nina_d

zakonom je zabranjeno sklopiti sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Međutim, ako biste tu odredbu doslovno tumačili išlo bi se na štetu samag radnika. Naime, cilj jest da svatko iskoristi godišnji odmor, odnosno "prenese ga" u novog poslodavca. Međutim, ukoliko je zbog određenih okolonosti došlo do takve činjenice da radnik nije do 30. lipnja slijedeće godine iskoristio godišnji odmor iz prethodne može se sklopiti sporazum o naknadi štete za neiskorišteni godišnji odmor. Tendencija jest da se godišnji odmor zaista koristi, ali se može isplatiti šteta za neiskorišteni.

Neka me netko ispravi ako sam u krivu, ali mislim da ste vi. Uplatnicu od porezne ne možete dobiti ako nije prijavljena kupoprodaja automobila. Međutim, ukoliko ste nakon kupnje automobila išli promijeniti prometnu dozvolu tako da automobil glasi na vaše ime oni vam istu ne bi trebali izdati bez potvde porezne uprave da ste uredno platili porez. Dakle to bi trebalo izgledati ovako, sklopite ugovor, kupite automobil i idete na poreznu, oni vam daju uplatnicu, vratite se s potvrdom da ste porez i uplatili, porezna udara pečat na ugovor o plaćenom porezu i s tim odlazite na prometnu i mijenjate podatke o vlasniku vozila.

provjerite zbog čega vam je utvrđena privremena nesposobnost i obvezno pođite na ponovni pregled u vremenu kada vam je i određen. Možete se raspitati kod liječnika koji je utvrdio privremenu nesposobnost o razlozima utvrđivanja privremene nepsosobnosti kako biste vidjeli u čemu je problem i što možete napraviti. Ovo je bitno jer ukoliko "ne prođete" liječnički za vaše radno mjesto to znači da ne smijete raditi na tim poslovima što vas može dovesti u otežanu situaciju, ovisno o tome koliko je tvrtka ili obrt u kojem radite jer vas se treba rasporediti na drugo radno mjesto odgovarajuće vašim sposobnostima. Nisam pogledala koje je vaše radno mjesto po navedenim točkama pa sam vam malo na pamet odgovorila, nadam se da će pomoći...

nešto mi u vašoj priči nije jasno, kako bi sud odbio uplatnice ukoliko se iz istih vidi da je uplaćen točno određeni iznos novaca, za točno određenu svrhu i u za to zadanom vremenu? Nadalje, ukolko je ovrha provedena svi bi ti podaci trebali biti provjereni, a još mi je manje jasno kako se nekretnina prodala ako je cijeli iznos: znači troškovi alimentacije, zatezne kamate i troškovi postupka već prije naplaćen putem ovrhe na plaći? Jedna je ovrha na više predmeta, a ne više ovrha. I još uvijek mi nije jasno, ako kažete da je suprug po izlasku iz zatvora platio sve zajedno s kamatama, zašto niste ustali prigovorom protiv ovrhe?

poslodavac vam ne može odbijati nikakve iznose od plaće niti vršiti ustegu ukoliko vi niste pristali na isto. Znači, ukoliko se u ugovoru o radu nigdje ne navodi da ste, ukoliko tečaj ne završite, dužni platiti nastale troškove onda ništa. Također, ukoliko niste ni potpisivali neke posebne sporazume vezano za tečajeve i obrazovanje poslodavac se ne može naplatiti od vas. Iako ja iskreno mislim da ovdje jste oštetili poslodavca ako vas je on, sukladno zajedničkom dogovoru, upisao na tečaj, istog platio, a vi odlazite bez da ste ga završili, ipak su to "pare u vjetar". No, kako sam već rekla u članku 94. Zakona o radu jasno piše da poslodavac ne može potraživanje prema radniku naplatiti bez njegove suglasnosti.

sporazumni raskid se i zove tako jer sporazumno utanačujete datum odlaska, ali i sva druga prava i obveze vezane uz radni odnos. Pogledajte čl 110-124 Zakona o radu. (Narodne Novine 137/04)

ja bih vam savjetovala i da pogledate što ste potpisivali prilkom "dizanja" kredita. Vjerovatno je postojala neka izjava u kojoj su naznačene obveze jamca i postupak naplate. Možda i u samom ugovoru o kreditu?

Druga strana vjerovatno samo želi biti sigurna da će se ugovor i sklopiti. Predugovor se razlikuje od glavnog ugovora po tome što je osnovna obveza iz predugovora sklapanje glavnog ugovora. Dakle predugovorom se obvezujete na sklapanje glavnog ugovora, a glavnim se obvezujete na predaju nekretnine u zamjenu.

Dužni ste raditi samo one poslove koju su vam navedeni u ugovoru o radu, ili sistematizaciji ako se ugovor na nju poziva. Pročitajte ugovor (pravilnik, sistematizaciju ili što već firma), imate opis poslova svog radnog mjesta i to je ono što morate obavljati i za što vam se plaća mora isplaćivati. Bilježite i sve prekovremene koje imate, a to s čuvanjem djece mi zaista nije jasno, čime vas on može natjerati da, ako sam dobro shvatila nakon posla odlazite kod šefa doma i čuvate mu djecu ?

čekala 5 mjeseci, slala molbe svugdje, mislila da se neće ništa dogoditi jer bi me uvijek prešišao netko s vezom ili netko tko duže čeka i sl. objašnjenja, jednom sam za posao u odv. uredu "isključena" radi spola, na kraju sam dobila pripravnički u državnoj službi jer sam bila nositelj vaučera, a na zavodu ih je bilo zaista malo, a to je bio uvjet (moja diploma je iz 2003. kada se primjenjivao program s faxa na posao). Tamo mi je bilo užano, grozno iskustvo, ali sam položila državni i za dva mjeseca dobila posao u jednoj tvrtci kao pravnik u gospodarstvu. Jako sam zadovoljna, odvolontirala sam godinu na sudu i spremam pravosudni. Sreća ima veze, tamo sam uletila zbog vaučera, a ovdje na zamjenu prodiljnog i ostala. I upornost, upornost, upornost, svaki početk je težak

ukoliko vam "uleti" inspekcija i zaključi da radite na poslovima za koje niste kvalificirani mislim da može doći do problema s jedne strane. S druge strane, jednom kad se prekvalificirate mirni ste, ako npr. odlučite napustiti sadašnjeg poslodavca puno će vam lakše ići traženje novog posla i postavljanje uvjeta. Svakako korisno napraviti. Sada imate dosta ovih otvorenih učilišta, pučkih učilišta i slično koji obavljaju programe prekvalifikacije s mogućnoštu upisa u radnu knjižicu. Ukoliko vas poslodavac "pošalje" na takav program mogli biste doći u situaciju da vas veže nekim sporazumom da morate ostati za njega raditi toliko i toliko ili u protivnom sami plaćate troškove.

Ima, ne sjećam se točno koji je to članak u Zakonu o drž. službenicima i namještenicima, a vjerovatno piše i negdje u natječaju - uglavnom, može te se primit u radni odnos s obvezom polaganja državnog ispita u sljedećih, ja mislim, godinu dana.

Evo ja bih predložila, iako mi se čini malo vjerojatnim iz vašeg posta - sklapanje sporazumnog raskida ugovora o radu. Ovo u slučaju kada biste mogli sjesti s polodavcem, pokušati se dogovoriti oko otkaznog roka, završavanja svih obveza i osobađanja od tih troškova ili barem manje naknade. Vjerovatno vam u ugovoru piše i da se trošak naplaćuje jedino ako svojevoljno odete ili dobijete otkaz uvjetovan osobnim skrivljenim ponašanjem. Ima li šanse da oni vama daju otkaz?

Prvo uzmite svoj ugovor u ruke i potražite piše li što o dužini trajanja otkaznog roka, moguće je da se poziva na neki interni pravlinik o radu ako ga vaša tvrtka ima i na Zakon o radu. Prema Zakonu o radu, a s obzirom na dužinu staža kod istog poslodavaca, vaš bi otkazni rok trebao biti dva mjeseca. Za vrijeme otkaznog roka imate pravo uz naknadu plaće izostajati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja. Otpremnina - minimum je 1/3 plaće ostvarena u tri mjeseca prije prestanka ugovora za svaku godinu rada kod tog poslodavaca. (ovo osim u slučaju ako ste dobili otkaz iz razloga uvjetovanih vašim ponašanjem.

javi nam kada dobiješ odgovor. pozdrav i hvala

Uvjet imam, to nije sporno, samo me brinulo koliki vremenski period treba proći između dva izlaska na ispit, jer po gore napisanom ispada da bih trebala izaći u siječnju kako bih bila siguran da ću moći (za što se nadam da neće biti potrebe) izaći još jednom prije primjene novog zakona u rujnu.

Izašla bih na pravosudni u prvoj polovici sljedeće godine, a naravno voljela bih izbjeći novi zakon pa me zanima, u slučaju eventualnog pada ispita, nakon koliko se vremena može ponovno izaći. Ne bih se htjela zateći u situaciji da npr. izađem u lipnju, padnem i u rujnu me zakači novi zakon?

Samo se pitam ... zašto je poslodavac morao izjaviti da je upoznat s trudnoćom kada se taj podatak ne treba davati prilikom zapošljavanja, odnosno zabranjeno ga je i pitati?

Obavijestit ćete ovrhovoditelja (novog) da se radniku na plaći već vrši obustava, te da njihovu ovrhu možete staviti u prednosni red namirenja. Po novoj ovrsi možete postupati, kako ste i napisali, samo do iznosa određenog novim zakonom. Obzirom je taj iznos "zauzet" istu ne možete provoditi sve dok se radniku ne "oslobodi" potreban dio plaće. Naravno, staru ovrhu nastavljate provoditi po starom zakonu, a novu ćete po novom. pozdrav

Da, ali ako je prikazan kao plaća, može, znam za slučajeve kada se bonus čak i daje kako bi prosjek za obračun porodiljne naknade bio veći. Nekad se on isplaćuje i "čisto" kao nagrada i iskazuje u obračunu plaće, normalno ide porez, a nekad se jednostavno "pretoči" u prekovremene...

inspekcija rada, poslodavac je napravio više prekršaja, možete samo početi nabrajati, ako vam je nagdje pri ruci Zakon o radu (NN 137/04) pogledajte članak 7, zatim u članku 264 stavak 10, u članku 248 stavak 1, 41, 44, vjerujem da ćete naći još toga.. sretno

Osim Sizifovog odgovora bih još i navela da je ugovor o djelu nepovoljan za poslodavaca zbog puno većih izdataka za porez na takav ugovor nego što bi bio da se radi o ugovoru o radu na određeno/neodređeno vrijeme, pa razlog može biti i financijske naravi.

Mislim da morate plaćati komorski doprinos, te mirovinsko i zdravstveno, a oslobođeni ste plaćanja poreza na dohodak, odnosno dobit.

Drži se savjeta notarice, razmisli imaš li želju raditi baš u pravosuđu (sud, odvjetništvo..) ili bi bilo što drugo odgvaralo. Ja sam se odmah prijavila na Zavod, zvala odvjetnike, javljala se na svaki mogući natječaj jer mi je bilo nezamislivo da "odvisim" godinu-dvije bez posla.. I jednom je upalilo. Meni se tad činilo najbitnije početi, bilo što, samo da nisam više "pravnik bez iskustva". Tvoje je da odlučiš hoćeš li "pucati" na sve ili samo na određene poslove koji te zanimaju. u svakom slučaju sretno.

Ukoliko ima obostrane volje za sporazumnim raskidom radnog odnosa otkaznog roka ne mora ni biti. Jednostavno se utvrdi datum prestanka ugovora o radu, naravno ovisno o dogovoru. Ja bih uvijek preporučila sporazumni, ukoliko je moguće sjedite s poslodavcem i objasnite situaciju, uvijek je bolje ako se stvari mogu riješiti na lijep način. Možete i dogovoriti datum do kada ste mu potrebni, a da to ne bude puni otkazni rok kakv bi došao u obzir kod redovitog otkaza. Što se rokova tiče kod redovitg otkaza, isti će ovisti o tome koliko ste neprekidno zaposleni kod poslodavca, tako će za jednu godinu biti mjesec dana,dva tjedna više za dvije godine...itd. Pogledajte čl. 120. Zakona o radu. Također provjerite i što vam u ugovoru piše za otkazne rokove. Ako biste davali izvanredni otkaz morate imati opravdan razlog (novi posao to nije) i otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji. Tu nema obveze poštivanja otk. rokova. p.s. ukoliko radnik daje redoviti otkaz uopće nije potrebno navesti razlog otkazivanja. Razlozi su bitno samo kod izvanrednih odtkaza i redovitog otkaza kojeg daje polsodavac, ali ne i radnik.