morskywuk

Čl. 90. stavak 1. točka 2. Zakona: "Nesposobnima za privređivanje prema ovom Zakonu smatraju se: žena kad navrši 40 godina života ili muškarac kad navrši 50 godina života, odnosno za mlađe osobe kod kojih se utvrdi nesposobnost za privređivanje koju utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo koje imenuje ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a prema kriterijima medicinske znanosti imajući u vidu zanimanje i godine života. Što se tiče drugog dijela pitanja, naglasio sam da jedno pravo isključuje drugo. Dakle, ako si nesposoban za privređivanje trebaš se odlučiti što želiš: invalidsku mirovinu (ako ispunjavaš uvjete iz mirovinskog Zakona) ili opskrbninu (vrsta socijalne pomoći). Na prethodnom postu tvoje je pitanje bilo, barem sam ga ja tako razumio, što raditi dok ne pokreneš pitanje mirovine, a s obzirom da od prihoda imaš samo osobnu invalidninu i nerješen status HB. S obzirom da ti je novac hitno potreban, opskrbnina je jedini institut u Zakonu koji ti daje kakva-takva primanja do konačnog rješenja statusnih i mirovinskih pitanja (iako i tu možeš očekivati nerazumijevanje svog specifičnog položaja HRVI-a bez statusa HB, članak 87. jasno kaže korisnik "osobne invalidnine" pa na tome možeš inzistirati). Pozdrav!

Može samo ostati isti ili se povećati.

Dvije godine nakon donošenja drugostupanjskog rješenja kojim je dobio manje od 20% ima pravo na podnošenje zahtjeva za utvrđivanje novog % oštećenja organizma radi pogoršanja. Trenutno se na odluku Upravnog suda čeka cca 3 godine. Pošto je već podnio tužbu Upravnom sudu, važno je znati da od nje može odustati sve do dana otpreme sudske presude. Ako prođu dvije godine, a sud do tada ne odluči o njegovoj tužbi, mora od iste odustati da bi mogao tražiti ponovno utvrđivanje % zbog pogoršanja (to je zato da bi se predmet mogao vratiti sa Upravnog suda).

Iako smo nas nekoliko pisali naoko o različitim člancima, mislim da smo govorili o istoj stvari: moraš ponovno podnijeti zahtjev za priznavanje statusa HB kod nadležnog Ureda za obranu. (Ukoliko ti odbace zahtjev jer je o njemu već pravomoćno riješeno, a to često rade, javi se na forum s tim pitanje pa će ti se objasniti kako dalje) Naime, MORH ti neće priznati status HB samo zato što imaš priznat status HRVI-a. To je naoko nelogično, ali i sam znaš da MORH rješava o statusu HB-a, a MOBMS o statusu HRVI-a. Ti status HRVI-a već imaš i to ne možeš izgubiti. Ujedno ti je to i prednost kod postupka za ostvarivanje stausa HB. Možeš očekivati da će te MORH, ako ne odbaci zahtjev, ponovno odbiti sa istim obrazloženjem (nema 5 mjeseci kao pripadnik ONZ). Tada trebaš ponovno uložiti žalbu pa ako i nju odbiju, uložiti tužbu na Upravni sud. Praksa Upravnog suda je do sada puno puta pokazala da isti ne dopušta da netko izgubi svoja stečena invalidska prava zato jer se kasnijim propisom nešto drugačije propiše (u tvom slučaju status HB-a). U vezi s tim, također ti ide u prilog i činjenica da je MORH donedavno smatrao da je NZ utemeljena mjesec dana ranije, odnosno 30.06.91. (vidi: Naputak u svezi izdavanja potvrda za ostvarivanje prava na carinske i porezne olakšice pri uvozu automobila, strojeva i opreme i ostalih prava iz Zakona o pravima HB i članova ... od 11.03.97.). Sve navedeno ti ide u prilog, ali moraš ponovno pokrenuti postupak. Što se sadašnje materijalne situacije tiče, članak 87. Zakona o pravima branitelja propisuje: "Pravo na opskrbninu imaju korisnici obiteljske invalidnine, korisnici osobne invalidnine i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ako su nesposobni za privređivanje i ako ispunjavaju uvjete propisane odredbama članaka 88.–90. ovoga Zakona." Dakle, ne traži se status HB već je bitna činjenica da si korisnik osobne invalidnine, a to jesi. Međutim, moraš znati da kada ostvariš mirovinu i ako je ona veća od 1.100,00 kn, nemaš više pravo na opskrbninu jer se ta dva prava isključuju. Sretno! :thumbs: :thumbs:

Upravo ta kontradikcija i jest na tvojoj strani kada dođeš do Upravnog suda. :idea:

Bilo bi dobro da si prvi put podnio tužbu,ali ipak ima šanse da to ponovno pokreneš. Budući da ti prijašnjim rješenjima MORH-a nisu ništa priznali niti su ti nametnuli kakvu obvezu (formalna pravomoćnost rješenja), imaš pravo podnijeti ponovno isti zahtjev, ali bi bilo dobro prije toga razgovarati s nekim odvjetnikom koji se do sada susretao s ovom materijom (kolege često predlažu pravnike koji rade u HVIDRI, a možeš i u županijskim Centrima za PSP&područnim jedinicama MOBMS-a razgovarati s njihovim pravnicima, ako ih imaju). Ukoliko se odlučiš tražiti invalidsku mirovinu prije nego riješiš status HB-a, bojim se da će ti to izazvati još više glavobolje jer se ni oni ne susureću svaki dan s HRVI-em koji nemaju status HB-a. Međutim, ako se riješiš na to pa ti oni ne priznaju invalidsku mirovinu kao HB-u (što je vrlo vjerovatno jer će HZMO u svom rješenju samo konstatirati činjenicu da nemaš status HB i da oni za njegovo priznavanje nisu nadležni), a naknadno ostvariš status HB-a, imaš mogućnost obnove postupka kod HZMO-a. Sretno. :thumbs:

Čovjek je u pravu. MORH zbilja odbija sve pripadnike naoružanih odreda NZ sa navedenim obrazloženjem. Članak 2. Zakon, kojeg je kolega citirao, stvarno daje mogućnost da i pripadnici naoružanih odreda NZ dobiju status HB. I kao što se vidi, zakonodavac određuje samo zadnji dan do kada se smatra da je postojala NZ (24.12.91.), ali ne i dan od kojeg treba računati 5 mjeseci. To je vjerovatno zato što se i u vrijeme pisanja Zakona znalo da se navedeni odredi nisu osnovali svi isti dan i to po nečijoj zapovijedi, već se to radilo prilično stihijski te da je ovisilo da li su ti odredi primjerice u Istri ili su u Vukovaru - stoga nisu htjeli dirati taj vrući krompir. Zato su ostavili neodređen početak roka od kojeg bi se trebalo računati 5 mjeseci, a odredili su samo zadnji dan, odnosno 24.12.91. (i taj datum je upitan, ali to je već drugo pitanje). Nakon stupanja novog Zakona na snagu, MORH daje svoje interno tumačenje (za koje očito niste svi čuli) da se NZ osnovala 30.07.91. i da su postojali do 24.12.91. Eto, zato je čovjek u pravu - između ta dva datuma nema 5 mjeseci pa prema tome, a tako se navodi i u obrazloženjima iz negativnih rješenja MORH-a, nijedan pripadnik NZ ne može ostvariti status HB!! Zoranp ima priznat status HRVI jer je vjerovatno navedeni status ostvario davno (možda i u DR) kada je svima u izreci rješenja pisalo: " XY, hrvatskom branitelju pripadniku NZ iz X, priznaje se status HRVI ..." Zbog toga Upravni sud ne dozvoljava da se naknadno, npr. u obnovlljenom postupku ili prevođenju, nekome ukida status HRVI-a jer je tijelo koje je donijelo rješenje u vrijeme njegova donošenja znalo da je XY pripadnik NZ. Pretpostavljam da je to razlog zašto imaš priznat status HRVI-a, a danas ne može ishoditi status HB-a (ispravi me ako griješim). Sve ovo gore navedeno je dobra osnova za sud (bilo bi dobro da si već tužio drugostupanjsko rješenje MORH-a kojim ti odbijaju priznati status HB-a).

Ako tvoj odgovor znači da imaš priznat status HRVI po osnovi obje navedene psihičke bolesti (komorbiditet oboljenja F 43.1 i F 62.0) onda bi trebao imati sadašnju točku 238.c Liste oštećenja organizma koja nosi invalidnost od 40% do 60%. Prema tome, ako si u zadnjem nalazu DLP-a imao navedenu točku 238.c i, recimo, utvrđenu 40% invalidnost, onda imaš pravo nakon 2 godine tražiti novu ocjenu invalidnosti zbog pogoršanja. Nova ocjena ti može donijeti invalidnost do 60%, odnosno najviše do onog postotka koji dopušta točka 238.c Liste (naravno, to ovisi od nove medicinske dokumentacije koju ćeš priložiti uz zahtjev). Ali, kao što je kolega rekao, tada bi u pratnji išao na pregled, a u bolnici bi bio više nago kući.

Da li si imao priznat status HRVI po osnovi PTSP-a pa je sada došlo do pogoršanju u vidu nastanka Trajne promjenje osobnosti ili si već imao priznat HRVI po osnovi oba navedena oboljenja pa je sada došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja po obje ili jednoj od te dvije bolesti?

Po mom mišljenju, nije bitno koliko je tko puta prošao na drugostupanjskoj komisiji, već da je od prvog prolaza prošlo tri godine. Ako pretpostavimo, a morali bismo, da komisije rade u skladu s Pravilnicima, onda će invalidnost za koju je predviđeno privremeno priznavanje do tri godine biti priznata za stalno nakon isteka tri godine računajući od prve ocjene oštećenja organizma Drugostupanjskog liječničkog povjerenstva koja je temelj za donošenja konačnoga rješenja o priznavanju statusa HRVI iz Domovinskog rata. U praksi to znači da će netko "izaći" tri puta na DLP, netko samo dva. Ovaj drugi slučaj može biti zbog dugog čekanja na ponovnu terminaciju (trenutno aktualno, sada rade prosinac 2006.) pa drugi pregled ne bude nakon godinu već nakon godinu i po ili, što je češće, kada Upravni sud osnaži prvostupanjsko rješenje kojim je status HRVI bio priznat privremeno pa kad dođe sa suda za tri godine ... gotovo. Po nekim pričama sa drugih postova, može i odmah trajno iako je predviđena privremenost do tri godine, ali to već nije pravo nego nešto drugo što ovdje nije tema.

E, da. Pritom se pozivaju i na članak 123. st. 1. točku 8. Zakona u kojoj se navodi, između ostalog, "... vještačenja u zdravstvenoj ustanovi od strane stručnog tima te ustanove utvrđeno da je bolest moguća posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Zdravstvene ustanove kao konzultantske kuće za vještačenje činjenice iz ovoga članka utvrđuje ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi." Kao što većina zna, citirani dio odnosi se na slučajeve kada je prva medicinska dokumentacija iz razdoblja nakon 10 godina od završetka sudjelovanja u DR. Međutim, HZZO traži vještačenje čak i u slučajevima kada čovjek već ima priznat status HRVI po istoj osnovi po kojoj je na bolovanju! Sve bi to i moglo proći da nije Pravilnika o utvrđivanju zdravstvenih ustanova za vještačenje u čijem članku 6. se navodi: "Nadležni ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba zatražit će vještačenje činjenica iz članka 1. ovoga pravilnika od zdravstvene ustanove iz članka 2. ovoga pravilnika ovisno o vrsti bolesti za koju je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata zatražio priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, odnosno ovisno o bolesti od koje je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata umro." Spominje se, dakle, "nadležni ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba" i "ovisno o vrsti bolesti za koju je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata zatražio priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida". Riječ je o pravima iz Zakona o pravima HB i članova njihovih obitelji. Nema nigdje HZZO-a niti zahtjeva za naknadu plaće! Ako ste dobili ovakav dopis, obavijestite MOBMS, valjda bi i oni o tome trebali nešto reći. (Inače, HZZO ima svoju komisiju koja di trebala donositi nalaze i mišljenja u ovakvim slučajevima - zašto je ne iskoriste?)

Sve ovisi o medicinskoj dokumentaciji koju si prikupio između dva pregleda. Na to ih bar obvezuje Pravilnik. Znači, ako se iz nove medicinske dokumentacije vidi pogoršanje, onda se to pogoršanje treba odraziti i na tvojim postocima, odnosno stupnju nesposobnosti za rad. Ako se u medicinskoj dokumentaciji ne vidi navedeno pogoršanje već da je situacija bez promjene, onda će ti vjerovatno ostati sve isto. Teoretski, komisija HZMO-a može i smanjiti % invalidnosti (rijetko viđeno).

U tvom slučaju uzima se u obzir čin i ustrojbeno mjesto i to ono što je za tebe povoljnije. čl. 120 Zakona sadrži činove i ustrojbena mjesta pa tu možeš naći oba slučaja koja navodiš. U svakom slučaju, bez obzira na praksu koju provodi HZMO, tebe pripada povoljnija opcija. Inače, ako je zbilja onako kako pišeš to bi značilo da se prvostupanjska rješenja HZMO-a donose sukladno internom tumačenju članka 120. koje je dala njihova Središnja služba. Znači, ukoliko je doista praksa da uzimaju u obzir samo čin, takvu praksu će HZMO zadržati dok god se presudama Upravnog suda njihov stav ne izmijeni (svako tijelo državne uprave je dužno postupiti sukladno presudi Upravnog suda). Dakle, ako te oštete, žalba, pa ako treba i tužba. (Pretpostavljam da imaš papire o postavljenju.) Sretno.

Naknadu plaće u iznosu 100% priznaje i isplaćuje HZZO (znači na teret proračuna). U tome je štos i to je osnovni razlog zašto HZZO to nastaji izvrdati gdje god može. Znači, trebaš otići kod svojeg osobnog liječnika i ispuniti zahtjev za priznavanje prava na naknadu plaće u iznosu 100% te isti predati nadležnom tijelu HZZO-a. Ukoliko tvoj liječnik negoduje ("ne znam ja ništa o tom zahtjevu"), preskoči ga, uzmi zahtjev u HZZO-u i sam ga ispuni i predaj. Podatke koji nedostaju u zahtjevu HZZO će naknadno zatražiti od tvog liječnika.

Pretpostavljam da znaš da navedenu potvrdu mora izdati nadležna vojna postrojba koja je pravni slijednik postrojbe čiji si pripadnik bio u vrijeme ozljeđivanja. Tada će potvrda u zaglavlju imati oznaku klase i urbroja te pečat i potis ovlaštene osobe - sve ono što je čini službenim aktom. Da bi pravni slijednik tvoje postrojbe mogao izdati navedenu potvrdu potrebno je da se podnese odgovarajući zahtjev nadležnom Uredu za obranu ili PU MUP-a (ovisi čiji si pripadnik bio u trenutku stradavanja) te da uz zahtjev priložiš izjavu svoga zapovjednika voda/satnije/bojne (što više to bolje) o okolnostima stradavanja u obrani suvereniteta RH, ovjerenu kod javnog bilježnika. Bilo bi dobro (to će ti nadležno tijelo sigurno tražiti) da iz razdoblja po ozljeđivanju imaš i medicinsku dokumentaciju (Zakon ne propisuju u kojem roku nakon ozljeđivanja), presliku koje bi trebalo također priložiti uz zahtjev što će ubrzati cijeli postupak. Nakon toga nadležni Ured za obranu (ili PU MUP-a) će od postrojbe koja je pravni slijednik tvoje ratne postrojbe zatražiti izdavanje potvrde o okolnostima stradavanja te će potom donijeti rješenje kojim će odlučiti o tvom zahtjevu. Ukoliko je tvoje ozljeđivanje eventualno zabilježeno u ratnom dnevniku, tada će sve ovo biti puno jednostavnije i kraće (nisu potrebne izjave zapovjednika). Ovo je jedini "pravi" način ishodovanja potvrde o okolnostima stradavanja. Naime, po okončanju postupka mora se donijeti rješenje (kojim se tvoj zahtjev usvaja ili odbija) pa onda imaš mogućnost žalbe. Ne nasjedaj na usmena obećanja i ista takva uvjeravanja da ne možeš dobiti potvrdu (ovo se, na žalost, radi i češće nego što bi pomislio).

Za izračun invalidske mirovine za osigurane slučajeve invalidnosti nastale 01.01.2005. ili kasnije primjenjuje se isključivo novi način izračuna (dakle, bez dodatka na mirovinu, a za "vojni" dio bitno je sve ono što je već gore navedeno: što veći % invalidnosti, status dragovoljca, HRVI-a, čin ili zapovijedna dužnost). Ako sam dobro razumio, kolege su išle u mirovinu 2006. godine pa kod njih nije moglo biti prevođenje već je u pitanju novi izračun invalidske mirovine. Navedeni iznosi bi možda mogli biti u slučaju opće nesposobnosti za rad uzrokovane 100% sudjelovanjem u DR. Naravno, osim navedene pretpostavke treba znati i ostale bitne parametre koje određuju visinu mirovine po novom izračunu (status dragovoljca, HRVI-a, čin ili zapovijedna dužnost). O konkretnim iznosima ti mogu više reći ostali, međutim, nemoj baš svima vjerovati na riječ kada su tako veliki iznosi u pitanju.

U postupku prevođenja mirovina, HZMO je dužan donijeti novo rješenje u čijem obrazloženju treba biti naveden iznos dosadašnje mirovine (mirovina+dodatak na mirovinu) te izračun i iznos mirovine koja bi ti trebala pripadati po novom izračunu počevši od 01.01.2005. godine. Ukoliko ti je dosadašnji iznos mirovine (znači, mirovina+dodatak na mirovinu) viši od iznosa koji bi dobio po novom izračunu, tada bi u izreci tog rješenja trebao biti naveden dosadašnji iznos, s tim da se više ne bi trebalo posebno navoditi dodatak na mirovinu već bi on bio u tom (jedinstvenom) iznosu. Kažem da bi trebalo tako biti jer još nisam vidio ni jedno rješenje doneseno u prevođenju, makar sam čuo da su s tim počeli.

vidi: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=12635&forum=28&4 :idea:

Ukoliko je rješenje po kojem ste dobili navedeno pravo prvo takvo (pozitivno) rješenje imate pravo na retroaktivnu isplatu obiteljske invalidnine od dana kada vam je priznato to pravo (navedeno u izreci rješenja), ali nemate pravo na zatezne kamate od tog datuma pa do početka isplate. Međutim, ukoliko ste već prije imali priznato pravo na obiteljsku invalidninu pa vam je isto pravo prestalo (recimo u postupku prevođenja prava) te ste sada ponovno ostvarili to pravo od dana prestanka pa nadalje - tada imate pravo na zatezne kamate.

Upravni sud ne može izmiijeniti zakonski rok (tko je podnosio zahtjev za vrijeme "Pančićeva" zakona i isti mu bio odbačen pa je pokrenuo upravni spor, to zna jer mu je i tužba odbijena uz obrazloženje da je riječ o zakonskom roku koji taj sud ne može mijenjati). Sabor može promijeniti ili ukinuti rok i to novim zakonom ili izmjenama postojećeg. Pozdrav!

Čovjek kaže da je imao probleme sa srcem 1993. i da mu predstoji operacija. Iz njegova teksta razumio sam da je riječ o tom oboljenju pa sam takav odgovor i dao. Ne znam da li sam bio potpuno jasan oko zakonskih rokova: to su rokovi propisani zakonom i samo ih zakon o izmjenama zakona ili novi zakon mogu izmijeniti. Ne postoji mogućnost produženja tog roka na način da bi neki državni službenik mogao svojim tumačenjem taj rok produžiti. Također, on se ne može produžiti niti podzakonskim aktom. Ukoliko zbog opravdanog razloga netko propusti u zakonskom roku podnijeti zahtjev (ili izvršiti neku drugu radnju u postupku), pod zakonom određenim uvjetima može izjaviti prijedlog za povrat u prijašnje stanje (ZUP). Da ne dužimo previše: ako si dobro pročitao, ja sam jasno naveo da mu nitko ne može zabraniti podnošenje zahtjeva za oboljenje nakon 31.12.2005., ali će sigurno dobiti zaključak prvostupanjskog tijela kojim se takav zahtjev odbacuje jer je nepravovremen. Ovo nisam naveo jer mu želim loše već smatram da nije u redu čovjeku stvarati lažnu nadu oko priznavanja statusa HRVI po osnovi oboljenja. Ako sam pogrešno shvatio da je ovdje riječ o oboljenju a ne o ozljedi/ranjavanju ili zatočenju, onda se ispričava (odgovor je lako dati kada se pita jasno i konkretno). Pozdrav!

Ako si mislio na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, odnosno da li će ista biti 70 ili 100% iznosa plaće, stvari stoje ovako: - Područnoj službi HZZO-a predaješ zahtjev za priznavanje naknade plaće u iznosu 100% zbog oboljenja koje je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu (zahtjev možeš dobiti kod njih ili kod svojeg liječnika opće prakse); - komisija HZZO-a donosi nalaz i mišljenje koje je temelj da bi nadležno tijelo HZZO-a odlučilo da li je oboljenje zbog kojeg si na bolovanju posljedica sudjelovanja u ratu ili nije; - ako utvrde da je oboljenje zbog kojeg si na bolovanju posljedica rata, pripada te nakanda plaće u iznosu 100% (na teret HZZO-a). Inače, ne bih se složio sa gore navedenim optimističkim tvrdnjama u vezi trenutnih mogućnosti ostvarivanja statusa HRVI po osnovi oboljenja. Kako je već navedeno, rok za ponošenje zahtjeva za HRVI po osnovi oboljenja istekao je 31.12.2005. godine. Riječ je o zakonskom roku kojeg ni jedno upravno tijelo (prvostupanjsko ili drugostupanjsko) ne može produžiti ili izmijeniti. Naravno, tehnički govoreći, može se podnijeti zahtjev, ali s vrlo izvjesnim ishodom: odbacuje se kao nepravovremen. Pa tako do Upravnog suda (cca 3 godine)... Dosadašnja praksa Upravnog suda ne pokazuje da je ikada uvažio tužbu ako je riječ o podnošenju zahtjeva nakon isteka zakonskog roka za podnošenje zahtjeva (ovo se odnosi na bilo koji zahtjev).

Sve istina, osim da se za ovu školsku godinu zahtjev mogao podnijeti do 03.12.2006. godine. U međuvremenu već izvršeno svečano uručenje rješenja (bilo na TV). Uvjeti će za slijedeću godinu vjerovatno biti isti i javni poziv će biti otprilike u isto vrijeme (studeni - prosinac: čini mi se da se ove godine zahtjev mogao podnijeti od 25.11. do 03.12.06.), pa budite spremni.

Trebalo bi malo više podataka: - da li ti je bilo priznato pravo na obiteljsku invalidninu drugostupanjskim rješenjem pa je kasnije pravo prestalo (npr. u prevođenju) ili - si drugostupanjskim rješenje odbijen sa zahtjevom pa si dobio upravni spor protiv tog rješenja. - također bi valjalo znati koje je pravno stajalište u obrazloženju svoje presude zauzeo upravni sud (da li je predmet vraćen na ponovni postupak ili je osnaženo prvostupanjsko rješenje...).