morskywuk

Moglo bi se i ovdje nešto uštedjeti. Podaci su doduše stari, ali ipak pokazuju trend: Tko spada u 360 državnih dužnosnika? 1. Predsjednik Republike Hrvatske --- 1 2. Predsjednik i potpredsjednici Hrvatskog sabora --- 6 3. Zastupnici u Hrvatskom saboru ---147 4. Predsjednik i članovi Vlade ---18 5. Predsjednik, zamjenik i suci Ustavnog suda ---13 6. Predsjednik, potpredsjednik i članovi Državnog izb. pov. --- 9 7. Glavni inspektor Državnog inspektorata --- 1 8. Glavni Državni revizor i zmajenici ---2 9. Pučki pravobranitelj i zamjenici ---4 10. Tajnik Hrvatskog sabora ---1 11. Tajnik Vlade ---1 12. Glavni tajnik Ustavnog suda ---1 13. Tajnik Vrhovnog suda ---1 14. Zamjenik tajnika Hrvatskog sabora ---1 15. Državni tajnici --- 66 16. Pravobranitelj za djecu i zamjenici ---3 17. Pravobranitelj za ravnopravnost spolova i zamjenici --- 2 18. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom i zamjenici ---3 19. Ravnatelji državnih upravnih organizacija --- 8 20. Predsjednik i zamjenik Hrvatskog fonda za privatizaciju --- 1 21. Ravnatelj i pomoćnici Hrvatskog zavoda za mir. osig. --- 5 22. Direktor, zamjenik i pomoćnici Hrvatskog zavoda za zdr. osig. --- 7 23. Ravnatelj, zamjenik i pomoćnici Hrvatskog zavoda za zdr.osig. zaštite zdr. ---4 24. Glavni državni rizničar ---1 25. Predstojnik ureda predsjednika Sabora ---1 26. Ravnatelji agencija, direkcija i zavoda koje imenuje Vlada --- 20 27. Dužnosnici u Uredu Predsjednika Republike koje imenuje Predsjednik ---33 Na dan 16.04.2009. godine bilo je 66 državnih tajnika!! Još o tome (nešto noviji podaci): http://www.jutarnji.hr/invazija-drzavnih-tajnika-i-ravnatelja-uprava--popijacu-pomaze-cak-17-najblizih-suradnika/841559/

Ovako primjerice HVIDRA Zadar određuje svoj smisao i ciljeve: "Clanak 1. (1) Udruga HRVATSKIH VOJNIH INVALIDA DOMOVINSKOG RATA (u daljnjem tekstu: Udruga HVIDR-a) ZADAR je dragovoljna udruga hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, koji se radi zaštite i promicanja zajednickih nacionalnih, humanitarnih, socijalnih, zdravstvenih, sportskih, kulturnih i drugih interesa i ciljeva, te zajednickih uvjerenja, bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja ureduju ustroj i djelovanje udruge. Clanak 8. (1) Cilj Udruge HVIDR-a Zadar je socijalna i pravna zaštita svojih clanova. Clanak 9. (1) Cilj Udruge HVIDR-a Zadar ostvaruje se obavljanjem slijedecih djelatnosti: • sudjelovanjem i potporom u radu državnih institucija RH na dosljednom provodenju odredbi svih zakonskih i podzakonskih akata kojima se reguliraju prava hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata • brigom o osiguravanju uvjeta reprofesionalizacije i adekvatnog zapošljavanja svojih clanova • brigom o osiguravanju uvjeta za aktivno sudjelovanje svojih clanova u svim oblicima društvenog i politickog života • brigom o promicanju u cinove casnika i docasnika, te brigom o dodjeli odlicja i priznanja svojim clanovima koji su to zaslužili • promicanjem tjelesne kulture (sport i rekreacija) radi unapredenja opce sposobnosti svojih clanova • sudjelovanjem i potporom u radu državne komisije za otkrivanje zlocinaca, zlocina, ratnih profitera i dezertera • promicanjem hrvatskih nacionalnih, povijesnih, kulturnih, gospodarskih i drugih vrednota, te promicanjem i oplemenjivanjem moralnih i etickih vrednota hrvatskog naroda. ( 2 ) Udruga HVIDR-a Zadar može u skladu sa zakonom obavljati djelatnosti kojima stjece prihod. ( 3 ) Djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovog clanka Udruga HVIDR-a Zadar ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje clanove ili trece osobe. Ako u obavljanju djelatnosti stekne dobit, ona se mora sukladno Statutu Udruge koristiti iskljucivo za obavljanje i unapredenje djelatnosti Udruge kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrdeni Statutom." Slično je i sa drugim udrugama invalida iz DR, HVIDRA ZD je slučajno bila prva koju mi je tražilica otvorila. Sve imaju vrlo slične (da ne kažem prepisane) odredbe o ciljevima udruge, a to su, vidjeli ste, socijalna i pravna zaštita svojih članova, ali se prilikom nabrajanja djelatnosti kojima bi se trebali ostvariti proklamirani ciljevi ne može razaznati koju to pravnu zaštitu pružaju, osim ove: "sudjelovanjem i potporom u radu državnih institucija RH na dosljednom provodenju odredbi svih zakonskih i podzakonskih akata kojima se reguliraju prava HRVI iz DR" - a to, po meni, ne daje neki temelj za velika očekivanja u vremenima kada se prava smanjuju. Možda je OT, ali kad već nemamo posebnog pučkog pravobranitelja za ratne veterane (zbog poznate situacije s parama i napuhanim brojem dužnosnika teško je očekivati da bi se takvo tijelo sada moglo osnovati), kao neke druge zemlje, bilo bi možda pametnije i oportunije više očekivati od postojećeg pučkog pravobranitelja ili pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, a ne trošiti vrijeme i živce na udruge. Pučki pravobranitelj, recimo, ima mogućnost podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka pred US radi ocjene suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom. Više na: http://www.ombudsman.hr/hr/propisi/110-zakon-o-pukom-pravobranitelju.html

Pred Ustavnim sudom se može pokrenuti postupak radi ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, a ne radi ocjene suglasnosti prijedloga zakona sa Ustavom. Predlažući neki zakon, Vlada u prijedlogu, između ostaloga, navodi razloge zbog kojih se propis donosi te se osvrće i na ustavnu osnovu i opravdanje za donošenje tog propisa. Tako je napravila i povodom Zakona o kojem je riječ: "Predloženim zakonom, a zavisno od svote mirovine, uredilo bi se smanjivanje mirovina, polazeći od svota koje njihovim korisnicima pripadaju, prije obustava na ime dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza, prireza, otplate dugova i drugih odbitaka pri isplati. Smanjenjem bi se obuhvatile mirovine ostvarene prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, kojima je na povoljniji način uređeno određivanje i/ili ostvarivanje prava iz toga osiguranja (mirovine zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednika Republike, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, bivših političkih zatvorenika, djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba pravosuđa, kao i radnika na poslovima razminiranja, članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i mirovine ostvarene na temelju posebnog ugovora s Bosnom i Hercegovinom kojim je uređeno je određivanje i ostvarivanje prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji). Također, ovim smanjenjem obuhvatile bi se i mirovine određene i/ili stvarene na povoljniji način prema propisima o mirovinskom osiguranju važećim do 31. prosinca 1998., čije se ostvarivanje osigurava na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju (mirovine sudionika NOR-a od 6. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., mirovine pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., mirovine pripadnika bivše JNA, mirovine bivših pripadnika MUP-a i pravosuđa, mirovine bivših članova Izvršnog vijeća Sabora i mirovine administrativno umirovljenih saveznih javnih službenika). Kako će predloženo smanjenje mirovina imati za posljedicu ograničenje svote mirovine koja se koristi, opravdanje za tu mjeru sadržano je u odredbi članka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj «svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju» i članka 51. stavka 1. Ustava, prema kojoj «svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima». U ovome slučaju, razlog je potreba za štednjom javnih sredstava, koja bi se provela na izloženi način, tako što bi svatko tko sudjeluje u korištenju tih sredstava sudjelovao i u njihovoj štednji razmjerno svojim mogućnostima. Budući da se u svim navedenim 4 slučajevima radi o mirovinama u čijem financiranju u cijelosti ili djelomično sudjeluje Republika Hrvatska, za donošenje i provedbu predloženoga zakona postoji, ne samo ustavna osnova, već i opravdanje budući da se njegovom primjenom smanjuje potrošnja sredstava državnog proračuna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o korisnicima mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, tih korisnika ima približno 180 000. Smanjenje mirovina (i mirovinskih primanja) prema predloženome Zakonu iznosilo bi 10%, jednako za sve korisnike. Smanjile bi se mirovine veće od 3.500,00 kuna, ali tako da pojedina mirovina nakon smanjenja ne smije biti manja od te svote.

Iako je nezahvalno pisati o izgledima prijedloga o kojem se govori, evo par izvadaka iz priopćenja Ustavnog suda vezano za neprihvaćanje prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (ZoPPPM - kolokvijalno poznatiji kao "harač"): c) ZoPPPM ne uvažava načelo prema kojem iznos dužnog poreza ne smije biti veći od iznosa povećanja porezne osnovice koji je doveo do oporezivanja. Stoga je teret snošenja posebnog poreza nejednako raspodijeljen u graničnom području, na prijelazima platnih razreda, to jest među skupinama poreznih obveznika čija je visina primanja granična u smislu članka 5. ZoPPPM-a. Taj porezni teret, međutim, nije prekomjeran ni za jednu skupinu adresata ZoPPPM-a, pa ni za one adresate primanja kojih ulaze u granično područje na prijelazu platnih razreda, jer i njima, nakon plaćanja posebnog poreza, ostaju primanja u iznosu od 2.940,80 kuna, dakle primanja iznad 2.800,00 kuna koliko iznosi visina zakonom zajamčene minimalne plaće. Postojanje eventualnog prekomjernog poreznog opterećenja navedenih adresata ZoPPPM-a u pojedinim konkretnim slučajevima Ustavni sud ne isključuje, ali se ta prekomjernost može ispitati samo u svjetlu osobitih okolnosti svakog konkretnog slučaja. U tim bi se postupcima zaštite pojedinačnih ljudskih prava onda primjenjivala i mjerila koja je s aspekta zaštite ljudskih prava ustanovio Europski sud u svojoj praksi, vezujući ih uz članak 3. Konvencije (prvi dio rečenice članka 23. stavka 1. hrvatskog Ustava). d) Posebno značenje koje ZoPPPM ima za stabilnost javnih rashoda Republike Hrvatske trenutno ima prednost pred zahtjevima za ostvarenjem apsolutne jednakosti i pravednosti u ubiranju posebnog poreza. Privremeno ubiranje posebnog poreza zasnovano je na kvalificiranom javnom interesu, pa pojedine razlike koje ZoPPPM stvara među svojim adresatima, iako podložne kritici, ne dosižu stupanj zbog kojeg bi se taj zakon u ovom trenutku mogao proglasiti nesuglasnim s Ustavom.

Tko može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom radi ocjene suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom? - 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora (HS), - radno tijelo HS, - Predsjednik RH, - Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom, - Vrhovni sud RH ili drugi sud, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku vođenim pred tim sudom, - Pučki pravobranitelj. Tko ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom? - Svaka fizička i pravna osoba. Nadalje, Ustavni sud (US) može sam pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom. Kada će US ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe, odnosno drugi propis? - Ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno drugi propis ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan sa Ustavom i zakonom. Kada US može poništiti propis, odnosno pojedine njegove odredbe? - ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, - ako se njime pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniju ili nepovoljniji položaj. Tko može podnijeti ustavnu tužbu? Svatko ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe sa javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ("ustavno pravo"). Ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen.

Za početak evo izbora iz opusa neponovljivog Milojka Pantića (RTS): •(Zvezda - Partizan) "Ide Drulić, Drulić, Drulić, Drulić, Drulić, a ne, ipak je to bio Pjanović." •(Milojko komentira utakmicu odbojkaške reprezentacije Jugoslavije. Kamera polako izoštrava sliku sa vrha dvorane, iz ptičje perspektive se vide igrači kako se zagrijavaju i on će): "Dobro veče prijatelji FUDBALA!" (i tada nastaje pauza od dobrih 10-15 sekunda i nastavlja): " ...i ostalih sportova." •"Tribine se žute - sve je u narandžastom" •(Švicarac je osvojio zlatnu medalju i piše na ekranu Switzerland): "I ta mala zemlja SVAZILEND je uspela da osvoji ..." •(Farski Otoci - Jugoslavija, 1997) "Savo Milošević je postigao gol, to je 12 pogodak Save Miloševića za Saveznu Republiku Nemačku" •(400m u Atlanti) "U stazi četiri je glavni favorit, Majkl Džekson... Pardon, Majkl Džordan." (Nedeljko Kovinjalo se tu ubacuje i kaže): "Da, kolega Pantić želi da kaže da je Majkl Džonson u Americi popularan kao njih dvojica." •(Španjolska - Jugoslavija): "I gospodine Pedersen, zaista zaslužujete takvo prezime" •(Jugoslavija - Češka, 1997): "Aut za Holandiju." •(Jugoslavija - Iran, SP Francuska '98): "I evo izlaze Peruanci na teren..." "Naši nikako ne mogu da probiju njihovu odbranu, jer im je šesnaesterac prepun Peruanaca." "Danas nije viđen lep fudbal jer su se Peruanci uglavnom branili." •(Crvena Zvezda - Partizan) "Izlaze Partizanovi igrači... a evo i naših." •(Arsenal – Ajax): Bergkamp izlazi iz igre u 22. minuti zbog povrede, ulazi Patrik Viera. Na ekranu se ispisuje slijedeće: 22. minutes 10. Bergkamp out Komentar Milojka Pantića: "U igru se sprema iskusni Minutes s brojem 22!" •"Na terenu su dva Stankovića, Dejan Stanković i Dejan Govedarica" •(krupan kadar na protivničkog igrača): "Ovo je čovek koji je napao naseg Dejana - sa leđa" •"U stazi sedam je Sandej Bada iz Nigerije. Dakle, Nedeljko Bada, staza sedam." •"Prodato je 30000 gledalaca...pardon ulaznica!" •"Sakrio je Savičević loptu i izgleda da nema nameru da je vrati protivničkim igračima" Elokventni Mirko Kamenjašević (Radio Sarajevo): •"Gol, gol,... qurac gol, stativa!!!" (slijedeća utakmica): "... slobodan udarac sa nekih 35 metara izvodi Bukal... topovski udarac i gol... qurac gol, prečka... sjedi mali pi*ka ti materina, ništa ne vidim!" (6 mjeseci suspenzije.) (Nakon povratka): "Vahidin Musemić u izglednoj šansi i ništaaa ... ali opet Musemić dolazi do lopte, udarac i golman brani, lopta se odbija do Musemića koji upućuje snažan udarac lijevom nogom ... prečkaaa, Musemić ovaj put glavom i opet je promašio yeb'o mu ja mater smotanu!!!" (2 godine suspenzije)

Pitali Cigu što radi po cijeli dan, a on će: "Ja kad ustanem popnem se na verandu, jedem nesto, popijem kafu, popušim cigaru, popnem se na verandu, jedem nešto, popnem se na verandu, popijem kafu, popušim cigaru, popnem se na verandu, igram se s'decu, popnem se na verandu, jedem nešto, popnem se na verandu i legnem da spavam." "A što radi vaša žena?" - upitaše ga. Cigo poviče: "Veranda dođi zove te neki čovek." Porađala se Crnogorčeva žena, Crnogorac gleda i padne u nesvijest, drugi put, treći put ... Poslije pola sta budi ga babica i kaže mu: - Čestitam, postali ste otac! - Kakvo je? - pita Crnogorac - Žensko. Na to će Crnogorac: -Uf ... dobro je, da se ne muči ovako k'o ja ... Kako se na kineskom kaže "Crnogorac" : - Li Jen Chi Na U čemu je sličnost između Crnogorca i magle?? - I jedno i drugo se dižu u podne! Šta je najteže Crnogorcu uraditi kad ustane iz kreveta? - Prebaciti ordenje sa pidžame na odijelo. Ide Crnogorac s devojkom preko mosta i kaže joj: - Ođe se jedna zbog mene bacila. - Jel' iz depresije? - Nije jadna, nego iz Nikšića!

Meni je žao što se depresivac prepoznao kao onaj koji širi paniku, jer se ja uopće nisam ni trudio sjetiti tko je započeo s temom o obustavljanju svih postupaka koje su pokrenuli hrvatski branitelji kod Upravnog suda. Naime, od prvog do zadnjeg posta se spominjalo (pa i moja malenkost) da je HTV dao krivu informaciju, a ne depresivac ili netko drugi. Javio sam se kako bi pokušao razjasniti koji se postupci stvarno obustavljaju, jer sam, poučen iskustvom sa ovoga forma, pretpostavio da će krenuti u sasvim pogrešnom smijeru i da će netko stvarno pomisliti da se zbilja svi postupci obustavljaju što, vidjeli smo, nije točno. Dakle, moja reakcija nema veze s depresivčevim pisanjem, već se odnosila samo na krivu informaciju koju je objavio HTV. Depresivac, ne potežem ja olako teške riječi već sam prilično dugo na ovome forumu i vidio sam pregršt ovakvih 100% istinitih informacija (od toga da rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa HRVI po osnovi bolesti ne važi pa do vojnih mirovina braniteljima koje će isplatiti NATO), a koje imaju prilično devastirajući učinak po psihu nekih forumaša (nije mali broj onih koji počinju i završavaju dan sa tabletama i to treba uzeti u obzir kada se nešto piše) pa znam da takve teme obično završe lokotom ili nepotrebnim zachatavanjem i svađom. Takve informacije, kakva je bila ova sa HTV-a, su i razlog da ponekad nešto napišem (s obzirom na datum registracije vidljivo je iz broja postova da nisam baš od onih koji su stalno na ovim stranicama). Zato, bez uvrede, neka oni koji su malo dulje od tebe na ovom forumu kažu jesam li upotrijebio prejaku riječ za ovakve informacije (bez obzira odakle ona potekla: sa HTV-a ili iz kućne radinosti). ... kao što je MW i napravio. "Neke" forumaše nisam ni spomenuo već sam jasno naveo: "Namjera mi je bila, kao i sada, zaustaviti nepotrebno širenje panike, što je na žalost česta pojava na ovom PF (netko nešto čuje na TV-u, od prijatelja, u HVIDRI ili na ulici, pa onda udri ...)..." Nadam se da je sada jasnije.

Pročitate li ponovno moje ranije postove shvatit ćete da je bit u tome da se navedene izmjene Zakona primjenjuju na one slučajeve koji nisu dovšeni konačnim rješenjem do 21.11.2009. godine, odnosno na slučajeve kada su postupci za priznavanje prava na invalidsku mirovinu pokrenuti zahtjevima podnesenim nakon navedenog datuma. Ako to znate, onda vam je jasno da se navedene izmjene (između ostalih i one vezane za postojanje statusa HRVI) ne odnose na one koji su do tog datuma već ostvarili pravo na invalidsku mirovinu (kumulirani uzrok) i sada traže novu ocjenu zbog pogoršanja (bez obzira da li je pogoršanja izazvalo promjenu omjera uzroka ili promjenu stupnja nesposobnosti za rad). Kako god može doći do promjene u stupnju nesposobnosti za rad (iz profesionalne u opću nesposobnost) isto tako može doći i do promjene u omjerima uzroka te nesposobnosti. To se ne može odvojeno gledati. Ili je došlo do pogoršanja ili nije, to je jedino što se u slučajevima kakav je zagijev treba utvrditi. Nastavno tome, jedino što je bitno u tom novom postupku ocjenjivanja radne sposobnosti jest medicinska dokumentacija koja je nastala nakon zadnje ocjene vještaka.

Naveli su ono što sam vam u ranijim postovima napisao da je jedino pravno moguće u vašoj situaciji: povodom vašeg zahtjeva za ponovno ocjenu radne sposobnosti (zbog pogoršanja) bili ste pozvani kod ovlaštenog vještaka koji je ocjenjivao da li je došlo do promjene u omjeru uzroka. Na vašu žalost ovlašteni vještak je utvrdio da "i dalje postoji opća nesposobnost za rad, te da nije došlo do promjene u omjeru uzroka invalidnosti" (ono "profesionalna opća" zanemarite jer je očito riječ o grešci). Dakle, kao što sam i ranije naveo, nema odbijanja ponovne ocjene radne sposobnosti (zbog pogoršanja) samo zato što nemate priznat status HRVI-a. To bi bilo pravno neodrživo, da ne upotrebim neki nedoličniji ulični izraz. Kao što vidite, vještak je dao svoju ocjenu, na žalost za vas nepovoljnu, ali tu njegovu ocjenu sada trebate napasti žalbom upravo pozivajući se na tu novu medicinsku dokumentaciju koju spominjete. Moje je mišljenje da bi bilo dobro da za pisanje žalbe angažirate nekoga iz struke. Bez obzira na ishod žalbenog postupka, imajte na umu da je izjavljivanje žalbe pretpostavka za kasnije ev. pokretanje upravnog spora. Nadam se da ste iz gore navedenog shvatili da to što pišete nije točno. Naime, Vaš predmet nije poslan na Povjerenstvo za reviziju invalidnosti zato što je utvrđeno da nije došlo do promjene u omjeru uzroka invalidnosti, a ne zato što nemate priznat status HRVI-a. Tako je bilo i prije, novim izmjenama Zakona se u tom smislu nije ništa promijenilo. Da je navedena vještakinja-liječnica utvrdila da je došlo do promijena u omjeru uzroka vaš predmet bi zasigurno išao na Povjerenstvo za reviziju bez obzira što nemate priznat HRVI. Još nešto, ukoliko je vještakinja koja vam je dala tako dobro "pravno tumačenje" bila ista ona koja je vještačila u vašem predmetu, vjerojatnija solucija je da je ona već odlučila da vam neće mijenjati omjer pa je jednostavnije bilo sve svaliti na "novi" Zakon i reći da zbog njega predmet ne ide na reviziju. Nadam se da vam je vaša pravana situacija sada jasnija. Meni osobno je teško dati kratak i jednostavan odgovor nekome tko nije u struci, a da bude svima razumljiv. Zato, ako imate nejasnoća pitajte.

Meni je žao što je raniji topic nestao, ali moj je odgovor tada bio da se ne obustavljaju svi postupci koje su pokrenuli hrvatski branitelji kod Upravnog suda, već samo oni koji se odnose na članke 14., 15. i 16. Zakona o izmjenama i dopuni ZOPHBDR-a (NN, 137/09), te da Upravni sud i ne može drugačije postupati jer je navedeni Zakon i njega obvezao. Namjera mi je bila, kao i sada, zaustaviti nepotrebno širenje panike, što je na žalost česta pojava na ovom PF (netko nešto čuje na TV-u, od prijatelja, u HVIDRI ili na ulici, pa onda udri ...), već da se staloženo razmotri trenutna situacija i mogući izlaz iz nje pa sam u tom smislu podsjetio da je pokrenuto 40-tak postupaka za ocjenu ustavnosti navedenog Zakona o izmjenama i dopuni u cjelini i pojednih njegovih članaka, među kojima i gore navedenih. Eto, upravo to su vam i odgovorili iz MOBMS-a, samo bez spominjanja članaka i bez spominjanja ustavnih tužbi.

Prolazi Mujo pored Hasine kuće i vidi u Hasinom vrtu kako Federer i Nadal igraju tenis?! "Haso bolan", veli Mujo, "pa šta ovi slavni tenisači rade u tvom vrtu?" Veli Haso: "Pusti, bolan Mujo, našo sam neku zlatnu ribicu koja ispunjava želje!" Na to se Mujo sav pomami: "Zlatnu ribicu, kažeš? Gdje je, gdje je??" Veli Haso: "Eno je tamo u kuhinji, u čaši, samo pazi, malo je nagluha!" I otrči Mujo kod zlatne ribice i počne se derati u čašu: "ZLATNA RIBICE, ZLATNA RIBICE, ŽELIM STO MILJUNA KUNA, STO MILJUNA KUUNAAA!" I ode Mujo doma, a kad tamo umjesto sto miljuna kuna, nađe sto miljuna sapuna! Sav ljutit vrati se Hasi i veli mu: "Haso ova tvoja zlatna ribica ništa ne valja! Ja zaželio sto miljuna kuna a kad tamo dobio sto miljuna sapuna!!!" A odgovori njemu Haso: "A šta ti bolan misliš da sa ja htio vrhunski TENIS??!!" Putnik u avionu krenuo u toalet. Kako je muški bio zauzet, a njemu se žurilo, stjuardesa ga uputi u ženski WC, ali ga upozori da nipošto ne dira gumbe sa natpisima: MTV, MTZ, PMP i AVT. Ne mogavši savladati svoju radoznalost, on pritisnu gumb MTV - i Mlaz Tople Vode zapljusne mu guzicu. Ugodno iznenađen on pritisne i gumb MTZ, a Mlaz Toplog Zraka ga osuši. Nakon toga on pritisne i gumb PMP - i Pufna Mirišljavog Pudera ga fino zapraši. Razmišljajući o tome kako su ove žene baš razmažene on pritisnu i gumb AVT i najednom sve mu se zamrači. Naš putnik budi se u bolnici i unezvjereno gleda oko sebe. "Gdje je avion? Gdje sam to ja?" - zbunjeno pita sestru koja se tu našla. "Gospodine, Vi ste u bolnici. U avionu ste pritisli gumb AVT - Automatsko Vađenje Tampona. Vaš p**** je ispod jastuka!"

Zašto se zahtjev odbija kao na Zakonu neosnovan? a) zato što vještak tvrdi da nije došlo do pogoršanja ili b) zato što nemate ostvaren status HRVI-a pa nemate pravo podnositi zahtjev za ponovno utvrđivanje invalidnosti zbog pogoršanja? Molim pročitajte obrazloženje i, ako vam se da, napišiti što navode kao razlog za odbijanje zahtjeva. Znači, samo osnovno: "odbija se jer ...".

Vidi na: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503328224&forum=33&post_id=177877#forumpost177877

E da, tako je, ali malo je preoptimistično očekivati od nas da se sjetimo rasprave na tu temu iz 10/2009. godine: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503332328&forum=33&post_id=197904#forumpost197904 Bilo bi fer da ste na gornjem topicu postavili novo pitanje pa ne bismo nagađali. Ukratko, s obzirom da je tu bilo puno pitanja i nejasnih situacija, mogu ponoviti samo ono što sam vam i tada napisao sa naglaskom na slijedeće: "Za stegovne prijestupe: Nakon zaključene rasprave vojnostegovni sud donosi presudu koja se dostavlja vojnostegovnom tužitelju, okrivljeniku i njegovom branitelju. U presudi mora biti navedena pouka o pravnom lijeku, odnosno da se protiv presude vojnostegovnog suda može izjaviti žalba Višemu vojnostegovnom sudu u roku od 8 dana od primitka presude. I ovdje žalbeni rok započinje prvog slijedećeg dana nakon što ste (vi ili vaš branitelj) zaprimili predmetnu presudu. Ovdje također vrijedi da žalbeni rok nije započeo ukoliko niste (vi ili vaš branitelj) zaprimili presudu. Ako znate sve navedeno, puno toga nije jasno u vašoj priči. Zato bih vas ponovno uputio na stručnu osobu (odvjetnika) koji će, imajući ispred sebe sve činjenice, dati bolji savjet nego mi koji nagađamo, jer svaki slijedeći post postavlja nova pitanja pa ćemo, bojim se, otići preširoko." Nadam se da ste poslušali savjet i odabrali odvjetnika te da vam je on iznio svoj stav o izgledima ustavne tužbe. Što se tiče mog ranijeg posta i dalje vrijedi ovo: Odgovor nije baš tako jednostavan. Prije svega, ako Ustavni sud uvaži popovu tužbu i poništi presudu Upravnog suda te predmet vrati istom sudu na ponovno odlučivanje, po važećim propisima (a tu ulazi i Zakon o izmjenama i dopuni ZOPHBDR - NN, 137/09) Upravni sud će najvjerojatnije obustaviti postupak za priznavanje statusa dragovoljca iz Domovinskog rata pozivajući se na članak 15. gore navedenog Zakona o izmjenama i dopuni. E, sad ide ono "ali". Ali, ukoliko u međuvremenu (znači, prije nego Ustavni sud odluči o popovoj tužbi) bude uvažena neka od ustavnih tužbi pokrenutih protiv navedenog Zakona o izmjenama i dopuni te sud ukine navedeni Zakon u cijelosti ili barem članak 15. toga Zakona, onda se događa slijedeće: ako Ustavni sud uvaži popovu tužbu, poništi presudu Upravnog suda i predmet vrati tome sudu na nadležno rješavanje, taj sud će sada, u novom postupku, neograničen sa navedenim člankom 15. Zakona, sukladno uputama iz presude Ustavnog suda utvrditi da li je drugostupanjskim rješenjem povrijeđen Zakon na popovu štetu ili nije. Sretno!

Odgovor nije baš tako jednostavan. Prije svega, ako Ustavni sud uvaži popovu tužbu i poništi presudu Upravnog suda te predmet vrati istom sudu na ponovno odlučivanje, po važećim propisima (a tu ulazi i Zakon o izmjenama i dopuni ZOPHBDR - NN, 137/09) Upravni sud će najvjerojatnije obustaviti postupak za priznavanje statusa dragovoljca iz Domovinskog rata pozivajući se na članak 15. gore navedenog Zakona o izmjenama i dopuni. E, sad ide ono "ali". Ali, ukoliko u međuvremenu (znači, prije nego Ustavni sud odluči o popovoj tužbi) bude uvažena neka od ustavnih tužbi pokrenutih protiv navedenog Zakona o izmjenama i dopuni te sud ukine navedeni Zakon u cijelosti ili barem članak 15. toga Zakona, onda se događa slijedeće: ako Ustavni sud uvaži popovu tužbu, poništi presudu Upravnog suda i predmet vrati tome sudu na nadležno rješavanje, taj sud će sada, u novom postupku, neograničen sa navedenim člankom 15. Zakona, sukladno uputama iz presude Ustavnog suda utvrditi da li je drugostupanjskim rješenjem povrijeđen Zakon na popovu štetu ili nije. Međutim, ni u ovom drugom slučaju ne možemo reći kakvi su izgledi popa84 da ostvari status dragovoljca. Naime, ne znamo zašto je odbijen popov zahtjev za priznavanje statusa dragovoljca, niti znamo s kojim argumentima mu je tužba odbijena kod Upravnog suda pa ne možemo sa sigurnošću reći da će se u njegovom slučaju nešto promijenti ukoliko eventualno dođe do ukidanja cijelog Zakona o izmjenama i dopuni ili samo članka 15. toga Zakona.

Fight to win a case A junior partner in a law firm was sent to a far away country to represent a long-term client accused of robbery. After days of trial, the case was won, the client acquitted and released. Excited about his success, the attorney e-mailed the firm: “Justice prevailed.” The senior partner replied in haste, “Appeal immediately.” Who would steal? The two partners in a law firm were having lunch when suddenly one of them jumped up and said, "I have to go back to the office - I forgot to lock the safe!" The other partner replied, "What are you worried about? We're both here." Helping a criminal When a person assists a criminal in breaking the law before the criminal gets arrested, we call him an accomplice. When a person assists a criminal in breaking the law after the criminal gets arrested, we call him a defense lawyer.

Pazite, kada govorimo o obiteljskoj invalidnini u ZOPHBDR se jasno navodi: "Djeca, posvojenici i pastorčad smrtno stradaloga hrvat­skog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na obiteljsku invalidninu i nakon završetka ili prekida redovitog školovanja, ako su nezaposlena, a najduže 12 mjeseci nakon prestanka redovitog školovanja." Tu nema dileme, prekinuli ili završili školovanje imat ćete pravo još najduže 12 mjeseci primati obiteljsku invalidninu (naravno, uz podnošenje odgovarajućeg zahtjeva jer to pravo ne ide automatizmom). Koliko se sjećam (na žalost nemam vremena sada provjeriti) ZOMO ne sadrži takovu odredbu već onu koju sam vam naveo u ranijem postu. Zato bi bilo dobro da odete kod nadležnog tijela HZMO-a radi tumačenja vezano za pravo na obiteljsku mirovinu nakon prekida redovitog školovanja. Vezano uz vuvuzelin savjet: osim kod HZMO-a, svakako otiđite i u referadu, ali imajte u vidu da uz ev. zahtjev za ostvarivanje gore navedenih prava nakon završetka/prekida redovitog školovanja morate priložiti dokaz da više niste upisani na fakultet te da ste prijavljeni na HZZ kao osoba koja traži posao. Kod ostvarivanja navedenih prava moguće su samo dvije opcije: ili ste redovan student ili uopće ne studirate (jer ste završili ili prekinuli studij), treće nema. Vjerujem da nije sve tako crno i da su točka i veliko slovo nenamjerne greške.

How long must this go on? Two physicians boarded a flight out of Seattle. One sat in the window seat, the other sat in the middle seat. Just before takeoff, an attorney got on and took the aisle seat next to the two physicians. The attorney kicked off his shoes, wiggled his toes and was settling in when the physician in the window seat said," I think I'll get up and get a coke." "No problem," said the attorney, "I'll get it for you." While he was gone, one of the physicians picked up the attorney's shoe and spat in it. When he returned with the coke, the other physician said, "That looks good, I think I'll have one too." Again, the attorney obligingly went to fetch it and while he was gone, the other physician picked up the other shoe and spat in it. The attorney returned and they all sat back and enjoyed the flight. As the plane was landing, the attorney slipped his feet into his shoes and knew immediately what had happened. "How long must this go on?" he asked. "This fighting between our professions? This hatred? This animosity? This spitting in shoes and pissing in cokes?" Introductions "You are a cheat!" shouted the attorney to his opponent. "And you're a liar!" bellowed the opposition. Banging his gavel loudly, the judge interjected: "Now that both attorneys have been identified for the record, let's get on with the case."...

Pravo na obiteljsku mirovinu pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Jedina iznimka koju predviđa opći mirovinski propis je u slučaju da je školovanje prekinuto zbog bolesti, tada imate pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti - do navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina - ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života. Ukoliko, pak, izgubite pravo na obiteljsku mirovinu (jer ste npr. prekinuli studij) pa naknadno upišete novi studij, možete ponovno podnijeti zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu (pravo ponovno vrijedi najduže do navršene 26. godine života). Sve navedeno u bitnome vrijedi i za obiteljsku invalidninu.

Obzirom da ste u prvom i u zadnjem postu naveli da je riječ o nastavnom priznavanju statusa HRVI i prava po toj osnovi, ne treba vas zabrinjavati pogreška u obrazloženju nalaza i mišljenja PLP. Niti vam to može praviti ikakav problem, niti ćete što dobiti traženjem ispravke. Naime, podatak o početku liječenja oboljenja bitan je samo kod prve ocjene radi utvrđivanja uzročno-posljedične veze između oboljenja i sudjelovanja u DR. Tada, u prvom NIM PLP-a i DLP-a, obično se navodi od kada se branitelj liječi zbog određenog oboljenja. Naprotiv, u nastavnom priznavanju statusa samo se ocjenjuje % invalidnosti, odnosno da li je % invalidnosti isti, manji ili viši od zadnje ocjene DLP-a i taj dio se mora obrazložiti. Također može doći do promjene osnove po kojoj se priznaje status HRVI-a (npr: nije više riječ o Sy. depressivum sa elementima PTSP-a, već je sada riječ o PTSP-u) i tu promjenu također treba s medicinske strane obrazložiti. Sve ostalo (početak liječenja, navodi iz ratnog puta, dužnosti i sl.) što se često navodi u obrazloženju nalaza i mišljenja je višak koji ne igra ulogu kod nastavnog priznavanja.

Moždo ova stara rasprava pomogne (isto se govori o mogućnostima nakon odbijajuće presude Upravnog suda: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503332328&forum=33&post_id=197930#forumpost197930

Prvo trebate jasno navesti da li je pogrešna godina navedena u obrazloženju rješenja prvostupanjskog tijela ili u obrazloženju nalaza i mišljenja PLP-a (temeljem kojeg prvostupanjsko tijelo donosi prvostupanjsko rješenje - PLP ne donosi rješenje). Kad to razjasnimo onda se može odgovoriti na slijedeće:

Da, mora biti snalažljiv, odnosno, bolje rečeno, uporan. Ali ne bih se složio s tim da ovo nije pravno pitanje. Možda vas je zavarala točka 1. u mom odgovoru, ali ona je navedena samo kao ilustracija i pokušaj da se zagi87 ili netko drugi motivira da logički sagleda problem, bez zamaranja sa pravnom terminologijom. Ako ste razumijeli situaciju koju sam opisao (bez obzira što je "nategnuta" k'o Mujin treger) lako će vam biti postaviti pitanje nekom pravniku koji razumije ovu problematiku. Da sam dao samo pravni odgovor, odnosno ono što je navedeno u točki 2. moga prethodnog odgovora, sumnjam da bi većini bilo išta jasno bez datog primjera: Čast iznimkama, ali u Uredima državne uprave koji se bave pravima branitelja rijetko ćete naći pravnika da se dobro razumije i u mirovinsku problematiku jer to nije njihovo područije. Oni se bave uglavnom svim drugim pravima iz ZOPHBDR osim sa mirovinskom problematikom. Kažem, osim rijetkih iznimaka. Pametnije bi bilo da se obratite nekom od kolega koji su angažirani od strane udruga iz DR ili kolega koji rade u Područnim jedinicama MOBMS-a. Oni bi trebali poznavati (i) mirovinsku problematiku. Inače, kod ovakvih pravnih pitanja, gdje je moguće odgovoriti sve i svašta, nije dobra komunikacija telefonom ili usmeno pitati i dobiti negativan odgovor bez obrazloženja, već bi najbolje bilo da se netko od spomenutih kolega na vaš zahtjev pisano obrati pravnoj službi HZMO-a radi razjašnjenja navedene situacije. Na koncu, moj odgovor je moje mišljenje o navedenom pravnom pitanju i ono ne mora biti točno. Ovdje svi dajemo odgovore sukladno svom znanju i/ili iskustvu, a na onome tko pita je da se odluči što će dalje raditi. U svim dosadašnjim sličnim situacijama sa ranijim Zakonima, gdje je HZMO (ili MOBMS, svejedno) ustrajao sa svojim pogrešnim tumačenjima propisa, Upravni sud je bio taj koji je stvari "dovodio u red". Zato sam i naveo da treba biti uporan: podnijeti zahtjev, po potrebi žalbu drugostupanjskom tijelu i po potrebi tužbu Upravnom sudu. Pozdrav i sretno.

Izbor iz aforizama legendarnog Duška Radovića (1922. - 1984.). I danas su vrlo aktualni: Da li bi ljudi mogli biti bolji? Mogli bi, ali niko neće prvi da počne. Svi imaju loša iskustva. Nismo li se malo puta zaklinjali da ćemo biti bolji? I neki stvarno postanu bolji, pa ispadaju naivni. Jer su oni drugi - postali još gori. Dobra je svaka muka koja nas povezuje, i loše je svako dobro koje nas razdvaja. Kad lopovi počnu da brane ono što su stekli, neće biti ljućih boraca za poštenje, a protiv lopova. Ko prvi devojci njegova devojka. Ko poslednji devojci, njegova žena. O svakome se može govoriti loše, samo je potreban povod. Lakše bismo vaspitavali decu kada bi ona imala samo uši, a ne i oči. U životu je dovoljno biti pametan samo dva puta: kad birate zanimanje i bračnog druga. Ko oba puta promaši, mora biti pametan celog života. Ima velike sirotinje među našom decom, kojoj, sem para, roditelji ništa nisu mogli dati. Mame, rađajte deci sestre, jer sestre postaju tetke, a tetke su najlepši, nezamenjivi dar svakom detinjstvu. Hrabri muškarci treskaju vratima kad dolaze u kuću, a kukavice samo kada odlaze. Lepše je biti nečija baba nego samo baba. Naše malo može biti mnogo za one koji nemaju nimalo. Deco, možete misliti kakav je život kada je od kolevke pa do groba najlepše đačko doba. Kada razmišljate o ženi svog života, dozvolite i majci da konkuriše za to visoko zvanje. Samo siromašni znaju da ima i siromašnijih od njih, bogati vide samo bogatije od sebe. Fudbal okuplja dve vrste muškaraca: one koji nemaju devojke i one koji imaju žene. Neka su nam lekari živi i zdravi! Da nije njih, mnogi od nas ne bi imali pred kim da se skinu, niti bi imao ko da nas pipne. Juče je jedan roditelj zavapio na roditeljskom sastanku: Dajte mi dobro dete, pa ćete videti kakav sam ja otac! Ko nema u glavi ima u nogama, ko nema u nogama ima u banci, ko nema u banci ima nešto u Grockoj, ko nema ni u Grockoj – naći će mu se nešto u mokraći. Niko baš nije da nema nigde i ništa. Pre nego što krenete da tražite sreću, proverite – možda ste već srećni. Sreća je mala, obična i neupadljiva i mnogi ne umeju da je vide. Za razliku od doktora nauka, seljaci imaju više znanja nego stručne spreme. Ulažite u stomak! To ulaganje daje brze i vidljive rezultate. Ulaganje u glavu je dugoročno i neizvesno. Ne trčite za ženama da se ne sudarite sa onima koji od njih beže. Ateisti ne moraju biti pošteni. Nema boga koji bi za njih bio nadležan. Volite svoju decu i kad su kriva, jer će ih život kažnjavati i kad nisu. Tucite svoju decu čim primetite da počinju da liče na vas.