morskywuk

Gore sam upravo to naveo, odnosno: " ... ostvareni status HRVI-a ne bi smio biti odlučujući kod utvrđivanja omjera rat/civil kod invalidske mirovine. Uostalom, to je jedna od novina ovog zadnjeg Zakona o HB. Znači, načelno, čak i kad nema priznati status HRVI-a nema zapreke da HZMO HB-u prizna čak i opću nesposobnost uzrokovanu 100% sudjelovanjem u DR." Međutim, Povjerenstvo za reviziju invalidnosti u posljednjih 1/2 godine u pravilu prepisuje invalidnost utvrđenu u postupku priznavanja statusa HRVI-a i samo taj % priznaje kao posljedicu rata. To, naravno, u većini slučajeva nije ispravno. Zato postoji postupak žalbe. Sretno i javi omjer. :thumbs:

Pogoršanje čega? Zbog čega si odbijen na reviziji za priznavanje statusa HRVI 1997. godine?

S obzirom da se u javnom pozivu MOBMS-a ne spominje mogućnost povrata troškova pripremnog tečaja za upis na visoko učilište koje je neko već "odradio" i platio prije objavljivanja javnog poziva (ako se ne varam, to je bilo u veljači 2007. godine), čisto sumnjam da imate ikakve izglede da vam refundiraju bilo koji od trškova koje ste naveli. Da bi to moglo biti tako potvrđuje i razlog zbog kojeg je MOBMS objavio predmetni javni poziv (ukidanje članka 53. Zakona presudom Ustavnog suda), kao i činjenica da se javni poziv odnosi na financiranje troškova pripremnog tečaja za upis na visoka učilišta u akademskoj godini 2007./2008. - dakle tečajeva koji će se održati u razdoblju od dana objavljivanja javnog poziva (veljača 2007.) pa do 30. lipnja 2007. godine (zato javni poziv ostaje otvoren zaključno do toga dana). Međutim, ovo je moje tumačenje teksta javnog poziva koje ne mora biti točno, te bi bilo dobro da se, za svaki slučaj, obratiš pravnoj službi MOBMS-a. Telefone imaš na njihovoj stranici: www.mobms.hr Pozdrav!

Kao što je kolega već naveo, a i na Forumu je puno puta napisano (vidi malo starije topice na ovu temu), ostvareni status HRVI-a ne bi smio biti odlučujući kod utvrđivanja omjera rat/civil kod invalidske mirovine. Uostalom, to je jedna od novina ovog zadnjeg Zakona o HB. Znači, načelno, čak i kad nema priznati status HRVI-a nema zapreke da HZMO HB-u prizna čak i opću nesposobnost uzrokovanu 100% sudjelovanjem u DR. Međutim, praksa je pokazala da se postupak utvrđivanja omjera u mirovinskom predmetu u zadnje vrijeme svodi na prepisivanje invalidnosti sukladno priznatom statusu HRVI (dakle, MOBMS=HRVI 20%, HZMO=20% rat+80% civilno). Navedena praksa je u većini slučajeva pogrešna. Zbog toga, u žalbenom postupku rješava viši ovlašteni vještak HZMO-a koji ne samo da može stvar vratiti na početak - kako je navedeno u gornjem postu - već može žalbu uvažiti te priznati novi, povoljniji omjer ili stupanj nesposobnosti. Nije me bilo nekoliko dana pa ću samo dodati u vezi prevođenja naknada da se u prevođenja može dobiti isti omjer, kao i manji ili veći omjer od onog koji je prije utvrđen (zato zakonodavac u tom članku nije napisao "... ako je to povoljnije za HB-a"). Moje je mišljenje da će on u pravilu ostati isti (što, naravno, ne znači da će poslije prevođenja invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti biti viša od onoga što ste do sada dobijali za isti omjer), jer da bi se nekome nakon toliko godina smanjio omjer treba bogami imati jake argumente (mislim na argumente iz medicinske dokumentacije). Budući da smo svi podložni starenju, teško je vjerovati da će većina invalida ozdraviti za ovih 10-tak godina, pa je za očekivati da bi mogli više biti onih kojima se invalidnost povećala nego obrnuto. HZMO prevodi mirovinska prava, te slijedom toga nema nikakve nadležnosti za ev. prevođenjem statusa HRVI.

To je pitanje za nekoga iz Vlade ili HZMO-a, jer bi odgovor na to pitanje zahtjevao da znamo koliko osoba se prevodi, koja sredstva su za to potrebna, da li u državnom proračunu za ovu godinu postoji stavka rashoda koja se odnosi na prevođenje invalidskih mirovina i naknada, te koji je iznos uz tu stavku rashoda predviđen. Za početak bilo bi dobro da netko tko ima više vremena utvrdi da li je ta stavka rashoda u državnom proračunu za 2007. godinu uopće predviđena. Laički gledano, mislim da u izbornoj godini Vlada sebi neće dopustiti autogol u smislu "prevedeni ste, a lovu ćete dobiti kad je bude." U svakom slučaju, kada dođu prva rješenja u postupku prevođenja znat ćemo kako HZMO tumači navedenu odredbu članka 150. st. 2. Zakona, a do tada :čeka: &

Prije svega trebate znati da se prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Doovinskog rata ni u jednom segmentu ne odnose na pripadnike HVO-a i članove njihovih obitelji, već isključivo na hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji (u Zakonu se točno navodi tko je sve obuhvaćen pojmom "hrvatski branitelj", pripadnici HVO-a se ne navode u tom smislu). Pripadnici HVO-a i članovi njihovih obitelji, koji nisu ostvarili svoja prava u RH, moraju ih ostvariti u BiH, što ste Vi već uspjeli (navodite da imate priznatu obiteljsku invalidninu iza pok. supruga). Novčana razlika između prava koja članovi obitelji poginulog pripadnika HVO-a ostvaruju u BiH i onih koje ostvariju članovi obitelji poginulog hrvatskog branitelja u RH "pokrivena" je Ugovorom između RH i BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji, a koji je stupio na snagu 1. srpnja 2006. Sukladno članku 5. stavku 2. toga Ugovora, BiH je obvezna dostaviti RH pravomoćna rješenja o priznatom pravu prema svojim propisima za pripadnike HVO-a iz članka 1. stavka 1. točke 8. ovoga Ugovora (članovi obitelji poginulog, nestalog ili zatočenog pripadnika HVO-a). Dalje, po članku 6. stavku 4. Ugovora RH obvezna je tim osobama isplaćivati razliku između visine mjesečnog iznosa obiteljske invalidnine ostvarene po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela BiH i visine mjesečnog iznosa obiteljske mirovine koju bi ista osoba ostvarila po pravnim propisima u RH. Rok za podnošenje zahtjeva za obiteljsku mirovinu nije određen, pa je zahtjev moguće uvijek podnijeti. Ugovor se odnosi: - na članove uže obitelji (bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan braka, posvojena djeca i pastorčad), roditelje, očuha, maćehu i posvojitelja poginuloga, zatočenoga ili nestaloga pripadnika HVO-a u ratnim djelovanjima i ako su hrvatski državljani; – na izvanbračnog druga koji se smatra članom uže obitelji, poginuloga, zatočenoga ili nestaloga pripadnika HVO-a u ratnim djelovanjima, ako s tim pripadnikom HVO-a ima dijete, te ako je do njegove pogibije, smrti, zatočenja ili nestanka s njime živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, da je hrvatski državljanin, a izvanbračna zajednica utvrđena je u izvanparničnom sudskom postupku. Sami ste u svom pitanju utvrdili koji je Vaš osnovni problem, a to je da VI i Vaša kćer nemate hrvatsko državljanstvo (traži se i za invalide pripadnike HVO-a i za članove obitelji poginulog, nestalog ili zatočenog pripadnika HVO-a). Znači, prije svega trebate riješiti pitanje državljanstva za Vas i Vašu kćer (ili samo za kćer - ukoliko ste stupili u novi brak). Postojanje državljanstva BiH ne bi trebala biti zapreka za ostvarivanje državljanstva RH, jer obje države, koliko je meni poznato, dopuštaju dvostruko državljanstvo. Dodatne informacije u vezi s ostvarivanjem ovoga prava možete saznati od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje preko Pozivnog centra 01/4891 666, te na njihovoj internetskoj stranici www.mirovinsko.hr. Sretno!

Zakon o oružju: 3. Sakupljanje oružja Članak 31. Građani smiju bez odobrenja nadležnog tijela nabaviti i držati do tri primjerka starog oružja. Staro oružje je oružje koje ima povijesnu vrijednost, oružje koje čini sastavni dio narodne nošnje, oružje koje se pali kremenom, fitiljem ili kapislom te drugo vatreno oružje, osim vojnog i policijskog oružja, koje je dotrajalo i neuporabljivo. Za držanje više od tri primjerka starog oružja ili sakupljanje oružja koje se prema odredbama ovoga Zakona može sakupljati potrebno je odobrenje za sakupljanje oružja. Nadležno tijelo izdat će odobrenje za sakupljanje oružja osobi koja ispunjava uvjete iz članka 18. stavka 1. točke 1) do 6) ovoga Zakona i posjeduje prostor za siguran smještaj i čuvanje sakupljenog oružja. Članak 32. Građanin koji dobije odobrenje za sakupljanje oružja, smije sakupljati pored starog oružja i hladno oružje te automatsko i poluautomatsko oružje koje više nije u naoružanju oružanih snaga ili policije, a onesposobljeno je za uporabu. Oružje je trajno onesposobljeno za uporabu ako je cijev trajno zatvorena cijelom svojom dužinom ili je ležište metka trajno zatvoreno. Ukoliko se radi o oružju kod kojeg se cijev može izmijeniti bez uporabe alata, cijev mora biti pored trajnog zatvaranja i trajno povezana s kućištem. Članak 33. Staro oružje i oružje koje se drži na temelju odobrenja za sakupljanje oružja ne smije se nositi, upotrebljavati niti se za njega smije nabavljati, držati ili praviti streljivo. Vatreno oružje koje je onesposobljeno za uporabu u smislu članka 32. stavka 2. ovoga Zakona ne smije se osposobljavati za uporabu. Oružje iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona smije se prodati ili predati samo osobama kojima je izdano odobrenje za sakupljanje oružja. Članak 34. Oružje iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona mogu nabavljati i držati pravne osobe koje se bave snimanjem filmskih djela ili prikazivanjem kazališnih predstava i muzeja pod uvjetima iz članka 31. i 33. ovoga Zakona. Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu, pod uvjetima iz članka 31. i 33. ovoga Zakona, nabavljati i oružje za samoobranu, lovačko, športsko te oružje iz članka 11. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona, koje je prepravljeno tako da može ispaljivati samo lažno streljivo. :clint:

Evo službenih podataka HZMO-a za mjesec prosinac 2006. godine: - ukupno korisnika mirovine kojima je mirovina određena prema ZOPHBDR: 45.148 - od toga broja ukupno korisnika invalidske mirovine: 32.996. Napominjem da su u gornje brojke uvrštene i invalidske mirovine koje su ostvarene nakon 01.01.2005. godine, kao i mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koje se neće prevoditi na odredbe novog Zakona. Također, od navedenog broja treba odbiti i određeni broj mirovina koje po novom izračunu neće biti više od iznosa inv. mirovine koju je HB do sada primao (a takvih će biti) . HZMO je dao samo broj korisnika privremenih naknada hrvatskih branitelja koje se isplaćuju automatskim putem (tako piše) i njih je 5.513. Računaj da će i u toj grupaciji biti korisnika koji će imati manju mirovinu od sadašnje naknade (zato, vezano za prevođenje naknada, u Zakonu i ne piše "... ukoliko je to za HB povoljnije"). Prije donošenja Zakona HZMO je, naravno, znao točan broj korisnika invalidskih mirovina ostvarenih u cijelosti ili dijelom po ZOPHBDR koje namjerava prevesti na novi Zakon, te je, budi siguran, napravio kalkulaciju i utvrdio iznos novca potrebnog za prevođenje. Još samo da napomenem da se odredba članka 150. st.2. Zakona odnosi na dan od kada se priznaju pravo na povećani iznos invalidske mirovine, ali Zakon ne propisuje način (jednokratno ili u više rata) i rok u kojem se trebaju isplatiti zaostaci počevši od 01.01.2005.

Članak 150. stavak 3. i 4. Zakona: "Rješenja prvostupanjskog tijela o prevođenju podliježu reviziji koju obavlja Ministarstvo obitelji, branitelja i među­generacijske solidarnosti. Rok za izvršenje revizije u prevođenju je šest mjeseci." Isto vrijedi i za HZMO.

Ja ću opet navesti članak 150. st. 2. Zakona: "Kada se nakon prevođenja priznato pravo priznaje u većem opsegu, pravo se priznaje od dana stupanja na snagu ovoga Zakona." Navedena odredba Zakona je potpuna jasna i ne ostavlja nikakvu nedoumicu oko toga od kada se priznaje pravo u većem opsegu nakon prevođenja. Zng-a je napisao: "imam saznanja da to neće ići tako iako sam osobno pobornik toga,kako saznajem obračun ide sa 04-07 i max se može očekivat samo zaostaci za 3mjeseca unazad,navodno nije strogo definiran rok za prevođenjetj.rok je unutar 3 godine od donošenja zakona,pa po toj logici ti nemaju što isplatit jer su imali otvoreno vrjeme od 3g tj. mogli su da su imali sredstva prevest te npr.01/01/2006 ali i ne zbog tog roka od 3godine." Da je zakonodavac htio propisati odredbu koja bi se mogla tako tumačiti vjerovatno ne bi napisao citiranu odredbu članka 150. st. 2. Zakona. Jer, temeljem kojeg propisa će ti onda isplatiti i ta tri mjeseca unazad? Sad nešto vezano za tumačenja odredbi Zakona. Poznata je stvar da svatko tko čita odredbe nekoga zakona ujedno vrši i tumačenje tih odredbi, sebi ili drugome, ispravno ili neispravno. Autentično tumačenje može dati samo donositelj propisa i nitko više, svi ostali daju "privatna" tumačenja. Čak i HZMO, kada rješava o nekom pravu, daje (svoje!) tumačenje s kojim se vi kao stranka u postupku možete složiti ili ne složiti. Ukoliko se ne slažete s njihovim tumačenjem imate na raspolaganju redovne i izvanredne pravne lijekove da ga pobijete. Dakle, to što kaže neki službenik u HZMO-u u vezi primjene članka 150. stavka 2. Zakona je potpuno irelevantno, jer je to njegovo tumačenje koje nikoga ne obvezuje (ja bih dodao da vas samo još više zbunjuje). Inače, vjerujte da neće biti baš previše nakon prevođenja. Ne zaboravite da se, kada su novci u pitanju, prije donošenja novog Zakona uvijek vrši simulacija troškova koji će zbog njega nastati.

Koliko % invalidnosti vam je utvrđeno kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu? Da li vam je pravo na invalidsku mirovinu već bilo prevođeno na odredbe "Pančićeva" zakona?

Svaka čast na upornosti i trudu. Nisam ni ja ništa našao iz sudske prakse u smislu da je uopće pokušano nastavno priznavanje dok je predmet kod Upravnog suda, pa da je to drugostupanjsko tijelo odbilo učiniti, te da je predmet i po tom pitanju došao na Upravni sud. Međutim, prije otprilike godinu dana u rukama sam imao presudu Upravnog suda kojom se tužba uvažila, a tuženom tijelu je naloženo da provede postupak iako je predmet na Upravnom sudu, ali ne u postupku nastavnog priznavanja, već po novom (prvotnom) zahtjevu. Da pojasnim. HB je već imao priznat status HRVI po osnovi ranjavanja i nije bio zadovoljan utvrđenim % oštećenja organizma, te je pokrenuo upravni spor protiv drugostupanjskog rješenja Ministarstva branitelja. Kako se postupak kod Upravnog suda odužio, a HB je namjeravao podnijeti novi zahtjev za priznavanje statusa HRVI po osnovi oboljenja, pa je - da ne bi zakasnio sa zahtjevom ("Pančićev" rok za bolest) - isti podnio prvostupanjskom tijelu. Prvostupanjsko tijelo započinje upravni postupak, ali odmah donosi zaključak kojim se postupak obustavlja do završetka upravnog spora, uz obrazloženje da je njegov spis na Upravnom sudu. HB izjavljuje žalbu koju drugostupanjsko tijelo odbija, uz isto obrazloženje. Međutim, Upravni sud poništava drugostupanjsko rješenje, uz obrazloženje da nema zapreke da se HB-u riješi drugi zahtjev dok se čeka na presudu Upravnog suda. Iz ovog primjera se vidi da spis predmeta koji je predmet spora i dalje ostaje na sudu, a da nadležna tijela trebaju oformiti novi spis predmeta i riješiti o novom zahtjevu. Situacija nije ista kao kod nastavnog priznavanja, ali potvrđuje ono što je već prije navedeno, odnosno da se predmet ne vraća tuženom tijelu već isti ostaje kod Upravnog suda do okončanja upravnog spora. Postovi su mi pretjerano dugi pa nisam u prošlom naveo odredbe Sudskog poslovnika, ali i one predviđaju samo ustupanje predmeta drugom sudu (radi razgledanja, ako se time ne odugovlači postupak ili ako je postupak već pravomoćno dovršen), a drugim tijelima samo predmete u kojima je postupak dovršen, dok se državnom tijelu koja je stranka u postupku spis ne dostavlja na uvid, već mu se omogućuje uvid u spis u smislu postojećih propisa (kao stranci u postupku). I u onom primjeru kada se primjenjuje članak 261. ZUP-a predmet se ne vraća sa Upravnog suda da bi ga MOBMS riješio povodom tužbe. Sve ovo navodim zato što pretpostavljam da će MOBMS odgovoriti da je postupak nastavnog priznavanja statusa HRVI nemoguće provesti dok je spis predmeta fizički kod Upravnog suda. Vjerovatno će to obrazložiti upravo s tim da ne postoji zakonska osnova da se isti pribavi sa suda dok se spor ne okonča, a da oni ne mogu otvarati ponovno istu klasu za predmet koji je na Upravnom sudu itd. itd. ... S druge strane, u odgovoru tajnika Upravnog suda se navodi: "Ovaj Sud ne vrši nadzor nad radom ministarstva, te ne može utjecati na njihov rad." Možda bi bilo dobro postupiti upravo onako kao i onaj HB iz primjera, napisati zahtjev pa vidjeti što će odgovoriti i onda dalje po uputi iz pravnog lijeka. U svakom slučaju, molim te objavi što su odgovorili. Pozdrav!

Pod pretpostavkom da je riječ o kolektivnom ugovoru o državnim službenicima i namještenicima (spominje se u gornjem postu), samo bih dodao u vezi tumačenja određenih pojmova iz tog KU da se ista mogu pronaći na stranici: http://www.sdlsn.hr/sadrzaj.php?TekstID=6&Tekst2ID=27 Također bih dodao da se prava iz KU (opet pod pretpostavkom da se radi o kolektivnom ugovoru o državnim službenicima i namještenicima), a koja se odnose na pravo na prijevoz na posao/s posla međumjesnim ili mijesnim prijevozom, računaju od dana ispunjenja uvjeta iz KU, a ne od podnošenja zahtjeva, osim ako niste sami doveli do promjene u činjeničnom stanju (recimo, ukoliko ste svojom voljom, neovisno o poslu, preselili u drugo mjesto koje je udaljeno od mjesta rada, tada ste dužni o tome obavijestiti poslodavca i od dana kada ste ga obavijestili, ukoliko ispunjavate uvjete, pripada vas navedeno pravo). Mislim da je neodrživo da vam ne isplaćuju ništa zbog toga što niste pristali na njihove uvjete (što bi vam, ako sam dobro razumio, povećalo troškove), jer vi doista putujete svaki dan i za to, pretpostavljam, plaćate prijevoz i dobivate prijevozne karte (odnosno imate stvarne troškove prijevoza na posao i s posla).

Da nisam pogriješio topic? Naime, ja sam odgovarao na topic koji je glasio: "molim vas da li netko zna da li još djeca dragovoljaca imaju ikakovu prednost za upis u srednje škole /naravno, ako prijeđu bodovni prag/ ili je to ukinuto? u zakonu o pravima hrvatskih branitelja postoji to pravo ali ne znam da li to još važi" i na post kojim mu je odgovoreno: "trenutno je sto se tice fakulteta na snazi sporazum kojim je takav upis omogucen iskljucivo djeci hrvi 100% invalida 1 skupine, poginulih, zatocenih i nestalih branitelja te samim braniteljima", te "sporazum vlade rh i rektorskog zbora, a predvidja se da ce sada ovo pravo konzumirati 600 buducih studenata za razliku od prosle godine kada je vrijedio ukinuti cl. zakona i kada je izvan kvote upisano preko 5000 (pet tisuca) studenata." Dakle, pitanje o snošenju troškova za pripremanje prijemnih ispita od strane MOBMS-a nije se spominjalo. Refundiranje troškova za pripremanje prijemnih ispita je sasvim druga priča, tu temu tek sada spominješ i to nema nikakve veze sa gore navedenom Odlukom Ustavnog suda i sa pravom prednosti pri upisu na fakultete i srednje škole. Uostalom, vidi moj post od 10.03.2007. na: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=14047&forum=33&17

Prije otprilike mjesec dana javio sam se na jedan topic gdje smo se "očešali" o problem izdavanja opisa ratnog puta nakon 01.01.2005., pa ću probat ponoviti ono što sam tada napisao. Po meni, osnovni problem je u tome što je novim Zakonom drugačije riješen obavezni sadržaj opisa ratnog puta od onog koji je do tada bio propisan. Naime, po "Pančićevom" zakonu opis ratnog puta je obuhvaćao prikaz ratnih zadataka koje je HB iz DR izvršavao u obrani suvereniteta RH i u kojem svojstvu, uz navode da li je sudjelovao u izravnom oružanom otporu agresoru na bojišnici i na kojim bojišnicama, da li je bio na terenima i na kojima, da li je bio u egzistencijalno ugrožavajućim situacijama (teško granatiranje, zasjede, okruženja) te u kojem razdoblju. Novi Zakon, međutim, određuje da je opis ratnog puta prikaz ratnih zadataka koje je HB iz DR izvršavao u obrani suvereniteta RH za vrijeme trajanja DR. Temeljem navedene odredbe iz "Pančićeva" zakona, MORH je izdao naputak o obveznom sadržaju opisa ratnog puta za HB, koji do danas nije ukinut niti je zamijenjen novim (ovu informaciju sam dobio od djelatnika Ureda za obranu, tako da za to ne garantiram). Zato sada imamo situaciju da - ovisno o osobi koja piše ratni put - u njemu može biti navedeno sve ono što je tražio navedeni naputak MORH-a (odnosno, odredbe o ratnom putu iz "Pančićeva" zakona), ali isto tako u njemu može biti naveden samo prikaz ratnih zadataka koje je HB iz DR izvršavao u obrani suvereniteta RH za vrijeme trajanja DR (tj, po odredbama novog Zakona). Ova naoko nevelika razlika, može izazvati, i u praksi često izaziva velike probleme kod ocjenjivanja da li je neko oboljenje moglo biti posljedica sudjelovanja u DR ili nije. Temeljem oba navedena Zakona ("Pančićev" i novi) doneseni su podzakonski propisi kojima se propisivao postupak nadležnih liječničkih povjerenstava prilikom utvrđivanja invalidnosti HB-a. Tu nastaje problem. Iako se, kako smo vidjeli, u novom Zakonu promijenila odredba o obveznom sadržaju opisa ratnog puta, nije se promijenila odredba Pravilnika o radu liječničkih povjerenstava u postupku za ostvarivanje prava po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a koja se odnosi na utvrđivanje invalidnosti po osnovi bolesti. Naime, ona i dalje glasi: "Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma na osnovi bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti mora se uzeti u obzir trajanje i vrste tegoba kojima je hrvatski branitelj bio izložen u obrani suvereniteta RH prema navodima nadležne postrojbe u opisu ratnog puta i drugim dokazima o sudjelovanju u obrani suvereniteta RH koje predviđa ZUP." Dakle, sa gledišta liječničkog povjerenstva nije svejedno da li će vam u opisu ratnog puta samo stajati da ste bili vojnik-strijelac i izvršavali zadatke koje je tražila trenutna situacija na bojištu ili će vam stajati sve ono što je propisivao "Pančićev" zakon, odnosno, u suštini, tegobe kojima ste kao hrvatski branitelj bili izloženi u obrani suvereniteta RH. Kolega koji je navodio postupak pisanja ratnog puta kojeg danas prolazi HB koji želi doći do njega potpuno je u pravu. Koliko god to sličilo na onu priču nakon II SR o "dva potrebna svjedoka", to je danas jedini način da se koliko-toliko utvrdi nečiji ratni put. Naime, dosta podataka se može utvrditi iz evidencije ratne postrojbe (sada se većina toga nalazi u Središnje državnom arhivu), npr. koliko je bio mobiliziran (platne liste, ali ne uvijek) točan broj dana na terenu, odnosno na bolovanju (dnevna izvješća o brojnom stanju, protokol vojne ambulante), da li su se vodile borbe na konkretnoj bojišnici (ratni dnevnik, dnevna izvješća operativnih časnika, izvješća o utrošenom streljivu, itd.), da li se isticao u borbi ili je bježao s terena (stimulativne i stegovne mjere), itd. Međutim, da bi se sve to utvrdilo za nekoga tko 2007. traži opis ratnog puta, trebalo bi unutar MORH-a odrediti vod ili dva ljudi sa VSS koji bi "pročešljali" sve navedene dokumente i napisali ratni put, što bi za to Ministarstvo bila znanstvena fantastika. S druge strane, sve gore navedene evidencije ne daju vam odgovor kakav je tko bio na terenu, da li si se u njega mogao pouzdati itd. Jedini koji može dati kakvu-takvu sliku o tom čovjeku u tom smislu je njegov ratni zapovjednik (ukoliko je živ i to voljan napraviti). Zato je uobičajeni postupak da se nadležnom Uredu za obranu uz zahtjev prilože i ovjerene izjave ratnih zapovjednika, koje su samo jedan od dokaza potrebnih za donošenje opisa ratnog puta, ali ne i najvažniji. Ispričavam se na dužini i pozdrav!

U nas je sve moguće, ali ipak mi je to nelogično jer se u navedenoj odluci Ustavnog suda od 20.12.2006. godine navodi da su prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 53. Zakona podnijeli Vilim Friščić iz Nedelišća; Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja sa sjedištem u Zagrebu, kojeg zastupa Vilim Ribić, predsjednik; Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava sa sjedištem u Zagrebu, kojeg zastupa prof.dr.sc. Žarko Puhovski, predsjednik; Sveučilište u Zagrebu kojeg zastupa prof.dr.sc. Aleksa Bjeliš, rektor. Ako je rektor, kao zastupnik Sveučilišta, podnio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 53. Zakona, onda je malo čudno da rektorat sada sklapa sporazum s Vladom kako bi zaobišli novonastalu situaciju nakon ukidanja spornog članka 53. Zakona. Ako je to o sporazumu istina, mislim da načelo autonomije sveučilišta ne može biti podloga za ponovno kršenje ustavom zajamčene dostupnosti srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim/njezinim sposobnostima ("... nesporno je da je toj skupini pristupnika člankom 53. Zakona - suprotno članku 65. stavku 2. Ustava - srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje s obzirom na taj zakonski uvjet dostupnije no ostalim pristupnicima."). Naime, članak 67. Ustava, kojim se jamči autonomija sveučilišta, također određuje da sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, ali u skladu sa zakonom. Prema tome, za takav sporazum mora postojati nekakav važeći propis temeljem kojeg bi on mogao biti zaključen (do 20.12.2006. to se moglo učiniti temeljem ukinutog članka 53. Zakona o pravima branitelja).

Na kojem propisu temelje taj sporazum??

Mislim da ovo zbilja nije pitanje o kojem bi trebali raspravljati, barem ne na ovom Forumu. Pustite Taborskog, on radi svoj posao. Da je on nepogriješiv vjerovatno bi mu Pravilnikom dali mogućnost da sam mijenja omjere i postotke, a ne samo mogućnost da nakon preispitivanja može nalaz županijskog vještaka ev. vratiti na ponovni postupak. Također, da je on nepogriješiv ne bi u postupku po žalbi na prvostupanjsko rješenje HZMO-a rješavao viši sudski vještak Središnje službe HZMO-a, neovisno o Taborskom. Taborski je samo čovjek, sa manama i vrlinama koje - mene osobno - uopće ne interesiraju. To nije tema ni za chat.

Vidi početne postove: " ... ako si ostvario invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u vremenu od 07.11.2001. do 31.12.2004. godine, (...) tvoja invalidska mirovina neće biti prevedena na novi Zakon."

Članak 53. Zakona (koji je davao prednost pri upisu u obrazovne ustanove za djecu smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djecu zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i djecu HRVI iz Domovinskog rata, hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, dragovoljce i djecu dragovoljca iz Domovinskog rata) ukinut je odlukom Ustavnog suda na sjednici od 20.12.2006. godine.

http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=14522&forum=33&5

Ima ih, u zadnje vrijeme posebice iz MUP-a i HV-a.

Po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu svako je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

Tako je: "... oslobođeni su od plaćanja jednokratne naknade zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku kada s pravnom osnovom na temelju građevne dozvole ili drugog akta mijenjaju namjenu poljoprivrednog zemljišta ..."

Članak 62. Zakona o pravima HB iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta"): (1) Članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su proveli u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje tri mjeseca oslobođeni su od plaćanja jednokratne naknade zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku kada s pravnom osnovom na temelju građevne dozvole ili drugog akta mijenjaju namjenu poljoprivrednog zemljišta tako da se ono više ne iskorištava za poljoprivrednu proizvodnju. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jednokratno.