Milly

Mislim da osobno vozilo možete darovati kome god želite, međutim darivanje podliježe plaćanju poreza u visini 5%. Ima doduše i nekakvih oslobođenja: Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove(NN br. 136/02, 44/03, 95/04) (2) Posebni porez na promet iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona ne plaća daroprimatelj koji je u odnosu prema darovatelju u prvom nasljednom redu i nasljednik koji je u odnosu prema ostavitelju u prvom nasljednom redu. Više o svemu imate ovdje

Kako Vam je poslodavac plaćao porez na dohodak bez porezne kartice? Ako ste bili redovno "prijavljeni" u radni odnos onda morate imati i poreznu karticu. Odnosno, poslodavac vam je plaćao poreze i doprinose "na" plaću, a u vašem obračunu od bruto plaće oduzeo one "iz" plaće. Psa dobivali ste mjesečne obračune plaća ili???

Nije baš da znam da bi se neki zakon bavio baš ovakvim ponašanjem, ali bih potražila odgovore u odluci o kućnom redu ili komunalnom redu. Zapravo negdje u nekakvim prekršajnim odredbama koje bi se dale svesti pod ponašanja koja su određena ovim odlukama.

Rad prema ugovoru o djelu smatra se ostvarivanjem dohotka od nesamostalnog rada, a obračun poreza i doprinosa dužan je obaviti isplatitelj. Članak 45. (1) Kod dohotka od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće odnosno mirovine iz članka 14. ovoga Zakona ili sam porezni obveznik. (2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Hm...ono o čemu je Floki pisao pod 2. je nažalost čest slučaj u praksi, pa se zna dogoditi da poslodavci ovu obvezu ne ispune. Jesu li ili nisu porezi i doprinosi isplaćeni znat ćete početkom sljedeće sljedeće godine kad bi vam trebala stići tzv. PK2 kartica o obračunu i isplati istih, a koja vam je potrebna za prijavu poreza na dohodak.

Javni službenici rade u javnim službama (zdravstvo, školstvo, socijala...), dakle u ustanovama (Zakonm o ustanovama). Državni službenici rade u državnim službama. O svemu tome imaš više u Zakonu o državnim službenicima. (Zakon o državnim službenicima i namještenicima (NN 27/01) prestao je važiti danom stupanja na snagu novog Zakona o državnim službenicima (NN 92/05), dopunjen Uredbom o dopuni Zakona o državnim službenicima (NN 142/06)- ovaj dio je posuđen s jedne druge rasprave). Jedni i drugi imaju "posebne"zakone, kodekse, zakone o plaćama, odnosno uredbe o koeficijentima, kolektivne ugovore... Treba samo malo proguglati. I pritom valja imati na umu da se od jeseni za državne službenike očekuju neke promjene.

Neznam...koliki je vremenski razmak između ta dva rješenja? Ako je prvo rješenje bilo pravomoćno, općina se trebala poslužiti ivanrednim pravnim lijekom. A i pitanje je kakva je bila nepravilnost...jel naknada obračunata (visina određena)u skladu s čl. 35. Zakona o komuanlnom gospodarstvu?

Ne da mi se baš čitati novi ZOJN (pitam se zakaj ), ali stari Zakon je imao onu famoznu odredbu da cijena iz ponude mora biti jednakoj onoj u ugovoru. To bi po meni bila prepreka. S obzirom na trenutnu siutaciju s javnom nabavom, najbolje će biti da se obratite Uredu za javnu nabavu koji su kompetentni za tumačenja.

ako ste komunalni doprinos platili prema prvom rješenju, izmjenom gradnje potrebno je donijeti i izmjenu rješenja o komunalnom doprinosu, jer je došlo do izmjene m3, te doplatiti eventualnu razliku. Najbolje bi bilo da vi sami zatražite izmjenu rješenja o komunalnom doprinosu i priložite uplatnicu. U svakom slučaju niste dužni cjelokupni iznos komunalnog doprinosa plaćati još jednom. Nešto u vašoj priči nije jasno...kako ste dobili izmjenu građevinske, a niste podmirili razliku komunalnog doprinosa? I vjerojatno vas zpovu u gradsku upravu, jer komunalni doprinos obračunava JLS.

Borro molim Vas nemojte duplicirati istovjetne teme po različitim forumima. One dvije u financijskom i poreznom su u skladu s pravilima foruma brisane. Hvala

Znam da su naknade male, ali jedini pravni put je ovrha. Vlasnik kuće ima imovinu. Ili mu poslati inspektorat/poreznu, ishoditi ugovor o zakupu/najmu i nadalje istu naplaćivati od korisnika. Iznajmljivanje stambenog prostora podlježe plaćanju poreza. Pada mi na pamet i solucija sljedeća: ako namjmoprimci imaju prebivalište na toj adresi, što se lako može provjeriti jer imate pristup programu poreznih obveznika (ili biračkih spiskova), stisnite im kaznu po ZOKG s obzirom da nisu u roku 15 dana prijavili promjene. Uz to napravite ispravak rješenja zbog izmjena bitnih činjenica i naplatite komunalnu naknadu od njih. Dakle vezat ćete se uz prijavu prebivališta.

Kakve veze stranačka pripadnost ima s nacionalnosti? Zašto bi netko trebao biti komunjara, ako je pripadnik neke stranke? Ova pitanja izvedena iz gornjih zaključaka su korito kojima teku krive vode. Zašto se izjašnjavamo o nacionalnoj pripadnosti? A kako bi pripadnici nacionalnih manjina osigurali svoja Ustavom zajamčena prava kad se o svojoj pripadnosti ne bi mogli izjasniti?

Evo mudrolija iz Zakonao općem upravnom postupku koje se odnose na zapisnike: 3. Zapisnik Članak 74. (1) O usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku te važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku sastavlja se zapisnik. (2) O manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješenje stvari, o upravljanju tokom postupka, o priopćenjima, službenim opažanjima, usmenim uputama i nalazima, a i okolnostima koje se tiču samo unutrašnjeg rada organa kod kojega se vodi postupak, neće se, u pravilu, sastavljati zapisnik, već će se u samom spisu staviti zabilješka, koju potvrđuje službena osoba koja ju je stavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se odlučuje po skraćenom postupku, a kojima se udovoljava, već se takvi zahtjevi mogu samo evidentirati na propisan način (članak 298. stav (3). Članak 75. (1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja i predmet u kojem se ona obavlja i imena službenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnika. (2) Zapisnik treba da sadrži točno i kratko tok i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava. Pri tome zapisnik treba da se ograniči na ono što se tiče same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se navode sve isprave koje su bilo u koju svrhu upotrijebljene na usmenoj raspravi. Prema potrebi, te se isprave prilažu zapisniku. (3) Izjave stranaka, svjedoka, vještaka i drugih osoba koje sudjeluju u postupku, a koje su značajne za donošenje rješenja, upisuju se u zapisnik što točnije, a prema potrebi i njihovim riječima. U zapisnik se upisuju i svi zaključci koji se u toku radnje donesu. (4) Ako se koje saslušanje obavlja preko tumača, označit će se na kojem je jeziku saslušani govorio i tko je bio tumač. (5) Zapisnik se vodi u toku vršenja službene radnje. Ako se radnja ne može istog dana završiti, unijet će se svakog dana posebno u isti zapisnik ono što je tog dana urađeno, i to će se propisno potpisati. (6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku će se naznačiti da je bilo prekida. (7) Ako su u toku radnje izrađeni ili pribavljeni planovi, skice, crteži, fotografije i tome slično, ovjerit će se i priključiti zapisniku. (8) Propisima se može odrediti da se zapisnik u određenim stvarima može voditi u obliku knjige ili drugih sredstava evidencije. Članak 76. (1) Zapisnik mora biti voden uredno i u njemu se ne smije ništa brisati. Mjesta koja su precrtana do zaključenja zapisnika moraju ostati čitljiva, i njih ovjerava svojim potpisom službena osoba koja rukovodi radnjom postupka. (2) U već potpisanom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati. Dopuna u već zaključenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika. Članak 77. (1) Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u radnji postupka. Te osobe imaju pravo da i same pregledaju zapisnik i da stavljaju svoje primjedbe. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili, ako jesu, ukratko će se upisati sadržaj primjedaba. Zatim će zapisnik potpisati osoba koja je u radnji sudjelovala, a na kraju će ga ovjeriti službena osoba koja je rukovodila radnjom, a i zapisničar ako ga je bilo. (2) Ako zapisnik sadrži saslušanje više osoba, svaka će se od njih potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njezina izjava. (3) Ako su vršena suočenja, dio zapisnika o tome potpisat će osobe koje su suočene. (4) Ako se zapisnik sastoji od više listova, oni će se označiti rednim brojevima, svaki list će na kraju ovjeriti svojim potpisom službena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba čija je izjava upisana na kraju lista. (5) Dopune već zaključenog zapisnika ponovno će se potpisati i ovjeriti. (6) Ako osoba koja treba da potpiše zapisnik nije pismena, ili ne može pisati, potpisat će je jedna pismena osoba, koja će staviti i svoj potpis. To ne može biti službena osoba koja rukovodi radnjom postupka ni zapisničar. (7) Ako neka osoba neće da potpiše zapisnik, ili se udalji prije zaključenja zapisnika, to će se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kojega je potpis uskraćen. Članak 78. (1) Zapisnik sastavljen u skladu s odredbama članaka 77. ovog zakona jest javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. (2) Dopušteno je dokazivati netočnost zapisnika. Članak 79. (1) Kad u upravnom postupku rješava kolegijalni organ, o vijećanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Kad je u postupku o žalbi jednoglasno odlučeno, ne mora se sastavljati zapisnik o vijećanju i glasanju, već se o tome može staviti samo zabilješka na spisu. (2) U zapisnik o vijećanju i glasanju upisuje se, osim podataka o osobnom sastavu kolegijalnog organa, oznaka predmeta o kojem se radi i kratak sadržaj onoga što je riješeno, a i odvojena mišljenja ako ih je bilo. Taj zapisnik potpisuje osoba koja predsjeda i zapisničar. (3) Kad u upravnom postupku rješava Sabor Republike Hrvatske i tijela lokalne samouprave ili njezin kolegijalni izvršni organ, neće se voditi poseban zapisnik o vijećanju i glasanju, već će se zaključak donesen u upravnoj stvari unijeti u zapisnik kao i ostali zaključci tih organa.

Pouzdane informacije (uvjeti, obrasci...) o stjecanju hrvatskog držljavanstva možete pročitati ovdje

Ako sam dobro shvatila Vi niste ni zakuipodavac ni zakupoprimac, već izvoditelj radova. Stoga za plaćanje izvedenih radova teretite naručitelja, bez obzira na to je li to zakupodavac ili zakupoprimac. Njihov međusobni odnos ne bi se trebao ticati Vas. Što se tiče onog dijela o povredama...ako baš imate viška energije idite u teretanu. Jeftinije je, zabavnije i manje stresno

Činjenica da bi tajnik, ravanatelj, računovođa kao i svaki drugi zaposlenik koji mora sudjelovati na sjednicama izvan radnog vremena mogli dobivati naknadu kao i članovi ŠO-a kad bi to bilo utvrđeno odlukom tog školskog odbora. Nastavnici (profesori) koji su članovi ŠO-a dobivaju naknade, a ne prekovremene. Zašto ne postaviti prijedlog ŠO-u, koji to odlukom (pod uvjetom da Škola ima vlastita sredstva) može urediti?

Uzmite u obzir činjenicu da se radi o pravnoj osobi koja na temelju javnih ovlasti izriče prekršajne kazne.

he,he...ovo još nisam čula...čovjek si je uredio tuđe zemljište poo svom ćefu jer je tako ljepše...mudrijaš neki...(tragi)komedijaš! Jel on ikada čuo za pravo vlasništva, smetanje posjeda i slične stvari... Jeste li Vi njemu objasnili koliko vrijedi stablo oraha... :petpara P.S. Selim ovo u stvarno pravo.:

NA svako kompleksno pitanje odgovor uvijeka biva jednostavan . Upitna je samo provedba. 1.) Za izgradnju cesta (bilo javnih, bilo nerazvrstanih) potrebna je dozvola. 2.) Ne postoje "nepostojeći objekti" (ta definicija me uvijek posebno razveseli ) već postoje objekti izgrađeni bez propisanih dozvola ili ti ga u našem narodu poznatiji pod nazivom "bespravna gradnja". 3.) Ako je u gruntovnim knjigama upisana cesta - postupak povrata je nemoguć, jer su ceste (čak i nerazvrstane) javno dobro u općoj uporabi i ne mogu biti predmetom stvarnih pravih (nema otuđivanja, stjecanja i bla,blabla...). 4.) Bespravnu gradnju trebalo bi srušiti i česticu dovesti u prvobitno stanje, ali još nismo vidjeli ovakav slučaj kad se radi o javnim ili općim dobrima. I sumnjam da ikad hoćemo. 5.) Cesta o kojoj vi pričate, samo je jedna od mnogih u Lijepoj našoj koja je izgrađena bez dokumentacije. 6.) Jel mi pričamo o cesti s asfaltom, bankinom..., što zapravo podrazumijevate kad kažete da cesta nije izgrađena po Zakonu o javnim cestama?

Ako su izmjene kako kažete "bezvezne"...spremite "gaće" sa štapa i: a) recite gospođi što mislite o njezinom radu, te ga pred njom usporedite s radom ureda u drugoj Županiji ili b) udovoljite službeničkom egu i sjećajte je se do kraja života kao osobe koja potvrđuje onu staru "vlast je slast!"

Molim Vas nemojte otvarati istovjetne postove u dva različita foruma i isključite Caps Lock kad pišete jer ispada da vičete ma druge korisnike foruma. Hvala Post u ostalim pravnim pitanjima je delete-iran, a ovaj selim u financijsko.

Ovrha je pretpostavljam stigla na ima oca, a i rješenje se odnosilo na vlasnika (korisnika) kuće. U suštini niste dužni podmiriti dug koji glasi na oca, osim ako ugovorom niste poreuzeli i terete, odnosno obveze koji su vezani uz kuću nastali u ranijim razdobljima. Kad je u pitanju ovrha, naplate će po svoj prilici biti iz imovine (mirovine ili nečeg drugog) koja pripada Vašem ocu, pa kad Vam je već poklonio kuću....

Istvjetni post u radnom i socijalnom izbrisan

Teško ćete usporiti račun za ulsugu koju ste koristili. Ako ste bili uslugom nezadovoljni, trebali ste na istu "prigovarati".

Objekt morate "legalizirati", odnosno ishoditi rješenje o izvedenom stanju. Zabilježba "bez građevinske/uporabne dozvole" nije teret. To je bila klauzula koja se obvezno dopisivala prema Zakonu o gradnji. Reklo bi se da se više radilo o nedostatku nekretnine, nego o teretu. Teret vas ograničava u raspolaganju nekretninom.

Za strogoću častim Naručite u omiljenom kafiću i recite da je na moj račun.