morskywuk

Ne znam koji je smisao postavljati tri puta isto pitanje (u dva dana)? :bonk: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=13544&forum=33&6

Identično pitanje je već raspravljeno na: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=13544&forum=33&6 :amen:

Ako imaš registriran obrt ne smatraš se nezaposleno osobom. Vidi gore navedeni link!

Bio je HB, obolio je i treba utvrditi da li postoji preostala radna sposobnost. Sve ovisi o medicinskoj dokumentaciji i nalazu i mišljenju medicinskog vještaka. Dužina vremena koje je proveo u DR svakako će biti jedan od parametara koji će vještak uzeti u obzir prilikom ocjene da li su oboljenja koje ima posljedice rata ili nisu. Ali, da ne nagađamo, ako smatra da nije sposban za rad, treba pokrenuti postupak za procjenu preostale radne sposobnosti, pa neka medicinska struka kaže svoje.

Vidi u oglasnom dijelu Narodnih novina. Također bi još trebalo biti objavljeno barem u jednim dnevnim novinama.

Za početak neka se obrati svom liječniku koji bi trebao nešto znati o postupku procjene preostale radne sposobnosti. Ako ga liječnik uputi na navedenu procjenu, onda će vještak HZMO-a utvrditi da li postoji nesposobnost za rad, kojeg stupnja (profesionalna ili opća) i koliko je uvjetovana sudjelovanje u DR. Znači sve je u njegovim rukama, odnosno u medicinskoj dokumentaciji kojom tvoj otac raspolaže. Nije mi baš najjasniji onaj dio o opskrbnini. Zbog godina (sada 56, prije 3 godine 53) nije morao ići na procjenu sposobnosti za rad kod liječničkog povjerenstva, jer se smatra da je trajno nesposoban (ovo vrijedi samo za opskrbninu!). Dakle, ako mu je opskrbnina bila terminirana to znači da je on ili netko od vas iz njegova kućanstva imao prihod zbog kojeg mu opskrbnina nije bila određena trajno i u punom iznosu, već je bila umanjena i priznata samo do konca tekuće godine. Što se tiče birokracije, ona je svima zamorna, ali za opskrbninu treba prilično dokaza - i to uvijek istih - tako da se mogu prikupljati i 2-3 mjeseca prije isteka terminacije, a ne čekati sve zadnji tren.

Kao HRVI imaš pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita (vrijedi samo za trajno priznati status HRVI). Stambeni kredit se može koristiti, između ostalog, za nadogradnju stana ili kuće, za nastavak izgradnje i dovršenje kuće ili za poboljšanje uvjeta stanovanja. Osnovno je da za početak podneseš odgovarajući zahtjev MOBMS-ovoj Upravi za stambeno zbrinjavanje i čekaš da ti ime osvane na Listi koju možeš vidjeti u lokalnoj HVIDRI & prvostupanjsko tijelu koje odlučuje o pravima HB. Što se tiče plina (upravo slušam o amonijaku u Karlovcu - tužno), evo što kaže Zakon: "Pravo na komunalno opremanje stambenog objekta imaju i osobe iz članka 36. ovoga Zakona ako ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja na istome stambenom objektu, kao i osobe koje nisu podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, ako se u posebnom postupku utvrdi da bi imale to pravo, o čemu Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti izdaje odgovarajuću potvrdu." Pod komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta podrazumijevaju se: priključci i mreža za osiguranje priključka i elektro priključak, priključak na vodovod i odvodnju, instalacije DTK (distributivne telefonske kanalizacije) te ako na određenom području postoji medij za grijanje – plin i/ili toplovod.

Vrijedilo je i dalje vrijedi kod ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu i prava iz zdravstvenog osiguranja. O pravima u ovim slučajevima odlučuju HZMO & HZZO, a na temelju nalaza i mišljenja njihovih vještaka & komisija.

U rješenju kojim si odbijen za posao mora stajati pouka o pravnom lijeku, u kojoj je navedeno kome se i u kojem roku izjavljuje žalba. Da bi se ostvarilo navedeno pravo mora se podnijeti žalba, a što se tiče postupka poslije žalbe vidi: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=13547&forum=33&2

Pretpostavljam da si uz prijavu na natječaj priložila i potvrdu o statusu HB te da si u vrijeme raspisivanja natječaja bila nezaposlena jer su to dva preduvjeta da uopće govorimo o prednosti pri zapošljavanju. Ako je to sve priloženo i ako si pravodobno uložila žalbu ili prigovor, onda možeš jedino čekati na rješenje o žalbi. Nakon toga, ako ti žalbu odbiju ili protekne 15 dana od predaje iste, a na nju ne dobiješ odgovor, trebaš u narednih 15 dana podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu nadzora. Predmetni zahtjev podnosiš, ovisno o kojem državnom tijelu ili tvrtki je riječ, Državnom inspektoratu (za primjerice zaposlenje u HEP, FINA, HTV i sl.), nadležnom Ministarstvu (npr. ako si se javila na natječaj za prijem u neku školsku ustanovu) ili Središnjem uredu za državnu upravu (ako si se javljala za radno mjesto u državnoj upravi). Samo strpljivo.

Čemu onda dvije komisije? Zašto komisija za HRVI jednostavno ne uputi svoj nalaz HZMO-u i stvar rješena, skraćen postupak i ušteđeni novci. Naravno da ti ovaj nije rekao dobro. Njegov posao je isključivo da utvrdi da li je došlo do pogoršanja tvojeg zdravstvenog stanja, a ne da ti daje pravne savjete. Kada bi njegova teorija bila istinita (% HRVI = % opće nesposobnosti uzrokovan ratom) onda bi samo 100%-tni HRVI imali opću ili profesionalnu nesposobnost 100% nastalu u obrani suvereniteta RH. Svi znamo da to nije tako. Postoje oboljenja kod kojih invalidnost (HRVI) ne može biti viša od 60%, ali mogu proizvesti opću nesposobnost za rad 100% uzrokovanu sudjelovanjem u ratu (recimo neka psihička oboljenja). Već je na ovom Forumu puno puta rečeno, ali vrijedi ponoviti da su postupak priznanja invalidske mirovine i postupak priznanja statusa HRVI dva odvojena postupka, za koja su nadležna dva različita državna tijela, čije komisije donose svoje nalaze i mišljenja, neovisno jedna od druge. Međutim, na neki nači su one ipak u međusobnoj vezi: ako imaš utvrđen status HRVI 20%, mirovinski vještak ti ne može utvrditi manje od 20% invalidnosti uzrokovane sudjelovanjem u DR. To je jedino što ih povezuje i istovremeno ograničava komisiju HZMO-a. Ali to ne znači, a mislim da je iz gore navedenih primjera jasno i zašto, da vještak u obnovljenom postupku ne može dati viši % uvjetovan ratom, bez da čeka ev. povećanje % HRVI. Zakon i Pravilnici ga obvezuju da radi po načelima medicinske struke, a ne da prepisuje nalaz od komisije koja ocjenjuje invalidnost za priznavanje HRVI-a. Ako ti nova medicinska dokumentacija za to daje osnova, obavezno se žali.

Nisi naveo da li je riječ o stambenom zbrinjavanju HRVI-a putem dodjele stambenog kredita (izgradnja kuće) ili je riječ o vikendici koju praviš za svoju dušu, nevezano za stambeno zbrinjavanje HRVI-a. To je bitno pitanje i od njega ovisi odgovor. :coffe:

Pokušao sam dati odgovor na postavljeno pitanje i ništa više. Iz vlastitog iskustva znam koliko je teško danas naći posao, ali to ne mijenja tumačenje navedenog članka. Zakonodavac je imao određenu namjeru i kroz novi zakon ju je propisao i sada počevši od travnja je treba provesti. I u Saboru koji je donio navedeni Zakon sjedi popriličan broj branitelja, ali tu odredbu nije nitko dovodio u pitanje i to upravo zato jer je mogućnost da ti država plaća prekvalifikaciju i naknadu plaće za cijelo vrijeme trajanja prekvalifikacije (to može biti i fakultet, ako ga daješ redovito) pa još sve dok ne nađeš posao, jednostavno nerealna. Ne znam koju si sada kvalifikaciju stekao, ali bi bilo dobro da obratiš pažnju na odredbe Zakona koje se odnose na pravo prvenstva pri zapošljavanju u državna tijela, odnosno poduzeća u potpunom ili većinskom vlasništvu države. Poznajem nekoliko ljudi koji su se zaposlili na taj način.

Sva dokumentacija nakon 10 godina se smatra arhivskom građom pa ide u Središnji državni arhiv (ili tako nekako). Mislim da se ovo ne odnosi na dokumentaciju sa određenim stupnjem tajnosti, te da za njih vrijede posebna pravila čuvanja. Uglavnom, ukoliko je riječ o potvrdi o stradavanju, trebaš se obratiti nadležnom Uredu za obranu, a oni će tvoj zahtjev po službenoj dužnosti proslijediti pravnom slijedniku tvoje postrojbe. Službenik koji zaduži tvoj predmet dužan je provjeriti svu raspoloživu evidenciju kako bi utvrdio da li je tvoje stradavanje zabilježeno. Ukoliko postrojba nije pisala ratni dnevnik, to se u pravilu navede. Ili, ukoliko su vodili isti, a tog događaja nema, napisat će "stradavanje imenovanoga nije zabilježeno u ratnom dnevniku". Ako znaš ili pretpostavljaš da je stradavanje zabilježeno, odmah u zahtjevu navedi tu činjenicu pa će se o tome morati očitovati. Nisi dao baš puno podataka, pa nije jasno da li si započeo postupak priznavanja HRVI po tom stradavanju. Ako jesi, onda će nadležno prvostupanjsko tijelo sve navedeno uraditi po službenoj dužnosti.

Samo HB kod kojih postoji preostala radna sposobnost imaju pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Inače članak 153. Zakona određuje: "Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevođenje svih prava na naknadu plaće zbog nezaposlenosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, koji na temelju preostale radne sposobnosti primaju naknadu plaće zbog nezaposlenosti do zaposlenja na radnom mjestu koje odgovara njihovoj preostaloj radnoj sposobnosti na teret Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a prevest će se na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti prema odredbama ovoga Zakona." U suštini, oni koji su ostvarili pravo na profesionalnu rehabilitaciju za vrijeme "Pančićeva " zakona nisu oštećeni jer je Zakon (tada) predviđao pravo na naknadu plaće najviše do 12 mjeseci nakon završetka rehabilitacije, upravo kao i novi Zakon. Jedini koji su "odskakali" od navedene prakse su HB koji su imali priznato pravo na naknadu po ranijem Zakonu iz 1996. Naime, ima ih koji su prof. rehabilitaciju završili 1997., a i dan danas primaju naknadu (za ništa). To košta državu, a njih ne motivira da nađu posao, pa je stoga zakonodavac odlučio prekinuti tu situaciju. Upravo ta grupacija HB je razlog i ciljana skupina za prevođenje. Kasniji zakoni su uveli razdoblje od 12 mjeseci jer se uvidjelo da bez roka "nema sreće".

Da li to znači da kada se oboli od F 62.0 (Trajna promjena osobnosti) da si se istovremeno izliječio od F 43.1 (PTSP)?? To je logično pitanje nakon ovih naklapanja tipa ovaj mi je rekao ovo, a onaj ono. Pustimo psihijatriju psihijatrima. Gospođe čiji sam rad citirao sjede u Drugostupanjskoj liječničkoj komisiji. S druge strane, nisam nikad vidio da je nekome pisalo samo Trajna promjena osobnosti pa da mu je točka bila 238.a ili 238.b. Uvijek je 238.c i uz nju je pisalo i još jedno oboljenje, psihičko ili posihosomatsko, u komorbiditetu, baš onako kako dr. Hercigonja i Šmalc navode u citiranom radu.

Oba pitanja su već bila postavljena pa pogledaj malo po temama.

Nisam esad, ali pitanje već "visi" dva dana... Članak 9. st.2. Zakona: "Prava prema ovome Zakonu ostvaruju državljani Republike Hrvatske, a strani državljani samo ako ih ne ostvaruju od države čiji su državljani ili od države na čijem području imaju prebivalište." Budući da si bio HB, još bih samo dodao na ono što su kolege već napisale, a vezano za pitanje o prijamu u hrvatsko državljanstvo, trebaš uz zahtjev priložiti opis ratnog puta, status HB i potvrdu o pripadnosti.

Po likovima i nickovima ne bi se baš reklo da smo doktori, pa evo jedan citat iz odličnog rada "Prepoznavanje, rano otkrivanje i spriječavanje suicidalnosti" uvaženih psihijatrica dr. Dubravke Kocijan-Hercigonja i dr. Vere Folnegović-Šmalc: "PTSP i komorbiditet Kod osoba s PTSP-em najčešće se javljaju i sljedeći poremećaji: - poremećaj osobnosti - depresivni poremećaji - ovisnosti - ostali anksiozni poremećaji U literaturi se rjeđe navodi, ali naša je praksa pokazala, da nije rijedak komorbiditet i nespecificirana psihoza." Inače, na stranici: http://www.suicidi.info/files/Prepoznavanje,%20rano%20otkrivanje%20i%20spre%E8avanje%20suicidalnosti,%20priru%E8nik.pdf

Traži (u pismenoj formi) potvrdu da si regulirao JNA.

Ne želim braniti gospodina, niti objašnjavati tuđe razloge za javljanje na ovaj upit, ali mogu reći zašto sam ja pokušao dati skromni prilog ovoj raspravi. Nesporno je da čovjek ima priznat status HRVI po osnovi ranjavanja (ranjen dok je radio sa eksplozivom - nije jasno da li kao pripadnik CZ ili NZ jer često se miješaju ta dva pojma). S obzirom da je od 1994. godine priznati HRVI, te da je "prošao" barem dva prevođenja (Njavro & Pančić) i mogućnost ukidanja riješenja po pravu nadzora, pretpostavljam da su okolnosti ranjavanja OK. Ono što je specifično u njegovom slučaju, pa zbog toga zavrijeđuje pažnju, jest da sada po novom Zakonu ne može dobiti status HB iako je priznati HRVI. Ako znate da se na pripadnike NZ različito gledalo u svakom od dosadašnjih zakona koji su regulirali braniteljsku problematiku, pa su se po prirodi stvari mijenjali i uvjeti da se istima prizna status HB-a, onda je jasno da taj čovjek nije uopće kriv za svoju trenutnu situaciju, već je ista plod stalnih izmjena u pravnoj regulativi. A ako se već zalažemo za neku pravnu državu i vladavinu prava, onda bi u najmanju ruku bilo nekorektno da mi, sudionici ovog Foruma, određujemo tko je "krivi", a tko "pravi" HRVI. Država je imala 17 godina da otkrije da li je netko "lažnjak" ili nije. Tako ja mislim i zato sam se javljao na ovo pitanje. Nadam se da nikog ne vrijeđam sa ovim stavom.

Najkraće rečeno to je ponovno priznavanje ("prevođenje") prava koja su već priznata temeljem ranije važećih propisa po odredbama novog propisa koji regulira istu problematiku. Tako članak 152. Zakona o pravima HB i članova njihovih obitelji (174/04) određuje, a u vezi prevođenja mirovinskih prava: "Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevođenje prava na obiteljsku mirovinu, novčanu naknadu u iznosu obiteljske mirovine i invalidsku mirovinu, a koja su ostvarena prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i drugim propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona na odredbe ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije." Kao što vidiš, za razliku od "Pančićevog" zakona, po novom zakonu prevođenje se vrši samo ukoliko je to za korisnika povoljnije. Drugim riječima, u prevođenju se mirovina ne može izgubiti niti smanjiti (vidi druge postove u vezi prevođenja mirovine).

Ministrica ne može podnijeti zahtjev umjesto tebe niti može riješiti stvar koja je u nadležnosti MORH-a. Dalje, u vezi statusnih pitanja, u upravnom postupku ne postoji usmeni zahtjev i isto takvo rješenje. Znači, napiši zahtjev u dva primjerka i predaj ga nadležnom Uredu za obranu (oni su ti vjerovatno i rekli da ne možeš podnijeti novi zahtjev). Neka na oba primjerka otisnu prijamni štambilj i stave datum, a ti uzmi jedan primjerak. Pa neka onda rade svoj posao. Ako donesu zaključak kojim ti odbacuju zahtjev jer su o njemu već riješili konačnim i pravomoćnim rješenjem, podnesi žalbu u kojoj ćeš se pozvati na obrazloženje iz presude Upravnog suda, broj: Us-3153/2001 od 20. ožujka 2002 godine (stranica Upravnog suda RH http://www.upravnisudrh.hr/index.php -sudska praksa, presuda se vodi pod brojem 02103). Ako ti žalbu odbiju, tuži ih sa istim obrazloženjem. Budući da je to presuda Upravnog suda, a da se tužba podnosi istom sudu, mislim da ti je rizik minimalan. Samo treba biti uporan. I strpljiv. :xwave:

Ponovno ću citirati članak 87. Zakona: "Pravo na opskrbninu imaju korisnici obiteljske invalidnine, korisnici osobne invalidnine i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ako su nesposobni za privređivanje i ako ispunjavaju uvjete propisane odredbama članaka 88.–90. ovoga Zakona." Dakle, tri su skupine mogućih korisnika opskrbnine: - korisnici obiteljske invalidnine (npr. roditelji poginulog HB koji ispunjavaju uvjete iz čl 88.-90.) - korisnici osobne invalidnine (svi HRVI, ali i osobe koje nemaju taj status, a imaju prava HRVI-a - čl. 5. st. 3. Zakona - naravno ako ispunjavaju uvjete iz čl. 88.-90.) - hrvatski branitelji (koji ispunjavaju uvjete iz čl. 88.-90.) Kao što je već bilo rečeno, na ocjenu sposobnosti za privređivanje idu samo mlađi od 50 godina (muškarci), odnosno 40 (žene), dok se starija godišta po samom Zakonu smatraju nesposobnim za privređivanje (naravno, ova pravna presumpcija se ne može iskoristiti u mirovinskom postupku). Sve ovo navodim radi specifičnog položaja zoranp-a (HRVI, a "nije" HB) jer mu je ovdje otvorena mogućnost da prije nego što riješi status HB ostvari pravo na opskrbninu, te tako - barem privremeno - riješi egzistencijalna pitanja. Naravno, ako to želi i ako ispunjava ostale uvjete iz čl. 88.-90. Zakona. Također bi htio dopuniti tvrdnju koju sam prije naveo da mirovina isključuje opskrbninu. Po odredbi članka 88. st. 1. točke 3. Zakona to vrijedi samo ako je iznos mirovine veći od iznosa opskrbnine, tj. ako je mirovina veća od 1.097,58 kn. S obzirom da sam (pogrešno?) pretpostavio da će zoranp ostvariti mirovinu višu od navedenog iznosa, htio sam ga upozoriti da jedno pravo isključuje drugo radi eventualnih preužitaka koje bi morao naknadno vraćati ukoliko ne prijavi da je ostvario mirovinu. Eto, htio sam ove stvari oko prava na opskrbninu malo pojasniti upravo zbog ljudi koji se javljaju, a nemaju status HRVI, pa čak ni status HB. Možda bi ovo bila dobra samostalna tema. (Ovdje je počelo s pitanjem o mirovini !)

Osnovna je razlika što te mirovina pripada temeljem mirovinskog osiguranja nakon postupka provedenog kod HZMO-a, uz pretpostavku da ispunjavaš uvjete iz Zakona o mirovinskom osiguranja i (ako si HB) Zakona o pravima HB, dok je opskrbnina vrsta socijalne pomoći koja pripada samo određenim kategorijama građana (korisnici obiteljske invalidnine, korisnici osobne invalidnine i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ako su nesposobni za privređivanje) temeljem Zakona o pravima HB. Sličnost ova dva instituta je jedino u tome što se za jednu vrstu mirovine (invalidska mirovina) i za opskrbninu traži nesposobnost za privređivanje. Navedenu nesposobnost u postupku ostvarivanja invalidske mirovine utvrđuje vještak HZMO-a, a kod opskrbnine liječničko povjerenstvo koje ienuje MOBMS. Valja još dodati da se u postupku ostvarivanja prava na opskrbninu smatra da je nesposobna žena kad navrši 40 godina života ili muškarac kad navrši 50 godina života, dok se mlađim osobama utvrđuje nesposobnost za privređivanje od strane nadležnog liječničkog povjerenstva.