upitnik

Stvar je vrlo jedonstavna. Imenujte drugoga predstavnika,a to je moguće međuvlasničkim ugovorom za koji je potrebno 50,0000000000000001% suglasnosti suvlasnika s obzirom na njihov udio u suvlasništvu. Ako ste vi pojedinac koji se buni, onda se morate pomiriti sa sudbinom. A dužnicima bi bilo bolje da plate dug nego što se bune za objavljivanje podataka. Žalosno je da zakon štiti one koji ne izvršavaju obaveze. Zakon više štiti loše, nego dobre. Ipak, predstavnik nema pravo objaviti podatke, zakon je zakon, ali je mogao objaviti samo iznose bez podataka o onim koji te iznose duguju.

Zašto toliko komplicirate? Skupite 50,000000001% potpisa na odluci o smjeni predstavnika i imenovanju drugoga. Time ćete se riješiti nepoželjnoga predstavnika i više neće biti problema. Toliko buke, a stvari su jednostavne. Međutim, pretpostavljam da je problem i u tome što nitko drugi ne želi biti predstavnik. To je slično kao i u državi. Svi bi se bunili, ali oni moralni i pošteni ne žele se baviti politikom. Tipični hrvatski sindrom, uvijek smo protiv, ali rijetko smo ZA, jer nemamo dobrih opcija. Nažalost.

O raspuštanju Sabora radi prijevremnih izbora odlučuje saborska većina. Predsjednikova uloga je samo formalna. Budući da HDZ ima vodeću ulogu u državi, HDZ s koalicijskim partnerima odlučuje o prijevremenim izborima. Jedino kada bi ih koalicijski partneri "izdali" moglo bi doći do preokreta. Demokracija se uopće ne razlikuje od bivšeg sustava. Partija i dalje odlučuje o svemu, samo ulica može lajati dok karavane prolaze. Ustav Članak 78. Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih zastupnika. Predsjednik Republike može sukladno odredbama članka 104. Ustava, raspustiti Hrvatski sabor. Članak 104. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.

Vi stanari suvlasnici (iako niste suvlasnici na parkiralištu) trebali biste svoje odnose riješiti međuvlasničkim ugovorom. Tako biste trebali provizorno odrediti kome pripada koje parkirno mjesto (npr. prvo po redu, drugo po redu itd. računajući od sjevera ili juga ili sl.). Međuvlasnički ugovor je vrijedeći ako ima potpise većine suvlasnika računajući postotak u suvlasništvu. Međutim, negdje mora pisati da su parkirna mjesta namijenjena stanarima zgrade. Ako to nigdje ne piše (a moralo bi u kupoprodajnim ugovorima), onda biste se morali obratiti Gradu i sklopiti najprije ugovor o služnosti prava parkiranja s Gradom, a zatim na temelju toga ugovora i međuvlasnički ugovor s pojedinačnim pravima stanara.

Uopće ne razumijem Vaš slučaj. Ako su parkirna mjesta gradska, kakve to veze ima bilo s kim osim s Gradom. Podliježu li ta mjesta naplati parkiranja? Je li postoji možda služnost za stanare, tako da se oni mogu parkirati na mjestima koja im ne pripadaju?

Sve piše u Zakonu o porezu na promet nekretnina: http://www.zakon.hr/z/69/Zakon-o-porezu-na-promet-nekretnina Moje tumačenje za koje ne dajem ruku u vatru pa bih volio da ga potvrdi netko tko to zna sto-posto: Prema tome zakonu kupci stanova koji imaju stanarsko pravo na tim stanovima kada ih kupuju ne plaćaju porez na promet. Za te vlasnike ne postoji ograničenje prodaje. Ograničenje prodaje postoji za one koji prvi put kupuju nekretninu i time rješavaju svoje stambeno pitanje. Oni koji kupuju nekretninu na koju imaju stanarsko pravo u pravnome smislu nemaju veze s onima koji prvi put kupuju nekretninu. Tako netko tko ima deset nekretnina isto tako ne plaća porez na kupljenu nekretninu na kojoj ima stanarsko pravo iako mu je to 11. nekretnina. Bistro?

Onome tko je pogriješio uputite službeni zahtjev s kopijom izvatka i kopijom osobne iskaznice, iako mi nije jasno tko je to prepisivao vaše podatke. Ne radi se ovdje o pravopisnoj pogrešci, nego se radi o formalnoj pogrešci.

Pokušat ću biti logičan. Couvert se ne može naplatiti samo zato jer je netko ušao u restoran, nego zato jer je netko nešto naručio. Ako u cjeniku piše da je couvert obavezan uz konzumaciju jela i ako on košta određeni iznos te i konobar kaže usmeno da je couvert obavezan pri narudžbi jela, ne vidim ništa sporno. Međutim, to je moja logika. O tome zasigurno nešto piše u zakonu o zaštiti potrošača (ne spominje se sigurno couvert, nego se mora iščitati iz propisanih odredaba), pa malo pročitajte. Mislim da nije vrijedno truda da se time zamarate, ako vam uvjeti u restoranu pašu - dobro, ako ne - ima i drugih restorana, zar ne.

Najjednostavnije Vam je da se učlanite u HDLU i da prodajete preko njih, sasvim legalno i bez problema.

Bez vašeg potpisa, žiga (a ne pečata, pečat se otiskuje u vosku) i suglasnosti upravitelj ne smije prstom mrdnuti, jedino može za one stvari koje su unaprijed ugovorene međuvlasničkim ugovorom. Ako su izvođači unaprijed dogovoreni, to je već nešto drugo. Provjerite što piše u MU-u.

Prema Vašem pisanju čini se da je riječ o nemoralnom predstavniku. Najbolje rješenje je sljedeće: 1. Pronađite suvlasnika koji želi biti pošteni predstavnik (čini mi se da biste to mogli biti Vi). 2. Napišite odluku kojom se smjenjuje postojeći predstavnik i imenuje novi predstavnik. 3. Na odluci morate imati popis svih suvlasnika s pripadajućim površinama u vlasništvu i postocima idealnoga dijela suvlasništva te s podacima o OIB-u. 4. Odluku treba potpisati više od 50% suvlasnika, s tim da se zbrajaju idealni postoci suvlasništva. 5. Ako imate 50,01% potpisa, stari predstavnik je smijenjen, imenovan je novi i taj novi treba poduzeti korake da se potpiše novi međuvlasnički ugovor i pronađe novi upravitelj. najbolje da novome predstavniku u svemu pomogne budući novi upravitelj, jer je i njemu u interesu da dobije posao. To vam je najjednostavnije, iako izgleda komplicirano.

Međutim, vi od suda možete tražiti da utvrdi je li način određivanja pričuve realan (stavak 4. iz ovoga izvoda Zakona o vlasništvu): Troškovi cijele nekretnine Članak 89. (1) Troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno. (2) Doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno. (3) Suvlasnici mogu odrediti drukčiji ključ raspodjele troškova i doprinosa zajedničkoj pričuvi nego u stavku 1. i 2. ovoga članka, i to: - odlukom većine suvlasničkih dijelova, kad je riječ o troškovima za održavanje onih uređaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, kao što su troškovi za dizalo, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju različite mogućnosti pojedinih suvlasnika da te uređaje rabe i nemogućnost utvrđivanja stvarnoga potroška svakoga pojedinoga suvlasnika, - suglasnom odlukom svih suvlasnika, u pisanom obliku, glede svih ostalih troškova za održavanje i poboljšavanje nekretnine te doprinosa zajedničkoj pričuvi. (4) Svaki suvlasnik može zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li način raspodjele troškova pravilu iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka i je li valjana odluka iz stavka 3. ovoga članka, a kad nema valjane odluke o raspodjeli troškova za održavanje onih uređaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, da po pravednoj ocjeni utvrdi ključ za raspodjelu troškova s obzirom na različitu mogućnost uporabe tih uređaja. (5) Odredbe suvlasnika o ključu raspodjele troškova iz stavka 3. ovoga članka, ako su potpisi suvlasnika javno ovjerovljeni, kao i pravomoćne odluke suda koji je utvrdio ključ raspodjele troškova po pravdenoj ocjeni, zabilježit će se na zahtjev u zemljišnoj knjizi. (6) Ako troškovi za nekretninu budu podmireni iz zajedničke pričuve u skladu s njezinom namjenom, oni se neće dijeliti na suvlasnike koji su uplatili svoje doprinose u tu pričuvu.

Kada se radi o klasičnom suvlasništvu bez vlasništva posebnih dijelova onda je svakako potrebna 100%-na suglasnost. Međutim, na temelju članka 85. stavka 4. Zakona o vlasništvu, suvlasnici koji su sa susvlasništvom vezani na temelju vlasništva posebnih dijelova mogu svoje odnose regulirati većinskom suglasnošću u obliku međuvlasničkoga ugovora, jer za međuvlasnički ugovor treba većinska suglasnost. Dakle, ne mora se za ovakav posao tražiti 100%-na suglasnot. Zašto mislite da je 5000 kn godišnje malo? Trebat će vam taj novac i sjetit ćete ga se kada vam bude trebao novac za održavanje krova, fasade i sl. Izvod iz zakona: Izvršavanje ovlasti glede cijele nekretnine Uprava svih suvlasnika Članak 85. (1) Cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenoga posebnog dijela upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako ovim Zakonom nije što drugo određeno. (2) Suvlasnici su dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkoga upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu. (3) Ako odgovarajući suvlasnički dio na kojem je uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine steknu dvije ili više osoba kao suvlasnici ili zajednički vlasnici, sve te osobe sudjeluju u upravljanju kao da su one sve zajedno jedan suvlasnik cijele stvari, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju pravila obveznoga prava o solidarnosti vjerovnika, odnosno dužnika. (4) Suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave i izvanrednih poslova, s tim da međusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom (međuvlasnički ugovor).

Imate li vi uopće predstavnika suvlasnika? Sva pitanja koja postavljate trebali biste rješavati putem vašega predstavnika. Upravitelj je manje bitan u svemu tome. Upravitelj samo izvršava vaše naloge, prije svega za plaćanje određenih radova.

Ako se kredit konvertira iz jedne valutne klauzule u drugu, plaća li se ponovno solemnizacija? Ako se plaća, onda je to čista legalna krađa, jer bilo bi jednostavnije napisati određenu izjavu u kojoj bi pisalo da se solemnizacija za kredit isplaćen u eurima priznaje za isti taj kredit koji je konvertiran. Molim odgovor.

Ali u Zakonu o radu baš i piše"neradni dani po zakonu", a to je baš taj zakon koji ste spomenuli. U Zakonu o radu ne spominju se nigdje neradni dani po ugovoru o radu. Ništa ja nisam pobrkao, zakonodavac je namjerno smutio kašu ili je kaša smućena iz neznanja. Naime, bilo bi sve jasno da piše: "Najkraće trajanje godišnjeg odmora iznosi 4 tjedna, pri čemu se tjedan računa u trajanju radnih dana u tjednu određenih ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili drugim općim aktom odnosnoga poslodavca." Međutim, nije napisano jasno i zbog toga će biti potrebna dodatna tumačenja, a poslodavci dotle mogu mutiti kako im se hoće.

Volio bih da ste vas dvoje u pravu, ali molim vas da mi vaše tvrdnje i argumentirate. U Zakonu o radu piše: Članak 56. (1) Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog odredbom članka 55. ovoga Zakona te broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji odmor radnika, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. (2) Blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora. (3) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora. Dakle, članak 56. stavak 2. određuje koji dani se ne uračunavaju u GO. Svi drugi dani mogu se uračunati u GO, pa tako i neradni dani po ugovoru oradu, jer neradne subote nisu neradne po zakonu. Ako nije tako, onda vas molim da se pozovete na odredbe Zakona o radu koje određuju da se neradni dani po ugovoru o radu ne mogu uzeti u dane GO-a. Jer bez argumenata možemo samo proizvoljno tumačiti. Inače, 4 tjedna je dosta nejasna odredba, jer se ta 4 tjedna nigdje ne povezuju s radnim danima po ugovoru o radu, ili se možda ipak povezuju? Molim dodatne argumente.

Koliko sam ja shvatio, tavan i podrum nisu etažirani u dijelove, nego svaki vlasnik posebnoga dijela na tavanu i u podrumu ima idealni dio suvlasništva. To znači da nitko nema pravo ograđivati svoj razmjerni dio, osim ako se tako ne usuglase svi suvlasnici pa međusobno razmjerno podijele prostorije. Da biste pravno dobili razmjerni dio vjerojatno bi trebalo provesti razvrgnuće suvlasništva. Mislim da to nije jeftino. Međutim dogovor među suvlasnicima je moguć. Trebalo bi u skladu s idealnim dijelovima suvlasništva podijeliti prostor, a ako ste ogradili više od vašeg idealnog dijela, trebali biste se komrpomisno dogovoriti. Nije bitno što piše u kupoprodajnom ugovoru, nego što piše u vlasničkom listu, jer samo podaci u vlasničkom listu su točni podaci. Ako u vlasničkom listu piše da imate idealni dio trebali biste vjerojatno dati neke ustupke drugim suvlasnicima da biste zadržali ograđeni dio. Jer što to znači imati idealni dio - to znači biti suvlasnik u svakome kvadratnome milimetru u omjeru koji vam pripada. Tako je sve dok se ne izvrši razvrgnuće suvlasništva i etažiranje pri čemu suvlasnički dijelovi postaju posebni dijelovi u vlasništvu određene osobe odnosno osoba. Proceduru za to ne znam. E sad oko posjeda ograđenog dijela i njegove duljine trajanja i stupanja u vlasništvo temeljem dosjelosti ne bih znao i ne bih se u to upuštao.

Sve što ste napisali meni je potpuno jasno. To nije odgoovor na moje pitanje. Čak i nije točno da poslodavac ne može računati kao dane GO-a subote, ako su one neradne po Pravilniku o radu, jer po Zakonu o radu neradnim danima se smatraju samo oni dani koji su neradni po zakonu, a subote po zakonu nisu neradne tako da subote ni za koga nisu obavezne da ih se smatra neradnima odnosno ne postoji zakonska obveza da se neradne subote ne mogu uzimati kao dani GO-a onim radnicima kojima su one po ugovoru o radu ili organizaciji poduzeća neradne. Međutim, poslodavac može odrediti 24 dana GO-a i onim radnicima kojima su subote neradne te im te subote računati u dane GO-a, iako je to potpuno nelogično. Međutim, da skratim. Pitanje je jasno, što učiniti u slučaju kada poslodavac računa subote interno u dane GO-a, ali ih ne isplaćuje (npr. računa interno u dva uzastopna tjedna da je iskorišteno 12 dana GO-a, ali isplati 10 dana)? Ako je poslodavac odredio 24 dana GO-a i pritom računa u dane GO-a i subote, mada su one neradne dotičnome radniku on ih mora isplatiti, jer ih računa u dane GO-a. Ako je poslodavac time sebi nametnuo obavezu koju ne može ispuniti, onda mora izmijeniti Pravilnik o radu ili ugovoriti izmjene Kolektivnog ugovora i uskladiti stvari sa zakonom.

Nije uopće bitno što piše u Pravilniku o radu. Zakon o radu je jasan i kaže da se dani godišnjeg odmora moraju isplatiti. Ako poslodavac subote računa u GO, ali ih ne isplaćuje nego ih samo oduzima kao iskorištene dane GO-a, on krši Zakon o radu. Što učiniti?

Što poduzeti u slučaju kada poslodavac subotu uračunava u dane godišnjeg odmora, ali tu subotu koju uračuna u dane GO-a ne plati (npr. radnik je na godišnjem od ponedjeljka do subote, a u platnoj listi mu se vodi samo 5 dana GO, dok se istodobno oduzme 6 dana na listi iskorištenosti GO-a). Mora se reći i to da se radi o radniku kojem je subota neradni dan, ali se po glupoj odredbi zakona može uzeti kao dan GO-a - potpuno nelogično je to da radnik kojem su subote neradne ima subotom godišnji odmor, to znači da bi u mjesecu korištenja GO-a morao imati prekovremene sate i to na bazi korištenja GO-a - je li to samo meni glupo?

Dakle, u Zakonu o vlasništvu piše: Poslovi redovite uprave Članak 86. Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito: - redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i građevne promjene nužne radi održavanja, - stvaranje primjerene zajedničke pričuve za predvidive buduće troškove, - uzimanje zajmova radi pokrića troškova održavanja koji nisu pokriveni pričuvom, a potrebni su za obavljanje poslova urednoga održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine, - primjereno osiguranje nekretnine, - imenovanje i opoziv zajedničkoga upravitelja, - određivanje i promjene kućnog reda, - iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela, s tim da je dopušteno otkazati najam mjesta u zajedničkoj garaži ili zajedničkom parkiralištu čim nastane potreba bilo kojega suvlasnika za tim mjestom, a uz rok od tri mjeseca, pa makar bilo i što drugo ugovoreno ili zakonom određeno. Za poslove redovite uprave potrebna je većinska odluka suvlasnika uzimajući u obzir idealne dijelove suvlasništva (potrebno je više od 50% potpisa koji imaju više od 50% idealnih dijelova suvlasništva). Ono što ste opisali spada u poslove redovite uprave, ali je prije poduzimanja tih poslova potrebna većinska odluka suvlasnika. Samo za hitne intervencije nije potrebna ničija suglasnost (npr.curenje vode u nečiji stan s krova). Međutim, međuvlasničkim ugovorom je možda određeno da se za neke poslove ne mora potpisivati odluka, u što sumnjam da je kod vas tako ugovoreno. Dogovorite se sa ostalim suvlasnicima, organizirajte sastanak i pitajte predstavnika za zdravlje. Međutim, netko od vas morao bi malo pročitati odredbe Zakona o vlasništvu i argumentirano tražiti da se postupa po njemu ili tražiti smjenu predstavnika. Budući da imate 4 stana, vjerojatnoi imate prilični udio vlasništva, a time i veliki broj glasova. Sretno. Predlažem da se ovaj oglas prebaci u stvarna prava, jer mu je tamo mjesto.

mapa: Zato jer vlast ne želi "čačkati mečku", zato jer vlast treba veliku količinu bezlične mase branitelja da bi ta masa glasala za one koji daju beneficije. Predlažem da se stvori kritična masa branitelja provoboraca koji bi stvorili svoj parlament u sjeni i istražili svako ime i prezime koje se vodi kao branitelj i kao ratni oficir (namjerno pišem oficir, jer je naziv časnik za mene neprimjeren, neprihvatljivo je časnim nazivati zanimanje kojem je glavni cilj ubijanje ljudi)i koji bi kao svjedoci događanja prokazali sve one koji su na kukavički i podli način došli do beneficija. Isto tako bi oni sami među sobom trebali prokazati one koji su nakon akcija pljačkali i ubijali, a takvih je bilo, dapače neki su zato i išli u rat (napisao sam NEKI, nisam napisao svi niti većina). Kada bi branitelji pomeli smeće ispred svojih vrata ne bi više nitko spominjao niti registre niti povlastice niti bi trebalo nastupati na način "mi branitelji". Ima ljudi koji bi to mogli provesti. Jedan od njih je i Predrag Matić Fred, pred kojim skidam kapu do poda.

Mislim da je veliki problem kada netko kaže "mi branitelji", "napad na branitelje napad je na Republiku Hrvatsku". Naime, ako se nekoga proziva i poziva taj čovjek obično ima svoje ime i prezime. Ja nisam Mirko Norac za razliku od onih koji su nosili transparente. Predlažem da oni koji su nosili transparente zatraže da ih se zatvori, jer ako su oni Mirko Norac onda bi trebali ići u zatvor. Za mene ne postoje branitelji i oni drugi koji to nisu. Za mene postoje ljudi koji su čisti pred zakonom i oni koji nisu čisti pred zakonom i potpuno je svejedno jesu li oni branitelji ili su obični građani (iako bi i branitelji po mojem mišljenju trebali biti obični građani, obrana domovine je dužnost i ne treba od toga stvarati mitologiju - nismo li već prošli mitološka razdoblja s partizanima, dosta je bilo toga). Dosta je stvaranja kulta ličnosti i kulta grupacije ljudi. Imali smo kult partizana, treba li nam novi kult? Eto, nemojte se ljutiti, ali ovako kao ja misli mnogo građana RH.

Kada kažete da upravitelj radi na svoju ruku vjerojatno mislite na vašeg predstavnika. Naime, upravitelj je mjerodavna pravna osoba koja je međuvlasničkim ugovorom ovlaštena za upravljanje nekretninom, a predstavnik je netko od vas suvlasnika koga ste vi međuvlasničkim ugovorom odredili za predstavnika. Tako je to kod suvlasništva vezanog za posebne vlasničke dijelove. Dakle, govorite li vi ovdje o upravitelju ili o vašem predstavniku?