upitnik

Mandat predstavnika se osniva neograničeno, a traje sve dok netko ne pokrene smjenu predstavnika i dok se novom većinskom odlukom suvlasnika ne imenuje novi predstavnik. Najbolje da preporučenim pismom zahtijevate od predstavnika da Vam predoči sve prihode i rashode u određenome periodu, a ako on neće, to isto zahtijevati od upravitelja. Inače, predstavnik je dužan jednom godišnje dati izvještaj o poslovanju s nekretninom (na oglasnu ploču). Ako u izvještaju otkrijete sumnjive poslove, možete prijaviti slučaj državnom inspektoratu (Petračićeva 4). Vi ne morate potpisati imenovanje predstavnika, ako on i bez Vas ima većinu potpisa.

Ne znam na koje popravke mislite. Privatni popravci ne plaćaju se iz pričuve. Iz pričuve se plaćaju samo popravci na zajedničkim dijelovima te u slučaju hitnih intervencija. Što se zakona tiče, obratite se s pametnim prijedlozima Vladi RH, možda Vam izađu ususret. Inače, ne može se s novcem iz pričuve raditi što se hoće. Može se eventualno nešto lažirati, ali to je onda korupcija i može se prijaviti nadležnim tijelima. Korištenje pričuvnoga novca pšropisano je zakonom, a izvan toga međuvlasničkim ugovorom.

Koliko traje zastara ako je pokrenuta ovrha - koji je rok da se ovrha provede, pod uvjetom da je pokrenuta na vrijeme.

Dodatno pitanje: Treba li uopće u opisanom slučaju dopuštenje da netko na svojoj površini radi što mu je volja, makar je ta površina javna na temelju prava služnosti, ako se osigura nositelju prava služnosti da ostvaruje svoje pravo u propisanim granicama?

Vlasnici ugostiteljskih objekata dobili su međuvlasničkim ugovorom pravo da na suvlasničkom dvorištu postave ljetne terase. Budući da je dvorište opterećeno služnošću prolaska građana, nadležni gradski ured treba odobriti korištenje. Korištenje nije odobreno s obrazloženjem da je time ugrožen požarni put i cjelovita namjena površine. Izjavljena je žalba drugostupanjskom tijelu u kojoj je obrazloženo da požarni put nije ugrožen i da nije ugrožena niti cjelovita namjena površine, budući da je predviđena propisana površina određene širine za prolazak građana i prolazak vatrogasnih vozila. Drugostupanjsko tijelo odbilo je žalbu s obrazloženjem da se prihvaća obrazloženje za požarni put, ali ne i za cjelovitost namjene. Postoji li osnovanost podizanja tužbe, jer: 1. Jedini prigovor je ugrožavanje cjelovitosti namjene. 2. Cjelovita namjena proizlazi iz služnosti osnovanoj na privatnoj površini, koja time postaje javna površina. 3. Dopušteno je služnost suziti maksimalno, čak zakon zahtijeva da služnost bude u minimalnim okvirima. 4. Planirane terase bile bi postavljene u skladu s propisima za prolazak vatrogasnih vozila i prolazak pješaka. 5. Unatoč sužavanju služnosti u propisane okvire, nije dopušteno postavljanje terasa, dok se istodobno na gradskim površinama to dopušta pod istim uvjetima. 6. Grad zabranom postavljanja terasa, za koje bi ugostitelji plaćali uvećane pričuve, onemogućuje stvaranje planirane pričuve za buduća održavanja zgrade odnosno potpuno onemogućuje korištenje suvlasničke površine vlasnicima, a sve zbog osnovane služnosti kojom se ne bi smjelo sprječavati vlasnike da koriste površinu u skladu sa svojim potrebama, ako time nije ugrožena služnost. Eto, postoje li osnovani temelji za tužbu? I drugo, na koji način se služnost može ukinuti? Hvala.

Pa zar vam ne piše i ugovorima kako stvari funkcioniraju s upisom? Vlasnici socijalističkih stanova su uglavnom mogli upisati vlasništvo nakon uplate prve rate, tako im je pisalo u ugovorima. Vjerojatno i u vašim ugovorima piše nešto o upisu vlasništva.

Treba vam 100% suglasnost suvlasnika, a treba li još i građevinska dozvola - ne znam kako stvari stoje s nadstrešnicama te vrste. Međutim, možda je dovoljna i većinska suglasnost - najbolje da pitate u nadležnom odjelu za graditeljstvo, zaštitu okoliša,... Zakon o vlasništvu Članak 41. (1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

Ne morate zaključavati ako nema odluke o tome. S druge strane, kod mene se zaključavaju ulazna vrata u ulaz noću, a nisu se zaključavala prije nego što su se dogodile dvije pljačke u susjednim ulazima. Pa smo se dogovorili bez odluke da ćemo zaključavati ulazna vrata u zgradu poslije 21.30. Eto, tko uči iz tuđih grešaka, taj je pametniji.

Ako je to spremište povezano s vlasničkim dijelom i nije u suvlasništvu svih, možda bi se i moglo nešto napraviti. Nemojte me držati za riječ, ali mislim da vam treba građevinska dozvola i sve ostalo što uz jednu takvu rekonstrukciju ide. Ako se radi o suvlasništvu svih, onda vam treba najprije 100%-na suglasnost svih suvlasnika. To je ukratko, a nadam se da će vam odgovoriti nešto više netko tko zna sve o tome.

Nije bitno koliko je kućnih brojeva, nego koliko je katastarskih čestica. Ako su svi ulazi jedna suvlasnička nekretnina na jednoj čestici, onda se podijeljenost upravljanja mora ugovoriti međuvlasničkim ugovorom, a ne samovoljno. Ako upravljanje niste podijelili zajedničkim MU-om, onda je upravljanje prešutno podijeljeno automatskiom sklapanjem tri MU-a, po jednim za svaki ulaz. Da biste pričuvu pravedno podijelili bilo bi dovoljno da ulaz pod koji se pišu kafići aneksom MU-a na to pristane. Ako se radi o tri čestice onda o podjeli pričuve nema niti govora, tko bi bio tako dobar da prepusti svoj novac drugoj nekretnini - ali, rekao bih da takva situacija nije baš vjerojatna. Još uvijek mi nije jasno jeste li vi predstavnica za sve ulaze ili samo za jedan.

Za poslove redovne uprave treba vam većinska suglasnost, a za poslove izvanredne uprave treba vam apsolutna suglasnost. Za sklapanje međuvlasničkog ugovora treba vam većinska suglasnost. Predlažem da skinete s weba Zakon o vlasništvu i da ga proučite u dijelu koji se tiče suvlasništva. Tamo imate puno odgovora na svoja pitanja.

U ovakvoj situaciji nije pravedno da se otvaraju tri žiro računa. Međutim, ako je takva većinska odluka, nema problema. Koliko sam shvatio vi ste jedina predstavnica, a imate tri računa - to također nije previše logično. Ako se već ima tri računa, pričuva za poslovne prostore trebala bi se dijeliti u omjerima suvlasništva stanara na tri ulaza. Npr. ako svakom ulazu pripada po 33,3% - onda bi omjeri trebali biti jednaki. Naravno, kod izračuna omjera treba uzeti u obzir samo stanove i njihove udjele u suvlasništvu. Vi ne šaljete nikome nikakve opomene, ali možete osobno usmeno uopozoriti neplatiše i prijateljski im dati do znanja da im upravitelj sprema ovrhu, s tim da morate biti oprezni - ljudi su svakakvi. Dakle, vi ne možete ni o čemu odlučivati, osim o nekim manjim troškovima. Za sve drugo potrebno je vaše odnose riješiti međuvlasničkim ugovorom u kojem jasno morate napisati kako se upravlja vašom nekretninom. Da sam ja jedini predstavnik ne bi bila tri računa u ovakvoj situaciji s tri poslovna prostora na jednome ulazu, a zadiru u sve ulaze. Ili bi se pričuva podijelila. Eto.

Potrebna je suglasnost svih stanara, jer se radi o prenamjeni suvlasničkoga dijela. Postoji i mogućnost da se međuvlasničkim ugovorom prenamjeni dio koji vama treba, ali samo ako time ne zadirete u tuđe vlasništvo. Međutim, ovo s međuvlasničkim ugovorom državna uprava različito tumači i mogli biste imati problema ako se netko pobuni. Naime, za međuvlasnički ugovor potrebna je većinska suglasnot. Nažalost, država ne želi pojasniti propise nego pušta ljude da se međusbno tuže i sude. Logično bi bilo da ugovorite povećanu mjesečnu pričuvu za vas u skladu s povećanim dijelom površine koju preuzimate te jednokratnu uplatu pričuve u skladu s tom površinom - jer koliko sam shvatio vi biste time dobili određenu površinu u fiktivno vlasništvo odnosno u posjed, jer za stvarno vlasništvo bilo bi potrebno provesti etažiranje.

Prema članku 86. Zakon o vlasništvu poslovi redovnog održavanja naplaćuju se iz pričuve. Ako radite legalno čistačicu ćete platiti preko upravitelja s vašega računa, pri čemu se zaračunavaju svi odbici u skladu s poreznim zakonom. Ili ćete sklopiti ugovor preko vašega predstavnika s ovlaštenom tvrtkom za čišćenje, pa će opet upravitelj s vašeg računa davati novac toj tvrtki. Davanje novca na ruke je ilegalno, ali radi se i tako i to je jeftinije dok se ne otkrije da netko radi na crno. Zaključak - čistačicu morate plaćati iz pričuve. Punkt.

Kada se radi o suvlasničkim dijelovima povezanim s posebnim dijelovima u vlasništvu, MU-om se može prenamijeniti suvlasničke dijelove, osim ako se tom prenamjenom zadire i u vlasničke dijelove (npr. ne možete i ne smijete prenamjenom onemogućiti vlasnika posebnog dijela u korištenju njegova vlasništva). Kada se radi o suvlasničkim dijelovima kao takvima, dakle postoje samo suvlasnički dijelovi koji nisu povezani s posebnim vlasničkim dijelovima, onda nije moguće izvršiti prenamjenu bez 100%-ne suglasnosti suvlasnika. Međutim, sve ovo što sam napisao različito se tumači u tijelima regionalne samouprave i u tijelima državne uprave, tako da biste mogli imati problema s njima, unatoč vašega prava da MU-om prenamjenjujete suvlasničke dijelove. To još uvijek većini odgovornih osoba uopće nije jasno, a država ne želi pojasniti, jer bi sudovi i odvjetnici imali manje posla.

Međuvlasnički ugovor se može promijeniti kad god zaželite, a potrebna je većinska odluka suvlasnika (s obzirom na veličinu vlasništva, dakle više od 50% kvadratnih metara udjela u nekretnini je potrebno za odluku). Što se tiče zajedničkih dijelova MU-om se može propisati kako se njima upravlja, a ako ne piše ništa onda vrijede opće odredbe iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima gdje je točno navedeno što spada pod redovnu (većinska suglasnost u odlučivanju), a što pod izvanrednu upravu (100%-na suglasnost).

Pitajte svojeg dimnjačara. Koliko znam iz iskustva dopuštena je ugradnja fasadnih odvoda dima, dapače, to je čak i bolje od dimnjaka. Ali, ipak pitajte dimnjačara, on zna te stvari.

Sve je točno, ali razmislite malo o koristi. Stan će vam više vrijediti s plinom nego bez njega. Danas-sutra će vam to dobro doći. Možda ne bi bilo loše da pokušate dogovoriti s odvjetnikom koji se bahati da platite pola cijene predviđene za Vašu mamu. Ali, ako nikako ne možete i ne želite to financirati, ne može Vam nitko ništa.

Stvari se odvijaju baš onako kako sam i predvidio: http://www.index.hr/vijesti/clanak/drzavni-tajnik-vatikana-zbog-afere-dajla-podigao-tuzbu-protiv-hrvatske/570756.aspx

Trebalo je kojih godinu-dvije da se problem riješi. Peticija suvlasnika bila je odlučujuća.

Mislim da ne postoje garancije da netko od vas dvoje neće dati svoj dio na prodaju, osim ako ne postoje neke okolnosti koje to onemogućuju. Ako u vlasničkom listu piše svakome od vas dvoje 1/2 i nema nikakvih tereta osim hipoteka, stan se 1/2 stana može se prodati. Onaj tko kupi postaje novi suvlasnik. Međutim, upitno je tko bi kupio dio stana. Kome bi se to moglo isplatiti?

Svatko može prodavati svoje vlasništvo, pa tako i Vaš dečko može prodati svoju polovicu. Jedino ste sigurni ako Vi kupite tu polovicu - dignete kredit, uplatite na račun kompletnoga duga za njegov i stvar je riješena. Naravno, ovo je malo pojednostavljeno, ugovori i popratni dokumenti moraju biti besprijekorni.

Već sam pokrenuo sličnu temu, ali ponavljam je na malo drugačiji način. Pitanje je jednostavno, ali odgovor je vjerojatno nešto kompliciraniji. Kada bi dužnik za određeni kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima dokazao da banka za isplatu njegova kredita nije mijenjala franke, nego eure ili je isplatila kune iz vlastitih depozita, da li bi dobio spor ako bi tužio banku za ništetnost ugovora po ZOO-u članku 296, a zbog zarade banke na tečaju osim na kamati (zar nije to slično ukamaćivanju kamate)? I kada bi dobio spor, da li bi to značilo da bi se sve dotad uplaćene rate u kunama odbile od sume dobivenog kredita u kunama te bi dužnik morao vratiti banci razliku - pri čemu se ne bi uopće razmatrala valutna klauzula, nego samo iznosi u kunama? Mislim da se radi o nečemu dosad nepoznatom u sudskoj praksi, a ako netko ima sličan primjer iz sudske prakse, molim da mi ga navede.

Nisam niti pravnik niti odvjetnik, ali ja mislim da to što susjed ima neke Vaše privatne predmete koji su završili u smeću, a smeće u njegovome dvorištu nije dokaz ni za što. Dokaz bi bilo jedino priznanje Vašeg djeteta da je bacio smeće u susjedovo dvorište. Smeće je mogao bilo tko uzeti s odlagališta i baciti ga u njegovo dvorište.

Zaključite sami. Izvod iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima: Imisije Članak 110. (1) Nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). (2) Vlasnici nekretnine koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije. (3) Iznimno, od stavka 2. ovoga članka, kad prekomjerne posredne imisije potječu od djelatnosti za koju postoji dopuštenje nadležne vlasti, vlasnici nekretnine koja im je izložena nemaju pravo dok to dopuštenje traje zahtijevati propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašteni zahtijevati naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i poduzimanje prikladnih mjera da se ubuduće spriječe prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete, ili da se smanje. (4) Vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. (5) Vlasnik čijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tuđe nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio dužan trpjeti, ovlašten je zahtijevati da se odrede i provedu svrhovite mjere radi njihova sprječavanja.