morskywuk

Otiđite kod nadležne PS HZMO-a i zatražite uvid u spis svog predmeta (čl. 80 ZUP-a), točnije pronađite nalaze i mišljenja prvostupanjskog vještaka i Povjerenstva za reviziju. Tamo ćete naći odgovor na vaše pitanje

Da, evo dva friška: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=19813&forum=33&15 http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=20263&forum=33&45

Nema opasnosti da vam oduzmu mirovinu. Naime, osobe koje su u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad mogu i dalje raditi neki drugi posao (osim poslova za koje je vještak HZMO-a utvrdio da ne možete raditi, a što je i bio razlog za odlazak u mirovinu) ili otvoriti obrt. Mirovina vam neće "mirovati", kako je naveo kolega, već imate pravo na umanjeni iznos invalidske mirovine za vrijeme zaposlenja (invalidska mirovina će vam se obračunavati po MF=0,5 umjesto sadašnjih 0,8). Prestankom radnog odnosa, nakon što obavijestite nadležnu PS HZMO-a, dobit ćete novo rješenje o punom iznosu mirovine (ponovno po MF=0,8 - pod pretpostavkom da stupanj nesposobnosti ostane isti, tj. profesionalna nesposobnost). Ono što bi vam mogao biti problem jest liječnički pregled koji je obvezan da bi uopće dobili potrebne dozvole za ukrcaj.

Da ne otvaram novi topic, da li netko zna u kojoj je fazi izrada tzv. "Registra nasljednika" (članovi obitelji poginulih i umrlih HB). Po nekoj logici navedeni registar bi morao biti gotov prije 12.04.08. da bi te osobe uopće mogle dobiti obavijest o udjelima i s njima raspolagati nakon navedenog datuma.

Bitnije je da njegova kćer ne "potegne" na oca . Onda si nadrlj'o.

Pitam da li na ovu adresu šaljem riješenje o statusu hrvi-a ( a vezano za dodjelu dionica po osnovi satusa hrvi-a ), pa me zanima da li je to točna adresa koju sam naveo i koja je još sve dokumentacija potrebna osim riješenja o statusu hrvi-a (npr. jeli potrebno možda nešto kao tipa ;; zamolba, kakav obrazac za popuniti , kakva fotokopija nečega , broj računa i slično ) ???????? Adresa je OK. Uz zahtjev za priznavanje prava na dodjelu dionica bez naknade prilaže se preslika drugostupanjskog rješenja (ili prvostupanjskog sa štambiljom suglasnosti) o priznatom statusu HRVI, preslika osobne iskaznice, te - ukoliko je iskaznica nova (bez JMBG-a) - preslika npr. domovnice. To je sve.

Bitno je vrijeme kada je otišao u mirovinu. U godini kada je punac otišao u mirovinu (2003.) da bi HB imao pravo na dodatak na mirovinu (kolokvijalno nazivan "dragovoljački dodatak" ili "braniteljski dodatak") morao je imati priznat status HRVI-a i pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti. Prema tome, oni koji su 2003. otišli u starosnu mirovinu (kao tvoj punac) nisu mogli ostvariti pravo na navedeni dodatak (bez obzira bili dragovoljci ili ne). Svi oni koji su ostvarili navedeni dodatak po tzv. "Pančićevom" zakonu, prevedeni su na odredbe novog ZOPHBDR. Budući da punac nije ostvario navedeni dodatak, nije mogao biti obuhvaćen tim prevođenjem, odnosno novim obračunom iznosa mirovine, a koji izračun podržava navedena tablica na PF.

Hoće li to biti kraj postupka kod HZMO-a isključivo ovisi o novom nalazu i mišljenju ovlaštenog vještaka. On daje svoj nalaz na osnovu pregleda, medicinske dokumentacije i ostalih dokaza, između ostalog i opisa ratnog puta, jer mora utvrditi da li je i u kojoj mjeri (omjeru) sudjelovanje u DR kod vašeg supruga uzrokovalo invalidnost (dakako, ako je utvrdi). Međutim, ukoliko mu utvrde pravo na invalidsku mirovinu, a s obzirom da mu je status HRVI-a utvrđen privremeno, sve dok taj status ne postane trajan, trebat će HZMO-u prilagati nova rješenja MOBMS-a o navedenom statusu. E da, spisu predmeta prilaže isti opis ratnog puta koji je priložio u predmetu priznavanja statusa HRVI-a. Tijelo državne uprave u vašoj županiji koje mu je donijelo prvostupanjsko rješenje o statusu HRVI-a će po službenoj dužnosti pokrenuti postupak nastavnog priznavanja statusa i prava. Dakle, nema novog zahtjeva.

Ukoliko ne stupi u novi brak ne gubi pravo.

Kad su hapsili Džaju, gleda komšija kako ga uvode u maricu i kaze: "Je#ote, kakav igrač - još uvek moraju dvojica da ga čuvaju..."

Iz podataka koje ste dali teško je zaključiti da li ima osnova za obnovu postupka i koliko ista ima smisla. Osobno sumnjam da će vam recentna događanja vezana za korupciju u liječničkim krugovima biti od neke pomoći u postupku obnove. Stoga ću vam samo citirati odredbe ZUP-a koji se odnose na obnovu postupka: "Članak 249. ZUP.: Postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit će se: 1) ako se sazna za nove činjenice, ili se nađe ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku; 2) ako je rješenje doneseno na podlozi lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka, ili ako je došlo kao posljedica kakva djela kažnjivoga po kaznenom zakonu; 3) ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prijestupu, a ta je presuda pravomoćno ukinuta; 4) ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je organ što je vodio postupak doveden u zabludu; 5) ako se rješenje organa koji je vodio postupak temelji na nekom prethodnom pitanju, a nadležni je organ to pitanje kasnije riješio u bitnim točkama drugačije; 6) ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta; 7) ako je rješenje donijela službena osoba nadležnog organa koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje; 8) ako kolegijalni organ koji je donio rješenje nije rješavao u sastavu predviđenome važećim propisima ili ako za rješenje nije glasala propisana većina; 9) ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku; 10) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik a po zakonu je trebalo da je zastupa; 11) ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se uz uvjete iz članka 15. ovog zakona služi svojim jezikom." Obratite pažnju i na rokove za obnovu (čl. 252. ZUP-a, ali i čl. 135. st. 1. ZOPHBDR-a - ovo posebno ukoliko je riječ o bolesti) Nevezano za mogućnost/nemogućnost obnove u vašem slučaju, jedna napomena: Ukoliko PLP ili DLP utvrdi da oštećenje vašeg organizma nije predviđeno Listom, postotak oštećenja organizma utvrđuje se prema načelima medicinske znanosti i analognom primjenom odredaba Liste, koje se odnose na slična oštećenja (s tim da se može utvrditi i manji postotak od postotka predviđenoga u Listi za analogno oštećenje organizma). Dakle, bolest ne mora biti predviđena Listom, bitno je da se utvrdi da je posljedica sudjelovanja u DR. Pozdrav.

Ponavljanje je majka znanja.

Sjedi bakica u tramvaju, a nasuprot njoj sjedi mladić. Mladić žvaće žvaku, a baka ce njemu: "Džaba ti meni pričaš, sinko, ja tebe ništa ne čujem" :tupan: Čita Mujo da svaki Bosanac u proseku ima 8 žena u životu pa procjedi sebi u bradu: - "E, vala al' se neko na###'o u moje ime." Zec i lav prže džoint na rubu šume. Preko puta njih je minsko polje, i lav - onako drven - odjednom reče: - Zeko odoh ja malo u ono minsko polje. - Nemoj bolan lavenastradat ćeš - Ma nema veze - hladno će lav. I prođe on tako 1. red mina, 2.,3., stade na minu, eksplozija ga baci u zrak, a zec će onako napušen: - Lav iz in di er ... :dop:

Po ZOMO-u ste dužni u roku od 15 dana prijaviti svaku novu činjenicu koja je od utjecaja na vaše pravo na mirovinu. Tu svakako spada i rješenje o ostvarenom statusu HRVI-a. Ukoliko samo predate navedeno rješenje, bez podnošenja zahtjeva za ponovnu ocjenu uzroka invalidnosti zbog pogoršanja, promjenit će vam se PF u dijelu invalidske mirovine koji se računa po odredbama ZOPHBDR, ali nećete ići na novu ocjenu uzroka invalidnosti. Po mom mišljenju - ako već namjeravate podnositi zahtjev za ponovnu ocjenu - dobro bi bilo da taj zahtjev predate istovremeno sa prilaganjem tog novog rješenja (HRVI). Sretno.

Bilo bi dobro da nam kažete temeljem čega ste uselili u predmetni stan (ugovor, rješenje, ...) i što znači da "stan još nije sudski rješen".

Očito da dotični revizor ne razlikuje konačnost i pravomoćnost rješenja u upravnom postupku. Čak nije bitan ni datum dostave (kako navodite) već je dostava preduvjet da bi uopće govorili o konačnosti rješenja. Kad je ono postalo konačno (a to će biti danom dostave stranci), bitna je odredba članka 134. Zakona koja kaže jasno i glasno "... nakon isteka dviju godina od dana donošenja konačnog rješenja ..." Tako sam i napisao: "Prema tome, rok od dvije godine počinje teći od dana donošenja navedenog rješenja (navedeno u zaglavlju istog). Definitivno." Ono što vas je možda zbunilo jest primjer koji sam dao pa ću ga pokušati pobliže objasniti (primjeri su dati pod pretpostavkom da je o novom zahtjevu pozitivno riješeno). Ukoliko je konačno drugostupanjsko rješenje doneseno 25.02. 2006. godine, a stranka dana 08.02.2008. podnese zahtjev temeljen na članku 134. Zakona, status i pravo na osobnu invalidninu će mu se priznati počevši od 01.03.2008. godine (sukladno članaku 110. ZOPHBDR). Ukoliko bi stranka, držeći se striktno odredbe članka 134. ZOPHBDR, novi zahtjev podnijela dana 26.02. 2008. godine, status i pravo na osobnu invalidninu opet će mu se priznati počevši od 01.03.2008. godine (ponovno članak 110. ZOPHBDR). Ako to znate, uz poznavanje razlike između konačnog i pravomoćnog rješenja te nekih načela u upravnom postupku, jasno će vam biti zašto se u praksi ne bi trebalo cjepidlačiti oko par dana prije ili kasnije dana u kojem istječe rok od dvije godine od dana donošenja konačnog rješenja (naravno u istom mjesecu - radi članka 110. Zakona). Tako se i radilo u vrijeme kada sam i sam radio na tim poslovima. Ali, očito su došli neki novi klinci ... Ipak, moram priznat da nisam nikad čuo za čudnije (da ne upotrebim ružniju riječ) obrazloženje od onog kojeg navodite.

Dobro je da si u vezi toga podnio žalbu jer Zakon ne govori o tome koliko trebaš provesti kao pripadnik spec. policije da bi ti se priznao povoljniji PF. Ne piše, doduše, ni da moraš biti pripadnik te postrojbe u trenutku razvojačenja, već se ta praksa razvila po tumačenju HZMO-a i tako će biti dok to netko ne uspije osporiti kod Upravnog suda. Tako i ovo obrazloženje koje navodiš ("razlog,vise sam vremena proveo u hv-u,a razvojacen sam kao pol. spec.") možeš oboriti jedino putem žalbe, a kasnije u eventualnom upravnom sporu. Ako sada ne "izguraš" povoljniji PF (kao pripadnik specijalne policije u trenutku razvojaćenja), neće ti oko njega pomoći ev. novi postupak kod HZMO-a radi pogoršanja.

Što alkohol čini od čovjeka: ... a što (prezrelo) voće životinjama:

Iz članka 134.: "... nakon isteka dviju godina od dana donošenja konačnog rješenja ..." Dan s kojim je drugostupanjsko rješenje postalo konačno nije vam bitan kod tumačenja početka roka iz gornje odredbe. Naime, drugostupanjsko rješenje postaje konačno danom kada se dostavi stranci. Čim je taj preduvjet zadovoljen (stranka je zaprimila rješenje, pa je rješenje postalo konačno), za pravilno tumačenje navedenog članka treba obratiti pažnju na onaj dio koji govori o "danu donošenja konačnog rješenja". Prema tome, rok od dvije godine počinje teći od dana donošenja navedenog rješenja (navedeno u zaglavlju istog). Definitivno. BTW, u praksi se navedeno ne gleda baš toliko striktno. Npr.: Konačno drugostupanjsko rješenje je doneseno 25.02. 2006. godine. Ukoliko stranka dana 08.02.2008. podnese zahtjev temeljen na članku 134. Zakona, prvostupanjsko tijelo isti ne bi trebalo odbaciti kao preuranjen, jer će mu prava (naravno, ukoliko mu se prizna status HRVI-a) svejedno priznati tek od 01.03.2008. godine (odnosno od prvog dana narednog mjeseca nakon podnošenja zahtjeva).

1. U vezi obveznosti presuda Uoravnog suda vidjeti članak 62. - 63. ZUS-a 2. U članku 1. stavku 1. ZUP-a spominju se " druge stranke", a u stavku 2. istog članka "druge pravne osobe". O tome vidjeti članke 49. - 52. ZUP-a

S obzirom na date "parametre" od mirovinskih prava može razmišljati jedino o invalidskoj mirovini, dakako ako ispunjava uvjete glede utvrđene invalidnosti. Postupak se pokreće kod nadležne PS HZMO-a preko izabranog liječnika. Nemam vremena za traženje po PF pa dajem prvi sličan link na koji sam naišao: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=21348&forum=33&3 Ako je zaposlen, moje je mišljenje da bi najbolje bilo da nastavi raditi, naravno ukoliko je za to zdravstveno sposoban. Pozdrav.

Nisam se mislio uključivati u raspravu, ali s obzirom da se u diskusiji ne barata uvijek sa činjenicama, evo par činjenica i dio teksta iz prijedloga Zakona o potvrđivanju ugovora (...): - činjenica je da je životni standard u BiH lošiji od onog u RH, da se prava invalida često krše ili su nedostatna za normalan život te da je nezaposlenost u BiH veća nego kod nas (čini mi se da je veća samo na Kosovu). - također je činjenica da su sredstva za ratne stradalnike u BiH i prije išla iz RH, ali na vrlo čudan - da ne kažem polumafijaški - način (sredstva pomoći iz RH su uplaćivana u hercegovačku banku, a iz nje izlazila kao vrlo povoljni krediti za elitu - sjetite se afere kada je UN zatvorio banku i pritvorio par "vrlih muževa"). To je jedan od razloga da se ova "pomoć" riješi međunarodnim ugovorom između te dvije države. - RH ne priznaje nikakve nove statuse RVI-a pripadnicima HVO-a i članovima obitelji poginulih ili nestalih pripadnika HVO-a, nego prihvata statuse već priznate od strane BiH (tu ne spadaju RVI po osnovi oboljenja). Vjerujte da su njihove komisije često strože nego naše (posebno za oboljenja) i da cijeli postupak uključuje i tzv. terensku kontrolu. - svi pripadnici HVO-a koji imaju status RVI i svi članovi obitelji poginulih/nestalih neće autamatizmom dobiti invalidske, odnosno obiteljske mirovine iz RH, već moraju imati hrvatsko državljanstvo te moraju proći postupak kod HZMO-a (da, uključujući i g. T.) kako bi se utvrdilo da li ispunjavaju uvjete iz (našeg) Zakona za priznavanje prava na mirovinu. Neki od vas zasigurno znaju i za slučajeve odbijanja predmetnih zahtjeva. - RH ne isplaćuje korisnicima "punu" mirovinu već razliku između iznosa osobne ili obiteljske invalidnine (koju primaju od BiH) i iznosa invalidske ili obiteljske mirovine (koje bi dobili po našim propisima). I na kraju, iz prijedloga Zakona o potvrđivanju ugovora između RH i BiH (...): "Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći: Člankom 160. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, br. 174/04 i 92/05), utvrđeno je da će se prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane regulirati međudržavnim sporazumom. Kako do sada suradnja između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji nije bila regulirana međusobnim sporazumom, to je potrebno Ugovorom urediti način ostvarenja prava na isplatu dijela invalidske, odnosno obiteljske mirovine i pravo na zdravstveno osiguranje državljanima Republike Hrvatske koji su stradalnici rata u Bosni i Hercegovini, a bili su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane kao i članovima njihovih obitelji. Primjena Ugovora utjecat će na kvalitetniju i primjereniju socijalnu sigurnost državljana Republike Hrvatske koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji. Prijedlogom zakona, odnosno Ugovorom koji je njegov sastavni dio uređuju se: - prava iz mirovinskog osiguranja ranjenim i zatočenim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane, koje obuhvaća pravo na isplatu dijela invalidske mirovine u visini koju čini razlika između visine mjesečnog iznosa osobne invalidnine ostvarene po pravomoćnom rješenju nadležnoga tijela Bosne i Hercegovine i visine mjesečnog iznosa invalidske mirovine koju bi ista osoba ostvarila po pravnim propisima u Republici Hrvatskoj - prava iz mirovinskog osiguranja članovima obitelji poginulih, odnosno nestalih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane koje obuhvaća pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine u visini koju čini razlika između visine mjesečnog iznosa obiteljske invalidnine ostvarene po pravomoćnom rješenju nadležnoga tijela Bosne i Hercegovine i visine mjesečnog iznosa obiteljske mirovine koju bi ista osoba ostvarila po pravnim propisima u Republici Hrvatskoj - prava iz zdravstvenog osiguranja koja će se utvrditi posebnim provedbenim propisom." Pozdrav.

HOBOTNICA NA VLAŠKI Sastojci: - jedan odojak od cca 15 kg - jedna hobotnica od 1-2 kg - 1 kg krompira - sol Priprema: Dok se odojak vrti na ražnju, hobotnica se kuha sa krumpirima u puno vode i posoljeno. Kad je hobotnica gotova, a odojak ispečen, izvade se krumpiri, voda prolije, a hobotnica baci mačkama (s vragon i tizin ribetinan brez koščurine). Odojka servirati na toplim tanjurima …. Uz jelo ojkati što jače …

1. Nijedna mirovina nije naslijedna, supruga, djeca i roditelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, naravno pod uvjetima iz zakona. 2. & 3. Osoba koja u invalidsku mirovinu ide po članku 6a., istu ostvaruje zbog profesionalne nesposobnosti za rad. S obzirom da je ta osoba dužna prijaviti svaku promjenu koja može utjecati na navedeno pravo i iznos mirovine, sigurno je da će ostvareni status HRVI-a ili pogoršanje zdravstvenog stanja rezultirati promjenama u iznosu mirovine.

Ako je riječ o postupku kod drugostupanjskog tijela, savjetnik treba napisati rješenje u roku od 3 mjeseca (računajući od dana zaprimanja nalaza i mišljenja DLP-a do otpreme rješenja).