ultra

Ugovor o najmu ovjeriti kod javnog bilježnika,jedan primjerak odnijeti u poreznu upravu,time prijavljujete dohodak od imovine i imovinskih prava.

Da, odluke skupštine će biti pravovaljane,prijava promjene prebivališta člana nije nužna u Trgovačkom sudu.

U knjigovodstvu obrtnika postoji tzv."temeljno-opće načelo" prema mjestu sjedišta poduzetnika:"Obveznici poreza na dohodak trebaju voditi samo jednu Knjigu primitaka i izdataka,neovisno o broju poslovnih jedinica". Vi za izdvojenu poslovnu jedinicu morate imenovati stručnog poslovođu,morate izraditi pečat,voditi posebnu knjigu prometa ili popisa ali ne možete voditi poseban KPI niti možete zapošljavati u Crikvenici.

Moje je mišljenje da je Zakon donešen naprečac,bez detljnog pojašnjenja u svezi mnogih članaka,sa kaznenim odredbama koje su (upoređujući druge zemlje koje su uvele isti zakon)katastrofalno i nerealno velike. Mnogi ugostitelji u mom mjestu traže i par kvadrata gradskog zemljišta u najam kako bi postavili barem dva-tri stola ispred lokala.Grad "dere" najamninom, ugostiteljima pada promet,ljudi hodaju ulicama i puše,službenici banaka stoje ispred istih i puše, zdravstveni djelatnici sjede u automobilima bolničkog parkirališta i puše... Ljeto dolazi,imamo terase, ali kad dođe zima i kada se poveća broj nezaposlenih zbog lošeg poslovanja ugostiteljskih objekata?

Baš mi nije jasno na osnovu čega ste zaključili da oni koji više rade imaju manji godišnji?Ako je rad organiziran u 5 radnih dana,onda je to:pon-pet:8 sati.Ako je organiziran u 6, pon-pet;7 sati + subota:5 sati. Osim toga,svaki radnik koji ostvaruje pravo na godišnji,ima pravo na najmanje 18 radnih dana.Ako je poslodavac potpisnik kolektivnog ugovora ili je u Ugovoru o radu,Pravilniku..utanačen i dodatak na godišnji prema godinama starosti,duljini staža,ocjeni poslodavca,zdravstvenom stanju ili socijalnim prilikama radnika, godišnji odmor se naravno produžava za obračunate dane.Osim toga,ukoliko pravilnikom ili kolektivnim ugovorima nije propisano, gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu.

Ne, ne možete voditi knjigovodstvo na taj način.Knjiženja se vrše po nastanku poslovnog događaja pa ne možete prenijeti ništa navedeno "jednom stavkom" u URA/IRA/KPI. Također ne možete prijaviti radnike u Crikvenici,raditi R-Sm..Prijave na HZMO/HZZO predaju se u područnom uredu u kojem je obrt registriran bez obzira gdje se nalazi poslovna jedinica i bez obzira na prebivalište radnika (Zakon o mirovinskom osiguranju,čl.100.st.1)

Najbezbolnije Vam je u toj situaciji da otvorite zadrugu.Zadruga može registrirati sve djelatnosti,od šumarstva i sječe drva (što Vas zanima)preko uzgoja usjeva,stoke,prijevoza,ugostiteljstva,građenja,proizvodnje... Morate imati najmanje 3 zadrugara (mogu i iz obitelji)a ne morate zasnivati radni odnos( plaćati doprinose HZZO/HZMO).

Dopuna djelatnosti u okviru već postojećeg opg-a.

Članak 48.st.4 Zakona o radu: "Subota se uračunava u dane godišnjeg odmora.Iznimno,ako je rad organiziran u manje od 6 radnih dana u tjednu (najčešće je to pet radnih dana po 8 sati),subota se ne uračunava u dane godišnjeg odmora samo ako je to IZRIČITO NAVEDENO u ugovoru o radu,pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru. Ako nije izričito navedeno, onda se i subota računa u dane godišnjeg odmora bez obzira što je rad organiziran u manje od šest radnih dana u tjednu."

Ne, morate imati registriranu djelatnost "šumarstvo i sječa drva" ili "usluge povezane sa šumarstvom i sječom drva"

Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda: Narodne novine br.125/08 od 29.listopada 2008.

Vaše obveze kao člana d.. su propisane u Izjavi o osnivanju društva ili su uređene društvenim ugovorom ili statutom društva a to ste naravno morali pročitati i potpisati prije nego je izvršena registracija u Trgovačkom sudu. Odgovornost članova društva imate u članku 403.Zakona o trgovačkim društvima. Istupanje člana iz društva: članak 420.istog Zakona.

Da, mora najaviti datum i sat dolaska, upravo iz razloga da ovršenik bude prisutan.

Upiti "fjakice" i "kiki2329" o tome da li u slučaju da gost u ugostiteljskom objektu u kojemu ne postoji određeni prostor za pušače ipak puši,treba zvati policiju i gdje to piše, odgovor je :u novom Zakonu o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda niti u jednom članku nije izričito navedeno što u takvoj situaciji učiniti niti koga je potrebno zvati a kamoli da je policija zadužena za provedbu Zakona. Prethodno je citiran čl.25. koji govori tko ima nadzor nad provođenjem Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda. Još jedan citat iz Zakona koji govori o nedorečenosti samog Zakona: "Možemo samo pretpostaviti kako je cilj odredbe čl.28.Zakona bio prekršajno kažnjavanje konobara ili konobarice koji uslužuju hranu ili piće gostu koji puši...U svakom slučaju Zakonski tekst jest usvojen i stupio na snagu u ovakvom sadržaju, te će svakako biti zanimljivo kako će ova odredba biti tumačena i provedena u praksi." Narodne novine br.125/08 od 29.listopada 2008.

Nadzor nad provođenjem Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda: Sukladno članku 25.Zakona,inspekcijski nadzor provodi Državni inspektorat,odnosno,ovisno o djelokrugu koji je propisan posebnim zakonom, sanitarni,zdravstveni,prosvjetni i gospodarski inspektori te inspektori rada. Kao vlasnica ili zaposlenica u objektu gdje je od sutra na snazi zabrana pušenja, upozoriti gosta na zakon i zamoliti ga da ne puši,upozoriti na novčanu kaznu od strane inspektora koji bi eventualno mogao naići. Sukladno čl.29.st.2Zakona,inspektor će na mjestu izvršenja kazniti za prekršaj fizičku osobu novčanom kaznom od 1.000,00 kn ako puši u prostoru gdje je pušenje zabranjeno. Kazne za vlasnike objekata (obrtnike):5.000,00-15.000,00 kn, za pravne osobe:30.000,00-150.000,00 kn.

Odgovor imate u "Porezno i financijsko pravo". Molim ne otvarajte istu temu u više foruma.

Izjava o otkazu Ugovora o ortakluku kojom ja,(ime,prezime,adresa,datum rođenja,broj osobne iskaznice)suvlasnik obrta (naziv obrta,adresa,MBO), ovim putem pod moralnom,materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljujem da istupam iz ortaštva u kojem sam bio sa (ime,prezime...ortaka)te istupam iz gore narečenog obrta. Ovim putem izjavljujem da sam suglasan da gore narečeni obrt ostane u vlasništvu ortaka (ime,prezime,adresa...ortaka)te da svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu koja je bila unešena u zajednički obrt s moje strane prepuštam ortaku (ili,tražim da mi se za navedenu imovinu isplati tržišna protuvrijednost u novcu). Ovim putem također izjavljujem da nemam nikakvih daljnjih potraživanja prema obrtu koji ostaje u vlasništvu ortaka. Također u istoj izjavi i ortak mora navesti sljedeće: Ja, (ime,prezime.....)pod punom moralnom,materijalnom i kaznenom odgovornošću ovim putem izjavljujem da u potpunosti preuzimam sve obveze nastale za vrijeme ortakluka sa (ime,prezime...)te da prema ortaku koji istupa iz obrta nemam nikakvih daljnjih potraživanja. Naravno,ovo je izjava u slobodnoj formi koju možete dopuniti po svojim nahođenjima.

Obzirom da ste u radnom odnosu, sve dolje navedene obrasce će te nositi u HZMO/HZZO kada budete zapošljavali prvog radnika u obrtu.Tada će te dobiti registarski broj obveznika plaćanja doprinosa i upisati će Vam se status "samostalnog privrednika" u radnu knjižicu. U poreznu se prijavite u roku mjesec dana od dana početka obavljanja obrtničke djelatnosti (datum početka poslovanja iz Rješenja o upisu u obrtni registar).

Na veliku žalost mnogih radnika kojima poslodavci ne uplaćuju redovito doprinose niti porez na dohodak a to se otkrije tek prilikom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak, nemoćni ste bilo što uraditi. Ukoliko ste radili kod više poslodavaca u godini i samo jedan nije uplatio doprinose (kao u Vašem slučaju),nemate pravo na povrat niti onoga dijela koji je uplaćen od strane drugog poslodavca.

Izraditi pečat, otvoriti poslovni žiro račun u banci,prijaviti se u poreznu upravu, u registar poreznih obveznika (obrazac RPO,kupiti u papirnici), ako želite u sustav PDV-a,kupiti i obrazac P-PDV. Ukoliko niste u radnom odnosu,prijaviti se na mirovinsko i zdravstveno: HZMO(mirovinsko):Kupiti i popuniti sljedeće obrasce:M-11P, M-1P, SOD, ponijeti radnu knjižicu,kopiju Rješenja o otvaranju obrta,obrtnice,potpisnog kartona banke,osobne iskaznice. HZZO (zdravstveno):TISKANICA-1,TISKANICA-2,TISKANICA-3(T-3 samo ako imate uzdržavane osobe),Obrazac UTV-29 i uz sve popunjene,navedene obrasce ponijeti kopiju Rješenja o obrtu,obrtnice,potpisnog kartona banke i prijave s mirovinskog. Koje djelatnosti ste registrovali?

Tražite od poslodavca Ugovor o radu,Tiskanicu-2 (prijava na zdravstveno,koja služi i kao zdravstvena iskaznica dok Vam se ne dostavi plastificirana "prava" iskaznica (za mjesec-dva),te tiskanicu M-1P (prijava na mirovinsko). Ukoliko Vas je zaista prijavio,obvezan je dati Vam Vaš primjerak Ugovora o radu i navedenih tiskanica. Svakako tražite i mjesečne platne liste jer ako nešto "zagusti" prilikom isplate plaće, one su Vam ovršni dokument temeljem kojega ga možete tužiti. Ukoliko Vam poslodavac ne uručuje ništa od navedenog,tražite svoju radnu knjižicu i novi posao.

Ukoliko ne vodite poslovne knjige (Knjigu primitaka i izdataka), morate voditi najmanje evidencije o tražbinama i obvezama.Temeljem njih, na kraju poslovne godine podnosite poreznoj upravi,godišnju prijavu poreza na dohodak (obrazac DOH).Uz njega prilažete pregled primitaka i izdataka u kojemu se evidentiraju Vaši primitci.Ako su oni u godišnjem iznosu veći od 85.000,00 kn (znači,samo naplaćeni primitci), ulazite u sustav PDV-a po sili zakona (čl.22 Zakona o PDV-u).

Napravite Ugovor o najmu između Vas i majke za kvadraturu koja Vam je potrebna za obavljanje djelatnosti (npr.20 m2)i odredite iznos mjesečnog najma (npr 200,00 kn).Ovjerite Ugovor kod javnog bilježnika,odnesite u poreznu upravu.Majka temeljem tog ugovora prijavljuje godišnji dohodak od imovine i imovinskih prava.

Da, porez na tvrtku se plaća na sjedište tvrtke i na svaku izdvojenu poslovnu jedinicu, poslovnicu i sl.

Svaka firma može Vam neoporezivo isplatiti prigodne nagrade (božićnicu,regres za godišnji i sl.) do 2.500,00 kn godišnje.Znači,ne postoji prepreka da Vam obje firme isplate regres jer jedna s drugom nemaju nikakve veze što se tiče isplate navedenog. Ukoliko neka firma isplaćuje nagrade veće od 2.500,00 kn godišnje, na razliku mora obračunati doprinose i porez na dohodak.