoditi logičke zaključke koji u konkretnom slučaju upućuju na činjenicu da se Ustavni sud u donošenju svojih odluka za identične slučajeve koristi razlićitim „aršinima“.

 

 

Apelant-ovršenik prepušta Ustavnom sudu da iz naprijed navedenog sam izvede odgovarajuće zaključke ,te ocjeni postoje li opravdani razlozi za preispitivanje i izmjenu svoje odluke br.AP-4953/16.

 

šTA MISLITE?????

[dobroslav]

Gotovo sam siguran da Ustavni sud ne može ignorirati ovaj moj prijedlog budući je utemeljen na činjenicama i njihovoj praksi.

Ipak šta vi mislite

[dobroslav]

Matrix,molim vas za kratko mišljenje