morskywuk

Upravo radi ovakvih slučajeva novi Zakon o HB (...) ne uvjetuje pravo na invalidsku mirovinu sa ostvarenim statusom HRVI-a (za razliku od starog Zakona). Znači, činjenica da nema utvrđen status HRVI ne bi smjela biti zapreka da vještaci HMZO-a & Povjerenstvo za reviziju utvrde da kod HB postoje bolesti/rane/ozljede koje su posljedica sudjelovanja u DR. Naravno to ovisi o tome kako će nadležne osobe ocijeniti njegovu medicinsku dokumentaciju (kažeš da mu je PTSP utvrđen još za vrijeme rata) te opisa ratnog puta (navodiš da je dragovoljac i pripadnik specijalne policije). Međutim, činjenica da nema ostvaren status HRVI-a utječe na iznos vojnog dijela invalidske mirovine jer će mu polazni faktor kod izračuna biti 1,50.

Pitanje je zanimljivo,a li odgovor nije baš jednostavan. Ni ZUP ni ZUS ne predviđaju mogućnost "privremnog povrata" predmeta tuženom tijelu ili tužitelju. Međutim, postoji izvanredni pravni lijek koji se zove "Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom" i propisan je odredbom čl. 261. ZUP-a, ali s njim predviđeni postupak nije jednak onome kojeg navodiš. Naime, navedeni članak predviđa mogućnost da tijelo protiv čijeg rješenja je pokrenut upravni spor može (dakle, ovisi o njegovoj volji) do okončanja spora, pod uvjetom da uvažava sve zahtjeve iz tužbe, poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje. Prema tome, rješenje umjesto kojeg tuženo tijelo može donijeti novo rješenje je isključivo ono rješenje koje je predmet upravnog spora. Ako tuženo tijelo ne iskoristi datu mogućnost iz članka 261. Zakona, te ako tužitelj ne odustane od tužbe, predmet je fizički kod UpS RH od odgovora na tužbu tuženog tijela pa do donošenja odluke o tužbi, a taj sud nema obvezu pratiti kada tužitelju (eventualno) istječe terminacija. S druge strane ZUP & ZUS ne predviđaju mogućnost da tužitelj zatraži privremeni povrat predmeta tuženom tijelu (radi, recimo, nastavnog priznavanja), već je propisan samo mogućnost njegova odustanka od tužbe. Vezano na gore navedeno, ZUS propisuje da ako tuženo tijelo donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je upravni spor pokrenut (to je, dakle, situacija predviđena čl. 261. ZUP-a), tuženo tijelo će, osim tužitelja, o tome obavijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da izjavi je li naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kojem opsegu, odnosno proširuje li tužbu i na novi akt. Toliko je meni poznato o ovom pitanju, ali ako tko ima link za neku presudu iz koje je vidljiva ova mogućnost "privremenog povrata radi nastavnog priznavanja" neka ga objavi. Inače, MOBMS je masovno primjenjivao navedeni članak 261. ZUP-a u vrijeme kada je ukinuto prevođenje (2004.), te je temeljem tog članka poništavao sva svoja rješenja koja je donio u postupku prevođenja, a koja su završila na sudu.

Članstvo u bilo kojoj udruzi proistekloj iz DR ne daje ti nikakvo pravo iz Zakona o pravima HB i članova njihovih obitelji. Kada već navodiš da si član jedne takve udruge, pretpostavljam da si HB, te bi pitanje, po meni, trebalo biti: "Da li HB bez ikakvih primanja mogu ostvariti bilo kakvu naknadu za osnovne životne potrebe?" Za nezaposlene HB Zakon predviđa mogućnost ostvarivanja prava na opskrbninu. Ali, da bi se moglo odgovoriti da li ispunjavaš zakonske uvjete za ostvarivanje prava na opskrbninu, treba više podataka (godine starosti, članovi obitelji, tvoj i prihod članova tvoje obitelji iz prošle godine, da li primaš n. naknadu od HZZ-a, da li si osiguran kao poljoprivrednik, itd... to su samo najbitniji podaci). Možda je jednostavnija mogućnost da odeš do Ureda državne uprave u tvjoj županiji koji rješava o pravima HB-a, između ostaloga i o pravu na opskrbninu, pa će ti oni sve potanko objasniti i dati listu dokaza koje moraš priložiti uz zahtjev.

Što se tiče ozljede, ukoliko imaš uredne okolnosti stradavanja, povjerenstvo uvijek treba vršiti ocjenu invalidnosti po navedenom stradavanju, a takva ozljeda mora biti svrstana pod točku 1. nalaza i mišljenja nadležnog povjerenstva, uz navođenje odgovarajuće točke Liste i utvrđenog %. Rezultat te ocjene može biti da je invalidnost manja od 20%, pa će ti u tom slučaju nadležno tijelo odbiti zahtjev za priznavanje statusa HRVI-a po osnovi ozljede. Znači, ako se kod tebe dogodilo sve ovo što je naprijed rečeno, ozljeda treba biti svrstana pod točku 1. nalaza i mišljenja uz utvrđenu invalidnost manju od 20%. Kako i sam navodiš, tebi preostaje mogućnost žalbe na takvu ocjenu. Mislim da nije dobro pitati druge osobe da li trebaš to svoje pravo na žalbu iskoristiti, jer ti si jedini koji može znati da li invalidnost manja od 20% odgovara ili ne odgovara tvom stvarnom zdravstveno stanju po osnovi ozljede, a liječničko povjerenstvo je jedino ovlašteno davati ocjenu invalidnosti. Što se tiče tvog drugog pitanja ("... i da li mi mogu uzeti i ovih 20 koje su dali privremeno?"), odgovor je ovakav: u postupku revizije (jer se ovdje radi o reviziji budući si dobio 20%), žalio se ti ili ne, drugostupanjsko povjerenstvo može dati suglasnost na ocjenu prvostupanjskog, povećati ili smanjiti utvrđeni % invalidnosti. Znači, žalba koja bi išla protiv dijela rješenja kojim ti se odbija zahtjev za priznavanje statusa HRVI-a po osnovi ozljede nema nikakve veze sa postupkom revizije utvrđenog % invalidnosti po drugoj osnovi, a po kojoj osnovi ti je prvostupanjskim rješenjem priznat status HRVI.

Nakon mišljenja višeg sudskog vještaka donosi se drugostupanjsko rješenje na koje se ne može izjaviti žalba, već postoji mogućnost tužbe Upravnom sudu RH (pogledati uputu o pravnom lijeku). Još samo jedna mala korekcija vezana za jedan prijašnji post ("Neki Taborski ti može sve jer je on nadležan za reviziju svih drugostupanjskih rješenja kako HRVI tako i mirovinskih.") Povjerenstvo na čijem čelu je Taborsky nije nadležno u postupcima priznavanja statusa HRVI-a, već obavlja reviziju ocjena prvostupanjskih vještaka HZMO-a u postupcima ostvarivanja prava na: - profesionalnu rehabilitaciju HB, - invalidsku mirovinu HB, - obiteljsku mirovinu članovima obitelji smrtno stradaloga HB i - novčanu naknadu u iznosu obiteljske mirovine članovima obitelji zatočenoga ili nestaloga HB. Dakle, samo prava o kojima rješava HZMO.

Pitao sam jer se ne mora jednako rješavati u oba slučaja. Naime, ako je HB otišao u invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti po čl. 6.a, a već je imao priznat status HRVI-a, onda je velika mogućnost da je istekao subjektivni rok za traženje obnove postupka, te nadležno tijelo HZMO-a može odbaciti njegov prijedlog kao nepravodoban. Međutim, u drugom slučaju, odnosno ako je status HRVI-a ostvario nakon odlaska u invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti po čl. 6.a, može - naravno poštujući zakonske rokove - obnoviti postupak i ev. ostvariti povoljniju mirovinu. Imam još jedno pitanje za kraj: što je sa isplaćenom otpremninom u ovom drugom slučaju? Da li MORH traži njezin povrat (jer je ista isplaćena upravo zato što su otišli u invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti po čl. 6.a)? Ili i to spada pod onu "ko je jamio, jamio"..

Reci nam, ako slučajno znaš, da li su ta dvojica imala priznati status HRVI-a u trenutku ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu po članku 6.a? (Usput, onaj tko je otišao u navedenu invalidsku mirovinu po članku 6.a u razdoblju od 07.11.2001. do 31.12.2004. godine ne podliježe prevođenju.)

Članak 152. Zakona: "Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevođenje prava na obiteljsku mirovinu, novčanu naknadu u iznosu obiteljske mirovine i invalidsku mirovinu, a koja su ostvarena prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i drugim propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona na odredbe ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije." S obzirom da si ostvario pravo na mirovinu nakon stupanja na snagu novog Zakona o HB (...), odnosno nakon 01.01.2005. godine, ne podliježeš prevođenju.

Članak 150. st. 2. Zakona: "Kada se nakon prevođenja priznato pravo priznaje u većem opsegu, pravo se priznaje od dana stupanja na snagu ovoga Zakona."

Drugostupanjsko liječničko povjerenstvo daje nalaz i mišljenje, u pravilu na osnovi medicinske i druge dokumentacije pribavljene u prvostupanjskom postupku, osim u slučaju kada prosudi da je za donošenje nalaza i mišljenja potreban i pregled osobe. Drugostupanjsko liječničko povjerenstvo daje nalaz i mišljenje isključivo samo nakon pregleda osobe u sljedećim slučajevima: 1. O postotku oštećenja organizma koje je nalazom i mišljenjem Prvostupanjskog liječničkog povjerenstva ocijenjeno sa 100% - 80%. 2. O pravu na doplatak za njegu i pomoć druge osobe. 3. U žalbenom postupku na izričiti zahtjev žalitelja. Kolege su već sve rekle, a ja bih samo dodao da je iz naprijed navedenog vidljivo u kojim situacijama DLP zove stranku na pregled. Kada je PLP utvrdio invalidnost manju od 20%, obično sama stranka po već ustaljenoj praksi traži osobni pregled kod DLP-a (zato se sada na isti pregled čeka 2-3 mjeseca!), nadajući se da će s osobnim prisustvom povećati svoje izglede za veći postotak invalidnosti. Postoje situacije, doduše rijetke kao žablja kosa, kada DLP zove po svom nahođenju stranku na osobni pregled. Najčešće je riječ o slučajevima utvrđivanja invalidnosti nakon ozljede ili ranjavanja kada članovi komisije procijene da je osobni pregled ekonomičniji i objektivniji od ocjene invalidnosti putem medicinske dokumentacije (npr. ocjena stupnja nagrđenosti ili stvarne ograničenosti kretanja nekih zglobova i sl., uglavnom gdje je potrebniji neposredni uvid u stanje, a ne posredni putem nalaza). S druge strane, za neka oboljenja, npr. psihička, to svoje pravo gotovo nikada ne koriste, već tajnik DLP-a (češće) koristi pravo da zatraži noviju medicinsku dokumentaciju o liječenju toga oboljenja.

Teško je to reći ako sam nisi vidio na što se odnosi civilni dio invalidnosti. Možemo samo nagađati, bez ikakvog rezultata. Ja sam možda dosadan, jer ovo ponavljam na svaki ovakav upit, pa ću opet: ako to nisi već učinio, otiđi u nadležni ured HZMO-a i traži uvid u svoj spis predmeta. To je tvoje pravo i ne osvrći se na eventualna izmotavanja službenika HZMO-a. Tada ćeš moći vidjeti koje bolesti/ozljede/ranjavanja su ti u vojnom, odnosno civilnom dijelu invalidnosti i tek tada se može raspravljati, kako kažeš, "zbog čega imam u mirovini civilni dio iako nigdje nisam bio zaposlen". Gledajući po podacima koje si dao, a s obzirom na tvoj životni i radni vijek, stvarno je trebalo dobro obrazložit takav nalaz vještaka. Međutim, ovom prilikom ću navesti - primjera radi, bez želje da sugeriram da se nešta slično desilo kod tebe - mogućnost da je netko eventualno imao saobraćajni udes, a koji mu nije priznat kao ozljeda u obrani suvereniteta RH (zato jer se, recimo, dogodio izvan službe ili nakon 30.06.96.). Ponavljam, a poučen iskustvom iz prijašnjih topica, ovo je dato samo kao primjer, samo zato da naglasim da je za odgovor na tvoje pitanje potrebno znati ono što nisi naveo, a što je za odgovor na taj upit jako bitno.

Ako se pitanje odnosi na dužinu trajanja revizije u njegovom slučaju, odgovor je isti kao i gore (rok za reviziju je isti bez obzira da li je riječ o prvom ili nastavnom priznavanju).

Zakon govori o roku za izvršenje revizije prvostupanjskog rješenja i navodi da je isti iznosi 3 (tri) mjeseca, računajući od dana kada drugostupanjsko tijelo zaprimi predmet od prvostupanjskog tijela, a završava na dan kada drugostupanjsko tijelo otpremi predmet prvostupanjskom tijelu. S obzirom da se u postupku revizije i/ili žalbe gotovo uvijek pribavlja nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva, iznimno rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostupanjsko tijelo zaprimilo nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva, ako je taj nalaz i mišljenje zatražilo u roku od 15 dana od primitka predmeta na reviziju. Također, Zakon obvezuje liječnička povjerenstva da daju nalaz i mišljenje u roku od dva mjeseca od primitka predmeta. Znači, sve gore navedeno vrijedi i za tvoj slučaj (iako si izjavio žalbu i kod tebe se - osim postupka po žalbi - vrši revizija), te će tvoj predmet, ukoliko ga je savjetnik u roku od 15 dana poslao na drugostupanjsku komisiju, biti u Dubravi do 2 mjeseca u kojem roku komisija mora donijeti svoj nalaz. Kada drugostupanjsko tijelo zaprimi nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva, počinje teći rok od 3 mjeseca u kojem roku drugostupanjsko tijelo treba donijeti rješenje i otpremiti predmet prvostupanjskom tijelu. Prema tome, trebalo bi proteći najviše 5 mjeseci i 15 dana (1/2+2+3) od dana kada tvoj predmet zaduži savjetnik. Kažem, trebalo bi ...

Koliko je meni poznato, posmrtni čin se dodjeljuje samo osobi koja se vodila kao nestali ili zatočeni HB, a za koju se nakon ekshumacije i identifikacije utvrdilo da je smrtno stradala u obrani suvereniteta RH.

ma ne terbasju meni ti jer oni su donijeli rješenje na koje se hoću žaliti.meni treb područna jedinica ministarstva koja navodno postoji u svakoj županiji i pomažu braniteljima..ima li takva područna jedinica u sisku, jeli tko bio kod njih i jesu li išta pomogli.Je li to isto što je i Centar za pomoć braniteljima?? Kolega očito misli na područne jedinice Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koje su trebale biti osnovane temeljem odredbe članka 122. stavka 5. Zakona: "Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti pruža stručnu i pravnu pomoć hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji putem svojih područnih jedinica osnovanim u svakoj županiji i Gradu Zagrebu i to: – u ostvarivanju statusnih prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, – u ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje, a osobito putem izvida u kojima se utvrđuju uvjeti stanovanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stambene potrebe, – u postupku prekvalifikacije i samozapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, – u pružanju psihosocijalne pomoći, – u provođenju programa profesionalne rehabilitacije, – u ostvarivanju prava na invalidsku i obiteljsku mirovinu, – u postupku ekshumacije i identifikacije hrvatskih branitelja." Dakle, ako tražiš "stručnu i pravnu pomoć" to je to. Područne jedinice bi trebale biti u županijskim središtima (npr. Sisak). Da li su osnovane u tvojoj županiji, na kojoj adresi, da li su ekipirani s pravnicima (trebali bi biti jer se kaže da pružaju i pravnu pomoć) i koliko su isti kvalitetni - ne znam, ali se nadam da će ti te podatke reći netko drugi. Pozdrav!

Članak 55. st. 1. Zakona o radu ("Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu"): "Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad." Ukoliko ste na bolovanju (pretpostavljam, jer niste to izrijekom naveli) zbog oboljenja koje je posljedica sudjelovanja u DR, onda bi Vam HZZO već trebao isplaćivati naknadu plaće u iznosu 100% - naravno, ukoliko ste takav zahtjev podnijeli.

Novi Zakon o pravima HB (...) ne veže pravo na invalidsku mirovinu HB sa statusom HRVI. Prema tome, uz medicinsku dokumentaciju trebate priložiti potvrdu o statusu HB-a, potvrdu o pripadnosti postrojbi i opis ratnog puta. Vještak će na temelju nalaza i navedenih dokaza utvrditi da li je kod vas nastupila invalidnost, kojeg stupnja (profesionalna ili opća nesposobnost za rad), te koliko je sudjelovanje u DR moglo uzrokovati invalidnost.

Mislim da se nismo razumjeli. Ja jako dobro znam što znači članak 158. stavka 2. i za mene on uopće nije sporan. Međutim, nisi me shvatio kada misliš da sam tumačio navedeni članak, ja sam samo naveo način kako je HZMO to rješavao u praksi. Ako znaš što je "antidatiranje", te ako znaš da je isto protuzakonito, onda ti je jasno da nije riječ o tumačenju već o nezakonitom postupanju nadležnog tijela, na što sam samo upozorio, bez i najmanje želje da pravdam HZMO. Dakle, samo sam iznio činjenicu da to što se dogodilo crnojmamabi nije napravljeno samo njemu, već svima koji su prošli vještačenje koncem 2004., a dobili rješenje početkom 2005. godine, datirano sa nekim datumom iz 2004. godine (a vjerovatno pisano početkom 2005. godine). Također navodiš: "Dakle, nesmijemo brkati izlazak na vještačenje s pravomoćnim rješenjem! Evo može primjer kako si gore naveo, ako je netko izišao na vještačenje u prosincu 2004.g., a na pravomoćnom rješenju mu stoji datum nakon 1.1.2005.g. u ovom konkretnom slučaju direktno se veže navedeni članak 158. st.2." Ponavljam, ako razumijemo što je to antidatiranje, onda neće biti nikakvog brkanja između vještačenja i pravomoćnosti rješenja. Primjer koji sam ja dao nije isti sa onim koji ti navodiš. Naime, ja sam napisao slijedeće: "Znači, ako je stranci utvrđena invalidnost u 2004. godini, bez obzira kada su pisali rješenje ono je bilo datirano u 2004. godini (zaključno s danom 31.12.2004.), odnosno bilo je doneseno po odredbama Zakona koji je vrijedio do tog datuma (naravno, prava bi išla od dana kada je utvrđena invalidnost). S druge strane, ako je invalidnost utvrđena s danom 01.01.2005. ili kasnije, rješenja su pisana sa datumom iz 2005. godine, odnosno po novom Zakonu. Prema tome moguće je - govoreći teretski - da su ovakva dva rješenja pisana isti dan u 2005. godini, pa čak i od iste osobe. Na žalost, mogućnost da dokažete da je rješenje antidatirano je ravna nuli (jedino kada bi službenik HZMO-a koji je pisao sporno rješenje sam izjavio da je na to bio prinuđen od strane nadređenog službenika)." Prva gore navedena situacija rezultira rješenjem koje je antidatirano, što je - kako smo rekli - nezakonito, ali je teško dokazivo. Što se tiče pravomoćnosti rješenja i stava Upravnog suda po tom pitanju također za mene nije sporno, ali si previdio da je crnamamba već ranije napisao: "ja sam ti otišao u profesionalnu mirovinu (rješenje pisano sa datumom 20-12-2004- godine) a ja ga zaprimio 20.01.2005. godine. Napisano je sa 12. mjesecom 2004. godine samo zato da me nebi obuhvatio novi Zakon." Svi rokovi za pokretanje upravnog spora su davno protekli, pa mi je bilo glupo to navoditi crnojmambi, jer sam iz njegova teksta zaključio da mu je to ionako jasno. Ponavljam, samo sam naveo postupak HZMO-a i njihovu logiku postupanja, bez ikakve namjere da isti branim, dapače slažem se sa svim onim što je crnamamba rekao o svom slučaju. Pozdrav

Budući da nemate status HB niti ste DVO, mislim da se u vašem slučaju primjenjuje opći mirovinski propis, odnosno Zakon o mirovinskom osiguranju. A što se izračuna mirovine tiče trebalo bi se znati o kojoj mirovini je riječ, starosnoj, prijevremenoj starosnoj ili invalidskoj mirovini (opća ili profesionalna nesposobnost za rad?). Kada date taj podatak mogli bi dobiti formulu po kojoj se mirovina izračunava, ali ne i iznos jer bi za to trebalo znati prosjeke vaših plaća i sl.

Budite sigurni da je HZMO antidatirao sva rješenja koja su pisana početkom 2005. godine, a koja se temelje na utvrđenoj invalidnosti u 2004. godini. Znači, ako je stranci utvrđena invalidnost u 2004. godini, bez obzira kada su pisali rješenje ono je bilo datirano u 2004. godini (zaključno s danom 31.12.2004.), odnosno bilo je doneseno po odredbama Zakona koji je vrijedio do tog datuma (naravno, prava bi išla od dana kada je utvrđena invalidnost). S druge strane, ako je invalidnost utvrđena s danom 01.01.2005. ili kasnije, rješenja su pisana sa datumom iz 2005. godine, odnosno po novom Zakonu. Prema tome moguće je - govoreći teretski - da su ovakva dva rješenja pisana isti dan u 2005. godini, pa čak i od iste osobe. Na žalost, mogućnost da dokažete da je rješenje antidatirano je ravna nuli (jedino kada bi službenik HZMO-a koji je pisao sporno rješenje sam izjavio da je na to bio prinuđen od strane nadređenog službenika). Čemu onda odredbe članka 158. st. 2. Zakona i kada se primjenjuju? U praksi su se odredbe toga članka primjenjivale samo na slučajeve kada je stranka podnijela zahtjev u 2004. godini (recimo, u mjesecu prosincu 2004. godine), a vještak je utvrdio njegovu invalidnost u 2005. godini (recimo, u mjesecu siječnju 2005.), te je u tom slučaju doneseno rješenje po novom Zakonu, uz pozivanje na odredbe članka 158. Zakona (s tim da mu prava idu od dana s kojim mu je utvrđena invalidnost). Po meni bi bilo bolje da se inzistira na utvrđivanju novog % invalidnosti zbog pogoršanja (naravno, ako medicinska dokumentacija daje osnova za veću invalidnost), pa će se u tom slučaju, ako se utvrdi veća invalidnost, donijeti rješenje po novom Zakonu.

Nisam sumnjao da je rok bio onakav kako ste naveli, već sam samo dao primjer kako se i uobičajeni rok od 8 dana za javljanje na natječaj koji je objavljen u NN može svesti na jedan dan samo zbog činjenice da NN ne stižu istovremeno u sve dijelove RH. Pozdrav!

Da, ali tko može dokazati da je primljena osoba znala za natječaj? Sve okolnosti ukazuju da je vjerovatno znala, ali natječaj i njegovi uvjeti su (službeno) poznati danom kada se objavi u NN. Tako da je teško dokazati da i za primljenu osobu nije vrijedio rok petak-ponedjeljak. Tu je još jedan problem vezan za kratak rok. Iz svog iskustva mogu potvrditi da natječaji objavljeni u NN, recimo u ponedjeljak, na jug - odakle se gospođa javlja - stižu u četvrtak/petak, tako da je stvarni rok od 8 dana sveden (zbog vikenda) na jedan dan. Jedini način da se to izbjegne je pratiti natječaje preko interneta na stranici NN, što je lako ako imaš računalo i neku informaciju da će "nešto biti", ali ako si osuđen na papirnato izdanje NN i prijatelja u firmi koji će ti javiti za natječaj, onda se rok - gledajući prema jugu RH - drastično smanjuje. Inače, što se diskriminacije tiče, o njoj se u ovakvim slučajevima gdje HB ima prednost pri zapošljavanju uvijek radi, ali riječ je o pozitivnoj diskriminaciji u korist HB-a - kao populacije s posebnim zaslugama za ovo društvo ("prednost pod jednakim uvjetima") i rezultat je posebne odredbe Zakona koja to izričito dopušta.

Već sam gore naveo da mislim da je kolega anonimac u pravu. Ja sam, naime, bio ubjeđen da je onako kako sam i naveo (pretpostavljena nezaposlenost - ako poslodavac sumnja, traži se dodatni dokaz), jer je tako određivao stari ("Pančićev") zakon. U članku 38. stavak 4. toga Zakona bilo je propisano: "Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju dužne su uz molbu, odnosno ponudu na natječaj priložiti rješenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo". Međutim, člankom 35. stavkom 3. novog Zakona, na koji me upozorio kolega anonimac, propisuje se slijedeće: "Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba iz stavka 1. ovoga članka koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na natječaj priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i rješenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo te dokaz da je nezaposlena." S obzirom da je odredba imperativna ("... dužna je ... priložiti ...") mislim da su izgledi, na žalost, vrlo mali da bi MOBMS dao drugačije tumačenje od onoga da je kandidat trebao priložiti i potvrdu o statusu i dokaz o nezaposlenosti, jer se oba dokaza traže kao uvjet za priznavanje prednosti. Ali, da ne trčemo pred rudo, sačekajmo tumačenje MOBMS-a (držimo fige).

Do zadnjih izmjena Zakona o financiranju vodnog gospodarstva bilo je člankom 19. stavkom 2. predviđeno da se mogu osloboditi od plaćanja (tadašnje) vodne naknade i invalidne osobe koje su nesposobne za rad pod uvjetom da u domaćinstvu nema drugih osoba sposobnih za rad, te da zemljište nije dano u zakup. Međutim, izmjene iz 2005. (NN, 150/05), uvode nove doprinose (sada vodne naknade čine: vodni doprinos, naknada za korištenje voda, naknada za zaštitu voda, naknada za vađenje pijeska i šljunka, naknada za uređenje voda, naknada za melioracijsku odvodnju, i naknada za melioracijsko navodnjavanje). Uvodi se i novi članak 5.a (Vodni doprinos plaća se na gradnju građevina; obveznik vodnoga doprinosa je investitor u smislu propisa o gradnji), koji tebe najviše zanima. Nažalost, u toj šumi izmjena izmijenjen je i navedeni članak 19. Zakona, a nije vidljivo da li će se i pod koji uvjetima određene kategorije stanovništva moći osloboditi plaćanja vodnog doprinosa (poznanik mi tvrdi da će to biti rješeno podzakonskim aktima??), tako da sumnjam da će se tu nešto ušparati. (Inače, osim invalidnih osoba, što sam gore naveo, stara verzija Zakona predviđala je oslobađanje od plaćanja navedene vodne naknade još i za staračka domaćinstva te za slučaj elementarnih nepogoda.)

Ako smatraš da ti je stanje gore od utvrđenog i ako ti medicinska dokumentacija daje pravo za to, nemoj oklijevati već iskoristi mogućnost što ti je ponuđena u pouci o pravnom lijeku rješenja s kojim nisi zadovoljan. Imaj u vidu da postupci kod Upravnog suda RH traju (trenutno) cca 3 godine.