malaplava

...porezna uprava je prema stečajnom zakonu ovlaštena pokretati tzv. skraćene steč. post. po određenim uvjetima..imate temu za skraćeni stečaj pa pogledajte...

pa ne znam baš da je sve provedeno u roku od 3 dana.. kako god...provjerite da li mu je ta nova firma pravni sljednik stare... ...možda ima ipak kakvu imovinu (da nema mora to pokazati ovjerenim popisom imovine)...dakle možda možete tužiti i stečajnu masu...

1. Ne, nema podataka o ŽR 2. Da, u povijesnom izvatku možete vidjeti sve promjene pa tako i vlasnike

Vi(Vaša tvrtka) kao njegov vjerovnik može također podnjeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka...tko zna možda se javi još vjerovnika...

zaboravih, Vaša tvrtka je Vama kao vlasniku te iste tvrtke posudila novac...koliko sam shvatila...što znači da Vas steč. upravitelj ukoliko dođe do stečaja može "tražiti" vraćanje tih novaca...

d.. je ograničena odgovornost...međutim Vi tvrdite da je vlasnik pozajmio novce tim činom namjerno oštetio firmu...u tom slučaju imate proboj pravne osobnosti koji regulira čl.10. st 3 i 4 ZTD-a... (3) Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. (4) Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva iz stavka 3. ovoga članka naročito: 1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen, 2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike, 3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina, 4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

Troškovi pokretanja stečaja Za vjerovnika: 100,00 kn na ime sudske pristojbe, 10.000,00 kn na ime dodatne pristojbe i najmanje 10.000,00 kn na ime predujma Za dužnika: 100,00 kn na ime sudske pristojbe i najmanje 10.000,00 kn na ime predujma - plaćanja sudske pristojbe oslobođeni su RH, radnici dužnika i raniji radnici dužnika kada kao vjerovnici predlažu pokretanje stečajnog postupka, te druge osobe iz čl. 16. Zakona o sudskim pristojbama - plaćanja dodatne sudske pristojbe oslobođeni su RH, radnici dužnika i raniji radnici dužnika, kada kao vjerovnici predlažu pokretanje stečajnog postupka, dužnik koji predlaže otvaranje stečaja te kada stečaj pokreće po odredbi čl.41. Zakona o platnom prometu - plaćanja predujma oslobođeni su radnici i raniji radnici dužnika kada kao vjerovnici predlažu pokretanje stečajnog postupka; nadalje dužnik koji predlaže pokretanje stečajnog postupka ako on dokaže javnobilježnički ovjerovljenim prokaznim popisom imovine da ima dovoljno imovine za pokriće troškova prethodnog postupka ...pravila su takva kakva jesu... ne znam koja Vam je bila djelatnost..al valjda imate nekakve police, stolove,komp imate...sve to ulazi...vi popišite što imate stvarno i podnesite prijedlog... ili tako ili da Vaš vjerovnik podnese prijedlog za pokretanje...

Skraćeni stečajni postupak pokreće se na zahtjev min. financija-Porezne uprave možete prijedlog za redoviti steč. post. uz prijedlog priložite prokazni popis imovine ovjeren od strane javnog bilježnika ukoliko njime možete dokazati da imate imovine koja je dostatna za pokriće pokretanja steč. post sud Vas može osloboditi plaćanja predujma koji min. iznosi 10 000 Kn + 100 kn sud. pristobe...

a čujte zakoni su dostupni svima...ukoliko se možete pronaći u nekom od njih zašto ne... ...s tim da u udrugama i zadruga i sl.imate min. broj osnivača...(3 i 7)...pitanje odgovornosti, zastupanja, pa tijela koja morate osnivati, statut kojim sve to regulirate...i sl... a molim Vas nemojte omalovažavati postove...u prethodnima nitko nije okrivio bilo kojeg knjigovođu za ništa... kada ste se počeli razmišljati čime se možete baviti, kojom djelatnošću i sl. nadam se da ste proučili i koji oblik društva bi Vama najbolje odgovarao... ...a uvijek možete zatvoriti obrt i osnovati nešto drugo... zašto većina imaju d.. ili obrt... d.. = odgovornost minimalna...samo ono što unesete u društvo (postoji i proboj pravne osobnosti ali toliko duboko nećemo sada ulaziti), i ako imate 20 tisuća za temeljni kapital to je OK. ...negativna strana plaćanje PDV po izdanim računima... Obrt...negativno jer odgovarate cjelokupnom imovinom i svojom vlastitom, ali pozitivna stvar jer Vam treba za osnivanje mislim da je to sada 800 kn... i naravno stručna sprema koja Vam je potrebna... pozitivna strana plaćanje PDV po naplaćenim računim...

ukoliko prokaznim popisom imovine ovjerenim od strane javnog bilježnika dokažete da imate imovine u d..koja je dostatna za pokriće stečajnog postupka sud Vas može osloboditi plaćanja predujma... z prijelog za pokretanje, potvrdu fine podnesete i ovjereni PPI

Ugovorom o posredovanju gdje se obvezuje posrednik da nastoji naći i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju određenog ugovora, a nalogodavac se obvezuje da mu isplati određenu naknadu, ako taj ugovor bude sklopljen. Uloga posrednika sastoji se u dovođenju svojeg nalogodavatelja (komitenta) u kontakt s potencijalnim partnerima za sklapanje određenih ugovora. Posrednik ne sklapa ugovor s trećom osobom. Posrednik u privredi dužan je u posebnu knjigu (posrednički dnevnik) ubilježiti bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegove strane (posrednički list).

...tebao Vas je knjigovođa savjetovati...kupite u NN ili sami izradite otkupne blokove...

..u pitanju ste postavili koji su to zakonski okviri... 1. Što znači pojam neprofitnosti udruge? Znači li to da ona ne smije obavljati gospodarske djelatnosti, odnosno djelatnosti koje donose prihod? Neprofitnost udruge znači da udruga smije obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, kao i one djelatnosti kojima stječe prihod, ali ne radi stjecanja dobiti za svoje članove ili druge fizičke, odnosno pravne osobe. Drugim riječima, neprofitnost udruge ne znači da se udruga mora uzdržavati od obavljanja djelatnosti koje donose prihod. Međutim, svaki prihod koji udruga ostvari mora se utrošiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom. Ukoliko postupa na izloženi način, udruga može obavljati dohodovnu djelatnost i ostvariti neograničeno visoki prihod. Pritom treba napomenuti da načelo zabrane stjecanja dobiti za članove i treće osobe udrugu ne sprečava da podmiri troškove ili na odgovarajući način nagradi članove i druge osobe koje za nju obavljaju određene poslove koji pridonose ostvarivanju cilja udruge. 2. Koje gospodarske djelatnosti smije obavljati udruga? Teško je pobrojati sve gospodarske djelatnosti koje udruga smije obavljati i koje joj mogu donijeti prihod. Pri određivanju dopuštenih gospodarskih djelatnosti valja poći od načela da je udruzi dopušteno obavljati sve djelatnosti koje su utvrđene statutom udruge, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene. U praksi se primjenjuje načelo da je udrugama dopušteno obavljati one gospodarske djelatnosti koje su kao dopuštene izričito utvrđene posebnim propisima. Stoga, za svaku konkretnu gospodarsku djelatnost treba razmotriti odgovarajući materijalni propis (npr. za djelatnost trgovine Zakon o trgovini, itd.) a nakon toga procijeniti je li konkretna djelatnost izričito dopuštena ili zabranjena, pa ako nije zabranjena utvrditi pod kojim uvjetima takvu djelatnost može obavljati udruga. 3. Pod kojim uvjetima udruga može obavljati gospodarsku djelatnost? Udruga se može baviti gospodarskom djelatnošću sukladno svojem statutu te općim i posebnim propisima koji vrijede za pojedinu djelatnost. Pri tome je nevažno je li ta gospodarska djelatnost usko povezana s ciljevima udruge ili je riječ o komercijalnoj djelatnosti koja nije povezana s ciljevima udruge. Kad udruga obavlja neku gospodarsku djelatnost obvezna je, kao i svaki drugi poslovni subjekt, pridržavati se posebnih propisa koji uređuju predmetnu djelatnost. Tako npr. udrugu koja izdaje časopis obvezuju propisi o izdavačkoj djelatnosti, sportsku udrugu koja ima ugostiteljske objekte obvezuju propisi koji uređuju uvjete pod kojima se može obavljati ugostiteljska djelatnost itd. 4. Je li udruga obveznik poreza na dobit, PDV-a i drugih poreza ukoliko obavlja gospodarsku djelatnost? Udruge načelno nisu obveznici poreza na dobit. Međutim, ako obavljaju neku gospodarsku djelatnost trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika, odnosno druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost (Zakon o porezu na dobit NN 177/04 do 80/10, članak 2. stavak 6. i 7.). U procjeni gospodarske djelatnosti treba utvrditi obavlja li se gospodarska djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Ako pravna osoba u svojim aktima o osnivanju nema za cilj ostvarivanje dobiti, nego samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti (Pravilnik o porezu na dobit NN 95/05 do 123/10. članak 6.). Dakle, sukladno poreznim propisima, ustrojstveni oblik pravne osobe nije od presudnoga značaja za utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit. Za porezne svrhe je bitno da li određena udruga obavlja gospodarske djelatnosti trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi, te da li prihode stječe razmjenom dobara ili usluga na tržištu, neovisno o tome što je utvrđeno aktima o osnivanju udruge. Bez obzira na to što načelno udruga nije obveznik PDV-a, ona može ući u sustav PDV-a kroz svoju poduzetničku djelatnost. Uvjet za ulaz u sustav PDV-a je da je ukupna godišnja vrijednost isporučenih dobara i usluga, koje bi bile oporezive, prešla vrijednost od 85.000 kuna. Na primjer, ako udruga ima cafe–bar (ili nešto slično) zatvorenog tipa, u kojemu se piće prodaje samo članovima, to se smatra poduzetničkom djelatnošću, kao i ako je objekt otvorenog tipa i u njega mogu ući svi građani i konzumirati piće. To je poduzetnička djelatnosti radi koje udruga može postati obveznik PDV–a, a mora postati obveznik tog poreza ako u godini ostvari isporuku po tom osnovu veću od 85.000,00 kn. U tom slučaju, udruga postaje obveznikom poreza na dodanu vrijednost za tu djelatnost po sili zakona od 1. siječnja slijedeće godine. Pravo na odbitak pretporeza, neprofitna pravna osoba ostvarit će samo na poduzetničku djelatnost zbog koje je postala obveznica PDV-a. Ako ta pravna osoba primi račun koji se odnosi na poduzetničku i nepoduzetničku djelatnost, tada ćeu knjigovodstvenim i izvanknjigovodstvenim evidencijama biti obvezna osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na isporuke dobara i usluga koje su oslobođene PDV-a i na dio koji se odnosi na poduzetničku djelatnost, a koji se mogu odbiti kao pretporez. Ako udruga ima buffet ili drugi ugostiteljski objekt u kojem prodaje alkoholna pića (prirodna i specijalna vina, vinjak, rakiju i druga žestoka pića), pivo i bezalkoholna pića, odnosno pruža ugostiteljske usluge, plaća porez na potrošnju koji može biti do 3% od prodajne cijene bez PDV–a, ovisno o stopi iz odluke grada ili općine u kojoj se ugostiteljski objekt nalazi. Udruga može biti obveznik poreza na potrošnju i kad nije obveznik PDV–a. Ako udruga obavlja još neku poduzetničku djelatnost te se djelatnosti zbrajaju, pa se tada granica za ulaz u sustav PDV-a utvrđuje za ukupan prihod od oporezivih djelatnosti. 5. Tko je ovlašten Poreznoj upravi podnijeti prijedlog za izdavanje rješenja kojim se utvrđuje da je određena udruga obveznik poreza na dobit za gospodarsku djelatnost? Svaka zainteresirana osoba ovlaštena je Poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu udruge za koju se podnosi inicijativa, predložiti izdavanje rješenja kojim se ta udruga za svoju gospodarsku djelatnost utvrđuje obveznikom poreza na dobit. To može biti bilo koja pravna ili fizička osoba koja smatra da neoporezivanje gospodarske djelatnosti koju obavlja udruga dovodi do neravnopravnog položaja drugih subjekata na tržištu dobara i usluga. Prijedlog može podnijeti i sama udruga, ali i Porezna uprava na temelju uvida u gospodarske uvjete i situaciju na tržištu dobara i usluga. Porezna uprava će razmotriti opravdanost inicijative te eventualno izdati rješenje. Rješenje se donosi u upravnom postupku što znači da organizacija na koju se odnosi ima mogućnost podnijeti žalbu drugostupanjskom organu, a u slučaju potrebe i zatražiti zaštitu nadležnog Upravnog suda. 6. Da li udruga podliježe pravilima struke za gospodarsku djelatnost koju obavlja? Kad udruga obavlja neku gospodarsku djelatnost obvezna je, kao i svaki drugi poslovni subjekt, pridržavati se posebnih propisa i minimalnih uvjeta / standarda koji uređuju predmetnu djelatnost. Tako npr. udrugu koja izdaje časopis obvezuju propisi o izdavačkoj djelatnosti, sportsku udrugu koja ima ugostiteljske objekte obvezuju propisi koji uređuju uvjete pod kojima se može obavljati ugostiteljska djelatnost itd. UGOSTITELJSKA DJELATNOST – Posebnim propisima o ugostiteljskoj djelatnosti uređeno je obavljanje te djelatnosti kako za profitne tako i za neprofitne subjekte, te što se smatra ugostiteljskom djelatnošću (pripremanje i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka, pružanje usluga smještaja te pripremanje hrane za posluživanje na drugom mjestu s usluživanjem ili bez usluživanja i opskrba tom hranom). Zakon taksativno navodi neprofitne pravne osobe koje se mogu, uz propisane uvjete, baviti ugostiteljskom djelatnošću te kojih se minimalnih uvjeta pritom trebaju pridržavati. USLUGE U TURIZMU - Sportski klubovi, sindikati, kulturno-umjetnička društva, udruge umirovljenika, strukovne udruge i sl. (dakle, sve udruge) mogu organizirati turistički paket aranžman isključivo za svoje članove u trajanju do dva dana, uključujući najviše jedno noćenje. U pravilu se radi o izletima koji su besplatni ili članovi plaćaju određeni iznos kotizacije koji pokriva stvarni trošak organizacije izleta. Turistički paket aranžman udruge mogu organizirati povremeno i bez svrhe stjecanja dobiti ako se na taj način ostvaruju ciljevi i zadaci propisani statutom udruge. Ovakvi aranžmani organiziraju se bez promidžbe i uz prijavu državnom inspektoratu. TRGOVINA – Posebni propisi koji uređuju trgovačku djelatnost ne propisuju posebne dozvole ni zabrane neprofitnim pravnim osobama u domeni trgovine, a Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva izdalo je niz mišljenja o navedenom pitanju. Trgovina je gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobitka ili drugog gospodarskog učinka na domaćem ili inozemnom tržištu. U praksi udruge, ustanove ili druge neprofitne pravne osobe mogu obavljati djelatnosti trgovine ukoliko poštuju Zakon i druge provedbene propise. Ako je djelatnost trgovine propisana statutom udruge i time registrirana pri nadležnom tijelu, te ako prodajom robe udruga ostvaruje cilj radi kojega je osnovana, znači da suština nije u tome da prodajom bilo koje robe udruga ostvari određeni prihod te da taj prihod iskoristi za ostvarenje svojega cilja, već da udruga prodaje robu koja je u izravnoj vezi sa svrhom osnivanja udruge. 7. Treba li udruga za obavljanje trgovačke i ugostiteljske djelatnosti zadovoljiti minimalne tehničke uvjete? Udruge se pri prodaji proizvoda moraju ponašati kao i poslovni subjekti. Prema tome, imaju obvezu ispunjavati minimalne tehničke uvjete kojima moraju udovoljiti prodajni objekti vezano uz opremu i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina, uz opće sanitarne i zdravstvene uvjete, prema propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti te vezano uz opremu, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima. 8. Za obavljanje kojih je djelatnosti potrebno prije registracije pribaviti određeno odobrenje? Prethodno odobrenje potrebno je za obavljanje niza djelatnosti koje su uređene posebnim propisima. Da bi se utvrdilo kakvo je odobrenje potrebno i koja je institucija nadležna za izdavanje potrebnog odobrenja, potrebno je istraživati izravno u sektoru kojem pripada određena djelatnost. 9. Mogu li određene gospodarske djelatnosti udruge obavljati bez obveze osnivanja posebnog gospodarsko-pravnog entiteta (trgovačkog društva ili obrta)? Udruge mogu obavljati niz gospodarskih djelatnosti bez obveze osnivanja trgovačkog društva ili obrta. Način i opseg obavljanja određene gospodarske djelatnosti propisan je posebnim zakonima koji uređuju određeno područje gospodarske aktivnosti. U pravilu, samostalno obavljanje gospodarskih djelatnosti od strane udruga bitno je ograničeno u odnosu na opseg obavljanja istovjetnih djelatnosti od strane trgovačkih društava ili obrta. 10. Mogu li udruge održavati naplatne tečajeve? Mogu, jer obavljanje takve djelatnosti nije zabranjeno. Međutim, polaznike tečaja potrebno je unaprijed upozoriti da potvrda o uspješno okončanom tečaju (diploma, svjedodžba i sl.) nije javna isprava, već da se radi o tečaju i ispravi internog značaja. Osim toga, ostvareni prihod je potrebno knjigovodstveno prikazati i platiti odgovarajući porez. Ukoliko registracijsko tijelo osporava ovakav pravni stav, potrebno je zatražiti pojašnjenje o tome na kojim argumentima ono temelji svoje pravno mišljenje. 11. Postoji li ograničenje iznosa koji udruge tijekom godine mogu zaraditi obavljanjem dopuštenih djelatnosti? Ne, ne postoje nikakva ograničenja. Obavljanjem dopuštene djelatnosti, udruga može stjecati neograničena sredstva. Ukoliko, od obavljanja gospodarske djelatnosti, prijeđe granicu prihoda od 85.000 kuna, udruga će ući u sustav PDV-a, a može biti i obveznik poreza na dobit. ...pogledajte Vlada HR...odjel za udruge... tamo Vam je sve opisano...

iz Zakona o udrugama... Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovo­ljnog udruživa­nja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite ­njihovih probitaka ili zauzima­nja za zaštitu ­ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjere­nja i ci­ljeve, a bez namjere stjeca­nja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelova­nje toga oblika udruživa­nja. iz Zakona o obrtu... Članak 1. (1) Obrt u smislu ovoga Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu s člankom 3. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka obrt obavlja i trgovačko društvo koje obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 3. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona, ako to ne čine na industrijski način. (3) Obrtnik u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz stavka 1. ovoga Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba. (4) Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena. (5) Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno prestaje radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta.

...dug stoji i to je to... e sad za ubuduće...... ako nešto od nekoga preuzimam...nasljeđujem ...kupujem... prvo provjerim sve... znači ukoliko kupujete pokretninu, nekretninu ...prvo odete u poreznu li katastar i provjerite ima li nekakvih zabilježbi a tek onda idete kupovati ili u ovom slučaju prihvaćati nasljedstvo...

ne znam za koje radno mjesto trebaš...pa evo za vježbenika 3. STRUĈNI/A REFERENT/ICA – VJEŢBENIK/CA - 1 izvršitelj/ica na neodreĊeno vrijeme KABINET MINISTRA OPIS POSLOVA (Izvod iz Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva uprave): - vodi dnevni /tjedni/ mjesečni raspored državnog tajnika i informira državnog tajnika o svim dogovorima, sastancima i drugim obavezama na početku svakog radnog dana te po potrebi i tijekom dana; - prima telefonske pozive za državnog tajnika i obavlja poslovnu korespondenciju; - priprema putne naloge i vodi evidenciju o putnim nalozima; - brine o predmetima koji su evidentirani i dostavljeni u rad službenicima sukladno propisima o uredskom poslovanju. PODACI O PLAĆI RADNOG MJESTA: Plaću navedenog radnog mjesta čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, koji iznosi 0,88 i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, a utvrĎen je Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (»Narodne novine«, broj 37/01, 38/01 - ispravak, 71/01, 89/01, 112/01, 7/02 - ispravak, 17/03, 197/03, 21/04, 25/04 - ispravak, 66/05, 131/05, 11/07, 47/07, 109/07, 58/08, 32/09, 140/09, 21/10, 38/10, 77/10, 113/10 i 22/11), sukladno članku 108. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Narodne novine«, broj 27/01), a u svezi članka 144. stavka 1. točke a) Zakona o državnim službenicima (»Narodne novine«, broj 92/05, 107/07 i 27/08). IZVORI ZA PRIPREMU PROVJERE ZNANJA: Test iz poznavanja osnova ustavnog ustrojstva Republike Hrvatske: Pitanja kojima se provjerava poznavanje osnova ustavnog ustrojstva Republike Hrvatske temelje se na sljedećim izvorima: 1. Ustav Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 – pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/2010- pročišćeni tekst) Test provjere znanja bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta: Pitanja kojima se provjerava znanje potrebno za obavljanje poslova radnog mjesta za koje se raspisuje javni natječaj temelje se na sljedećim izvorima: 1. Uredba o uredskom poslovanju (»Narodne novine«, broj 7/09) 2. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva uprave (»Narodne novine«, broj 118/09) NAĈIN NA KOJI ĆE SE VRŠITI TESTIRANJE KANDIDATA/KINJA Prvi dio testiranja sastoji se od poznavanja osnova ustavnog ustrojstva Republike Hrvatske. Kandidatima/kinjama će biti podijeljena pitanja za provjeru znanja, koja su jednaka za sve kandidate/kinje. Drugi dio testiranja sastoji se od provjere znanje potrebnog za obavljanje poslova radnog mjesta za koje se raspisuje javni natječaj. Kandidatima/kinjama će biti podijeljena pitanja za provjeru znanja, koja su jednaka za sve kandidate/kinje.

2. izvadak iz zemljišnih knjiga je dokaz o vlasništvu za nekretnine...za motorno vozilo knjižica vozila i sl. svaka stvar ima svoju dokumentaciju...ukoliko Vam sudski ovršitelj popiše stvari koje nisu u vlasništvu d.. imate pravo izlučne tužbe 3. vjerovnici nisu oslobođeni plaćanja predujma ( ne znam na koji se zakon pozivate? a u SZ-u takva odredba ne postoji...(tu mislite na skraćeni steč. post kojeg je predlagatelj Min. fin. porezna uprava) ...inače,poziva ih se na solidarno plaćanje...(iliti 2% visine tražbine ali ne više od 500kn) ...oslobođeni su radnici ako u predlagatelji... ...sud oslobađa plaćanja predujma ukoliko prokaznim popisom imovine ovjerenim od strane javnog bilježnika dokažete da imate imovinu koja je dostatna za pokriće troškova pokretanja stečajnog postupka...

ako prihvatiš nasljedstvo prihvaćaš i dug...

... ... uglavnom...ako želiš biti odvjetnik MORAŠ položiti pravosudi i biti upisan u imenik odvjetnika.... Uvjeti za upis u imenik odvjetnika Članak 48.Zakona o odvjetnicima Pravo na upis u imenik odvjetnika ima osoba koja ispunjava ove uvjete: 1. da je hrvatski državljanin; 2. da je poslovno sposobna; 3. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova odvjetništva; 4. da je diplomirala na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj; 5. da je po završenom studiju najmanje tri godine radila u odvjetničkom uredu ili na pravnim poslovima u pravosudnim tijelima, ili najmanje pet godina na drugim pravnim poslovima; 6. da aktivno vlada hrvatskim jezikom; 7. da je položila pravosudni ispit u Republici Hrvatskoj; 8. da protiv nje nije pokrenuta istraga odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti; 9. da nije u radnom odnosu; 10. da je dostojna za obavljanje odvjetništva; 11. da ne obavlja poslove koji su nespojivi s odvjetništvom

skupite ono što možete navedite sva potraživanja za koja smatate da Vam priadaju... i polako...bitno da ih navedete ako imate dokaze odmah ih pošaljite sudu ako nemate nastojite ih pribaviti jer će se to od Vas tijekom postupka zatražiti...

kod izdavanja ne mora biti potpis i pečat u elektronskom obliku...također, temeljni kapital prikazan na računu služi samo kao informacija postojećim i budućim poslovnim partnerima "koliko ste jaki"... ...pazite da Vam svaki račun, otpremnica, skladišnica i dr. bude poptisana od strane primatelja...i obvezno ako nije ovlašten za zastupanje napišite iza na primjerku za sebe/knjigovodstvo u kojoj funkciji je osoba koja je robu preuzela kod poslodavca i čitko napišite ime i prezime... vjerujte ovo sam vidjela u praksi i funkcionira na sudu...jer kada se sporite prvo će reći da to nije njen potpis ili da osoba koja se nalazi u potpisu nije nikada bila zaposlena kod njega...pa onda grafičko vještačenje i nepotrebni troškovi...

jedan dan na sudu je određen za primanje stranaka...saznaj koji i pravac sud...nađi suca i spis...iskazivanje pravomoćnosti je jedan pečat, potpis i datum...

u sudski reg. se upisuje sjedište i adresa... ne možete to izbjeći... pogledajte Zakon o trg. društvima...Zakon o suds. reg...Pravilnik o upisu u sud. reg.

"Pravilniku o načinu stjecanja osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica" NN23/94 obavlja se tečaj higijenskog minimuma za osobe koje rade u proizvodnji i prometu namirnica na koji ih je poslodavac dužan uputiti svake četvrte godine tijekom uposlenja, a s ciljem unapređenja sanitarno-higijenskih uvjeta rada. ...iz pročitanog Pravilnika proizlazi da je to Vaša dužnost...a dužnost poslodavca je da Vas uputi na tečaj i plati ga pa ako Vam već plaća tečaj ne znam zašto bi Vam još to i uračunao u satnicu...

FINA ne vidi s koje osnove primate novčani iznos...ona blokira sredstva na računu a na vama je da dokazom to spriječite...dobijete rješenje o ovrsi i lijepo odete u FINU i odnesete rješenje i dokaz da primate npr. dječiji doplatak...