morskywuk

Sve 5.

Naveli ste malo rečenica koje otvaraju puno pitanja, a bez odgovora na njih ne može se korektno odgovoriti na vaše pitanje: 1. kakav zahtjev ste podnijeli prvi put koji je odbijen 2003. godine (za HRVI?, za mirovinu? ili oboje?) 2. Ako je u pitanju zahtjev za priznavanje statusa HRVI, po osnovi čega ste tražili priznanje tog statusa (bolest i/ili ranjavanje i/ili ozljeda)? 3. Navodite da je taj prvi zahtjev podnesen "bez sve dokumentacije" - s kojim je obrazloženjem odbijen: da li zbog tog razloga ili zbog nalaza prvostupanjskog liječničkog povjerenstva (da li je predmet uopće bio na prvostupanjskom povjerenstvu)? 4. Za koje bolesti/ranjavanja/ozljede ste podnijeli drugi zahtjev i zašto je odbijen (je li u pitanju potpuno novi zahtjev ili je to bio postupak zbog pogoršanja, koje bolesti/ranjavanja/ozljede su ocjenjene sa manje od 20%, a koje su odbijene jer nisu u vezi s ratom)? 5. U drugom slučaju (iz 2010.) spominjete da je (za nešto) PLP dao manje od 20% - jeste li se žalili na prvostupanjsko rješenje, odnosno u kojoj je fazi taj postupak? Koje se ozljede i rane navode u potvrdi o stradavanju (ranjavanja u .... - da li se spominje ozljeda kralježnice i/ili ozljeda sluha?) Oštećenje sluha 18% po Fowleru nije dovoljno za priznavanje statusa HRVI po toj osnovi. Ako se navedena ozljeda sluha spominje u potvrdi o oklnostima stradavanja, na temelju utvrđenog % po Fowleru liječnici su istu mogli cijeniti jedino sa manje od 20%. Dolazi nakon odgovora na gornja pitanja.

Uobičajeno je da banke ne uzimaju u obzir primanja s osnova invalidnosti (a to je za njih sve što u nazivu ima "invalidnina" pa i obiteljska invalidnina). Mislim da je MOBMS unazad 5-6 godina uputio dopis prema svim bankama u RH s molbom da se prilikom odlučivanja o kreditnoj sposobnosti uzme u obzir i obiteljska invalidnina koja je za npr. roditelje smrtno stradaloga HB stalna (doživotna) naknada. Nije mi poznato da li su i koje banke ev. uvažile tu molbu. Naime, to im nije obveza, svaka od njih samostalno kreira svoju kreditnu politiku.

Podaci sa: http://www.udu-zz.hr/prva.htm Odsjek hrvatskih branitelja Zadar, Miroslava Krleže 5 tel: 023/317-558, 023/317-558, 023/311-217, 023/628-001, 023/628-001, 023/628-002, 023/628-002, 023/628-003, 023/628-003 fax: 023/317-558 e-mail: odsjek.hrvbranitelja@drz-upr-zd.t-com.hr voditeljica odsjeka: Kristina Orbanić, dipl. iur Odsjek kao nadležno prvostupanjsko tijelo rješava o: (...) organiziranje pogreba uz davanje vojne počasti umrlim hrvatskim braniteljima i HRVI, (...)

Kako je depresivac naveo, obavezno se treba raspitati kod financijske službe prvostupanjskog tijela o izboru druge banke preko koje će ići isplata jer MOBMS nema ugovor sa svim bankama (npr.: koliko znam nema sa PBZ-om).

Tako je, ustavna tužba je jedino što sada možete napraviti. To je ujedno i preduvjet za ev. kasnije pokretanje postupka kod europskog suda (naravno, ukoliko odluka Ustavnog suda bude negativna).

Ako još jednom pročitate goranovo pitanje vidjet ćete da se ono odnosi na HB koji nisu regulirali vojnu obvezu prije nego što su se uključili u obranu suvereniteta RH: Prema tome, jasno je da se moj odgovor o uvjetima za ostvarivanje statusa dragovoljca odnosi isključivo na osobe koje nisu regulirale obvezu služenja vojnog roka, a uključile su se u obranu suvereniteta RH u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine (pod pretpostavkom da se gorangogi doista uključio u DR u tom razdoblju). S obzirom da je gorangogi u svom pitanju naveo dva različita uvjeta, koji nemaju veze jedan s drugim jer se tiču ostvarivanja statusa dragovoljca i prava na najnižu mirovinu (30 dana je u njegovom slučaju potrebno za priznavanje statusa dragovoljca, a 100 dana je uvjet za sve HB da bi ostvarili pravo najnižu mirovinu), iznio sam uvjete za ostvarivanje jednog i drugog.

Govorite o dvije različite stvari: 1. Da bi HB ostvario status dragovoljca traži se da je sudjelovao u obrani suvereniteta RH najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. i to u slijedeća dva slučaja: – ako nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili – ako nije regulirao obvezu služenja vojnog roka. 2. Da bi ostvario pravo na najnižu mirovinu HB (bio on dragovoljac ili ne) mora imati priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana (bez obzira u kojem razdoblju DR to bilo). Ako su vam rekli u HZMO-u da čekaju dokaz o provedenih 100 dana u obrani suvereniteta, onda je valjda tako. Pišu tijelu MORH-a koje je nadležno za davanje takvih podataka, za podrobnije podatke obratite se najbližem Odsjeku za poslove obrane.

Ovaj dio iz mog prethodnog posta bi trebao glasiti ovako: Pitanje primjene KU za djelatne vojne osobe razmatrala je Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike na sjednici održanoj 29. svibnja 2007. godine: Sorry

Ukoliko kao korisnik invalidnine ostvarujete prihod po bilo kojoj drugoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između iznosa invalidnine (250% od osnovice) i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. U navedene prihode po drugoj osnovi ne uračunava se obiteljska mirovina. Nema zapreke da istovremeno koristite pravo na osobnu invalidninu i pravo na obiteljsku mirovinu. Jedino što ne možete istovremeno ostvariti osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Pitanje primjene KU za državne službenike i namještenike razmatrala je Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike na sjednici održanoj 29. svibnja 2007. godine: "Uz t. 11. - cl. 1. Kolektivnog ugovora – primjena Kolektivnog ugovora na djelatne vojne osobe Vezano za upit koji radni staž treba uzeti u obzir kod ostvarivanja prava na jubilarnu nagradu, uvecanje koeficijenta, te otpremninu djelatnih vojnih osoba, Zajednicka komisija je ponovno razmatrala pitanje primjene odredaba Kolektivnog ugovora na djelatne vojne osobe. Iz cl. 1. st. 3. Kolektivnog ugovora vidljivo je da se ovim Ugovorom utvrðuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima. Prema cl. 14. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, o svim pitanjima koja nisu ureðena tim Zakonom ili propisima donijetim na temelju toga Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, opci propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima. Iz formulacije odredbe cl. 14. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske vidljivo je da ta odredba nije pravni temelj za primjenu odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike na djelatne vojne osobe." Nije mi poznato da li se ovo tumačenje ZK u međuvremenu promijenilo.

Po Anićevom riječniku riječ "ostvariti" ima značenje "učiniti da što zaživi", odnosno "pretvoriti u stvarnost (želje)". Prema tome, po meni, ona odredba iz članka 8. Pravilnika mogla bi se tumačiti tako da se prihod uzima u obzir onda kada se stvarno ostvario (isplatio/uplatio). To je sve točno. Ali ako pogledate ostali dio članka 8. Pravilnika koji nismo spominjali vidjet ćete da može biti i gore. Naime, riječ je o prihodu (plaći / naknadi / mirovini) ostvarenoj za prvi cijeli mjesec po zaposlenju / umirovljenju u tekućoj godini. Naime, prihod ostvaren za prvi cijeli mjesec po zaposlenju uzima se u obzir kada osoba nema prihoda u prethodnoj godini. Što ako taj korisnik dobije prvu plaću koja je tolika da prelazi cenzus, a dobije otkaz 1-2 mjeseca nakon zaposlenja? Ni jedan propis nije idealan. Ja ovu diskusiju ne doživljavam kao mlaćenje prazne slame, naprotiv, mislim da je korisna i da bi ovakvih razmišljanja trebalo biti više na ovom forumu. Čak i dijametralno različiti stavovi oko nekog pravnog pitanja mogu pomoći nekome da bolje sagleda svoju poziciju i pravne mogućnosti. Pozdrav.

Bez obzira na odredbu iz Pravilnika, mislim da su vam u HZMO-u izdali dobru potvrdu. Bit će jasnije na primjeru: ukoliko ostvarite pravo na mirovinu počevši od 01.10.2009. godine, po rješenju koje je postalo izvršno npr. u 05./2010. godine, a uplate vam zaostatke (znači i za razdoblje od 01.10.2009. do 31.12.2009. godine) u 06./2010. godine, sigurno je da vam taj iznos neće ući u prihode ostvarene u 2009. godini jer ste ga primili tek 2010. godine. I u potvrdi Porezne uprave za 2009. godinu taj zaostatak neće biti prikazan kao ostvaren u 2009. godini. Usput, HZMO izdaje potvrdu ovisno o tome kako formulirate upit: - iznos mirovine / naknade koju je osoba primila u razdoblju od 01.01.2009. do 31.12.2009. godine (gdje ulaze primanja isplaćena za razdoblje od 12/2008. do 11./2009. godine). - iznos mirovine / naknadu koju je osoba primila za razdoblje od 01.01.2009. do 31.12.2009. godine (gdje ulaze primanja isplaćena za razdoblje od 02/2009. do 01./2010. godine). S obzirom da ste naveli da vam je svejedno koji iznos će se uzeti u obzir, pokušajte barem dobiti da iznos iz Porezne potvrde bude isti kao u potvrdi HZMO-a. Prema tome, ukoliko u potvrdi Porezne uprave o ostvarenim prihodima za 2009. bude prikazan različiti iznos primljenih naknada za 2009. godinu od onoga koji je prikazao HZMO, zatražite novu potvrdu HZMO-a u kojoj mora biti isti iznos kao i u potvrdi od Porezne (kako sam gore naveo, bitno je samo pravilno formulirati upit prema HZMO-u).

Vi imate original i tu prestaje vaš dio posla. Pravni slijednik tijela koje je izdalo dokument o kojem je riječ treba utvrditi dan s kojim je isti postao pravomoćan. Kako će to učiniti (uvidom u spis ili rekonstrukcijom istog ako ga nema) njihov je problem.

Da li ste tijekom Domovinskog rata bili pripadnik samo 2. gbr HV-a ili i drugih postrojbi? Na izdani opis ratnog puta ne može se izjaviti žalba.

Preslik može ovjeriti javni bilježnik, ali je jednostavnije da odete sa originalom i preslikom kod tijela koje vam treba otisnuti klauzulu pravomoćnosti pa će vam oni ovjeriti i presliku (besplatno).

Podnesite zahtjev za ponovno utvrđivanje uzroka invalidnosti zbog pogoršanja pa neka vam onda u rješenju pisano navedu to što kažete da su vam (usmeno) rekli u HZMO-u. Ja vam mogu ponoviti ono što sam nekoliko puta naveo na ovu temu: u postupku ponovnog utvrđivanja uzroka invalidnosti zbog pogoršanja (kod HZMO-a) za HB-a koji već ima priznato pravo na invalidsku mirovinu kumuliranog uzroka (kakav je vaš slučaj) činjenica da ima ili nema status HRVI-a nema nikakav utjecaj na mogućnost nove ocjene. Da li će vještaci utvrditi da je došlo do pogoršanja ili neće, to je već drugo pitanje na koje samo oni znaju odgovor. Ponavljam, nema zakonske osnove da vam HZMO odbije zahtjev za pogoršanje zato jer nemate priznat status HRVI-a. Ako me sjećanje ne vara u temi Ustavni sud-Međunarodni sud vaš početni post se odnosio na pokretanje postupka kod Ustavnog suda RH / Međunarodnog suda u Strasburgu radi odbijanja zahtjeva za priznavanje statusa HRVI zbog propuštanja zakonskog roka za podnošenje zahtjeva, a to je sasvim druga priča.

Da bi se izvršila revizija nalaza i mišljenja prvostupanjskog vještaka HZMO-a, isti mora biti sačinjen u potpunosti i po zahtjevima medicinske struke. Ukoliko utvrdi da nije tako, odnosno da u nalazu nešto nedostaje ili je pogrešno napisano, Povjerenstvo može zatražiti ispravak nalaza kako bi isti nakon toga mogao biti predmet revizije.

O tome je ovdje sve rečeno: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503339919&forum=33

Izgleda da mi govorimo različitim jezicima. Ocjenu o postojanju invalidnosti uvijek donosi prvostupanjski vještak. Ukoliko je ocjena takova da je s medicinskog stanovišta ispunjen uvjet za invalidsku mirovinu (čitaj: nastupila trajna invalidnost), vještak određuje stupanj nesposobnosti za rad te, ako je riječ o HB-u, uzroke te nesposobnosti (omjer ratnih i civilnih uzroka izraženih u %). Takav nalaz i mišljenje ide na Povjerenstvo za reviziju i ono smije promijeniti samo jedan od navedena tri parametra, a to je uzrok invalidnosti. Smatram da je uloga prvostupanjskog vještaka najvažnija jer bez njegove ocjene da je nastupila trajna invalidnost i utvrđivanja stupnja nesposobosti (sve parametri koje Povjerenstvo ne smije mijenjati) nema ni invalidske mirovine. Naravno da je važan i rad Povjerenstva (jer o njegovoj ocjeni ovisi konačni iznos mirovine HB-a), ali o prvostupanjskom vještaku ovisi da li će osiguranik uopće ostvariti pravo na invalidsku mirovinu. Eto, u tom smijeru je išao moj odgovor groznome. Ima i normalno je da ima, jer je to zadaća toga Povjerenstva. Sličnu zadaću ima i Stručno povjerenstvo za reviziju koje vrši reviziju NIM prvostupanjskih vještaka HZMO-a u predmetima priznavanja prava na invalidsku mirovinu po ZOMO (jednostavnije: tamo gdje je uzrok isključivo civilni, a stranka nije HB). Mogu samo načelno reći da je iluzorno očekivati da se Povjerenstvo (bilo ono za HB ili ono za civile) u potpunosti složi sa svim ocjenama prvostupanjskih vještaka. Jedan od ciljeva koje trebaju ispuniti navedena Povjerenstva jest nastojanje da svi prvostupanjski vještaci (ima ih prilično) rade što ujednačenije. Idealno bi bilo da svi rade na isti način, ali valjda je svakome jasno da je to nemoguće. Grozni je pitao: 1. Čemu služe medicinski vještaci po područnim službama mirovinskog osiguranja kad njihov nalaz i mišljenje u 99% slučajeva nitko ne poštuje? 2. Koji je razlog njihovog postojanja? 3. Zašto se njihovo mišljenje ne uvažava kad je riječ o braniteljima? Mislim da je dobio korektne odgovore na svoja pitanja.

Učiteljica zada sastav na temu "Panika". Sutradan, kad je učiteljica pročitala sve radove, na satu pozove malog Mujicu i pita ga za objašnjenje: - Mujice, kakav je ovo sastav? Trebao si objasniti što znači "Panika" a ne samo napisati brojeve: 1,2,3 / 15,16,17/ 6,7,8 / 31? Što ti to znači? Pa nije ovo matematika. Mujica odgovara: - Ma to je lako učiteljice: Imam 1,2,3 sestre od 15,16 i 17 godina starosti, koje su trebale imati menzis 6,7, i 8.- mog u mjesecu a danas je 31.- vi, pa ti vidi kakva PANIKA vlada u našoj kući.

Ulaze sve naknade koje ste primali u prethodnoj godini.

Ukratko, oni odlučuju o tome da li je kod osiguranika nastupila trajna invalidnost koja, ukoliko ispunjava i druge uvjete iz ZOMO, dovodi do priznavanja prava na invalidsku mirovinu. Njihova odluka o tome da netko ispunjava medicinske uvjete za odlazak u invalidsku mirovinu uvijek se uvažava, bio u pitanju branitelj ili netko drugi. Također, neupitna je njihova ocjena da li je kod nekog osiguranika (bio on HB ili ne) nastala opća ili profesionalne nesposobnosti za rad. Prema tome, Povjerenstvo za reviziju ne može pobiti odluku prvostupanjskog vještaka HZMO-a da neki branitelj ispunjava uvjete za invalidsku mirovinu i da je u pitanju opća ili profesionalna nesposobnost za rad. Jedino što to Povjerenstvo ispituje jest da li je ovlašteni vještak HZMO-a pravilno odredio uzroke opće ili profesionalne nesposobnosti za rad.

Govorimo o različitim stvarima. Nitko, pa ni stranka ne može tražiti da joj službenik koji vodi postupak preda neki dokaz iz spisa, ukoliko isto posebnim propisom nije predviđeno za uručivanje stranci (kao što se npr. u postupku priznavanja statusa HRVI-a uz rješenja dostavljaju nalazi PLP-a ili DLP-a). Kompi je već odgovoreno da se obrazac 3-IN ne uručuje stranci već se prilaže spisu predmeta invalidske mirovine. Navedeno vrijedi i za druge osobe koje nisu stranke u postupku priznavanja prava na invalidsku mirovinu pa tako i za odvjetnike koji radi nekog drugog postupka (npr. naknade štete) traže određene dokumente iz nečijeg mirovinskog spisa. S druge strane, dostava spisa ili njegovog dijela sudu regulirano je posebnim propisima. Međutim, ovdje je riječ o mogućnosti da se spis predmeta razgleda te da se o svom trošku umnože akti iz spisa. Kompa, kao stranka u postupku priznavanja prava na invalidsku mirovinu, može zatražiti (najbolje pisano) razgledanje spisa i kopiranje navedenog obrasca o svom trošku (što mora napraviti unutar HZMO-a - ne može predmet fizički iznijeti iz prostorije u kojoj će se razgledanje obaviti). Određeni dio spisa se ne može razgledati niti kopirati (zapisnici o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela, nacrti rješenja i drugih akata koji su propisima označeni odredenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba). Budući da navedeni nalaz i mišljenje nema oznaku tajnosti niti se može svrstati u ostale gore nabrojene akte, nema razloga da Kompa isti ne kopira. Posebno zato jer mu je taj nalaz bitan radi pronalaženja novog posla (što treba kao razlog navesti u zahtjevu za razgledanje spisa).

Obavješcivanje o tijeku postupka i razgledavanje spisa (ZUP) Clanak 84. (1) Stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijecanju i glasovanju clanova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima oznaceni odredenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trecih osoba. (2) Razgledavanje spisa obavlja se u službenim prostorijama javnopravnog tijela kod kojeg se vodi postupak. U opravdanim slucajevima spisi se mogu razgledati u službenim prostorijama drugog javnopravnog tijela. (3) ... (4) O odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnožavanje spisa donosi se rješenje.