morskywuk

Presuda zbog ogluhe - članak 331.b ZPP-a. Gornja presuda je ovršna i temeljem nje su vam "sjeli" na primanja (mirovinu). U ranijem postu sam vam postavio pitanje vezano za postupak kod Općinskog suda. Sada ste sami dali odgovor zašto je dug 10355 kn, a ne 5840 kn. Naime, osim iznosa duga plaćaju se i zatezne kamate (14%), a na to se sada, po okončanju postupka kod Općinskog suda, dodaju i troškovi postupka, tako da je iznos koji spominjete realan. Član 348. Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, ako u ovom zakonu nije određen drugi rok. U mjeničnim i čekovnim sporovima taj je rok osam dana. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud. Članak 353. Presuda se može pobijati: t) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka; 2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja; 3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Presuda zbog ogluhe i presuda zbog izostanka ne mogu se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja.

Jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na opskrbninu jest i da korisnik opskrbnine i članovi njegove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovne novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj. Kućanstvo je zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda. S druge strane, Obiteljski zakon regulira obvezu uzdržavanja između djece i roditelja. Ako djeca žive na istoj adresi sa roditeljima (isti stan ili neetažirana kuća) te zajedno ostvaruju prihode i zajedno plaćaju račune (svi računi glase na jedno ime), tada govorimo o zajedničkom kućanstvu djece i njihovih roditelja. Tako je to još od kad je uveden institut opskrbnine, ali se do sada (čitaj: do recesije) to gledalo na "komodniji" način: bila je dovoljna izjava korisnika opskrbnine, potvrđena od dva nesrodna svjedoka, da korisnik i njegova djeca žive ne istoj adresi, ali u zasebnim kućanstvima. E, to sada više ne drži vodu.

Ukoliko je riječ o mirovini (nju spominjete kao apsolutnu zapreku za ostvarivanje prava na opskrbninu), iznos iste (sa zaštitnim dodatkom) ne smije prelaziti osnovicu za određivanje opskrbnine, odnosno 33% utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj, a ona iznosi 1.097,58 kn. Prema tome, opskrbnina vam je bila priznata jer ste 2005. godine imali mirovinu manju od 1.097,58 kn. Postupili ste protivno članku 118. ZOPHBDR-a: "(1) Prava po ovom Zakonu mogu se koristiti dok postoje ovim Zakonom propisani uvjeti za korištenje tim pravima. (2) Korisnici prava iz ovoga Zakona dužni su u roku od 15 dana prijaviti nadležnom uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba svaku promjenu činjenica koje utječu na gubitak pojedinog prava ili na smanjenje opsega korištenja tim pravom." Nakon što se donese novo rješenje kojim vam utvrđuje prestanak prava na opskrbninu s danom kada ste ostvarili mirovinu veću od cenzusa, nadležno tijelo pokreće postupak naknade štete iz članka 144. ZOPHBDR-a (povrat duga). Ovdje nešto nedostaje. 1. Da li ste od Ureda državne uprave (ili GZ, ako živite u ZG) bili pozvani radi sastavljanja zapisnika o povratu duga? 2. Jeste li se odazvali na taj poziv i a) potpisali zapisnik pod navedenim uvjetima ili b) odbili potpisati zapisnik (ili se uopće niste odazvali na poziv)? 3. Da li je kod nadležnog Općinskog suda pokrenut postupak naknade štete koji je okončan na vašu štetu? Odbijaju upravo koliko i smiju: do 1/3 primanja (1/3 od 2.300,00 je aprox. 800,00 kn). Nastavljamo nakon vašeg odgovora na gornja pitanja.

To znaju samo doktori.

Nesposobnost za privređivanje je samo jedan od više uvjeta koji se moraju kumulativno ispuniti da bi se ostvarilo pravo na opskrbninu. Znači, ukoliko nadležno PLP (ili DLP) utvrdi da ste nesposobni za privređivanje to nije garancija da ćete ostvariti pravo na opskrbninu. "3. PRAVO NA OPSKRBNINU Članak 87. Pravo na opskrbninu imaju korisnici obiteljske invalidnine, korisnici osobne invalidnine i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj kada su nesposobni za privređivanje ako ispunjavaju uvjete propisane odredbama članaka 88. – 90. ovoga Zakona i ako su sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 100 dana. Članak 88. (1) Osobe iz članka 87. ovoga Zakona pravo na opskrbninu mogu ostvariti pod uvjetom: 1. da nisu zaposlene, 2. da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, 3. da nisu korisnici mirovine ili mirovine sa zaštitnim dodatkom veće od osnovice za određivanje opskrbnine, 4. da nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom, odnosno zbog nezaposlenosti, 5. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nisu upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava, 6. da nisu obveznici uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju poljoprivredne djelatnosti, 7. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila (sve vrste osobnih automobila, traktori, kamioni) ili motornih plovila dužine preko 6 metara i da nisu vlasnici ili suvlasnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba, 8. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovne novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj. (2) Pravo na opskrbninu, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, imaju i slijepi članovi obitelji iza smrti HRVI."

Neka pisano zatraži potvrdu o pripadnosti postrojbi. Uz zahtjev neka priloži sve što ima od dokumentacije koja bi mogla potvrditi da je bio pripadnik određene postrojbe HV tijekom DR-a (direktno i indirektno: vojna knjižica, pozivi, odresci od primljenih plaća, zaduženja, razduženja, postavljenja, izjava zapovjednika i sl.). Ukoliko u tome uspije, njegovo ime će se upisati u službenu evidenciju pripadnika postrojbe HV-a kojoj je pripadao za vrijeme DR, a koju vodi MORH (za HV) i moći će tražiti i dobiti potvrdu o status HB iz DR.

U prihod kućanstva ulazi i vaš prihod ukoliko je registriran od Porezne uprave. Dakle, ako prihod svih članova kućanstva iz prethodne godine podijelimo na 12 mjeseci i na broj članova kućanstva, iznos koji dobijemo ne smije biti veći od cenzusa (1.995,60 kn).

http://www.usud.hr/uploads/priopcenje09-10.pdf "Pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 55. i 57. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine", broj 73/97., 27/01., 59/01., 82/01.,103/03., 44/06. i 79/07.) . (ustavnosudski premet broj: U-I-4170/2004) Ustavni sud Republike Hrvatske donio je odluku kojom je ukinuo članak 55. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine" broj 73/97., 27/01., 59/01., 82/01.,103/03., 44/06. i 79/07.) u dijelu koji glasi: "ako je takvo oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18. godine života,". Ustavni sud Republike Hrvatske donio je i rješenje kojim nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 57. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine", broj 73/97., 27/01., 59/01., 82/01.,103/03., 44/06. i 79/07.). Sve donesene odluke i rješenja bit će objavljeni u "Narodnim novinama"."

S obzirom da su liječnici zauzeli stav da PTSP i trajna promjena osobnosti (Trajna promjena osobnosti poslije doživljene katastrofe) ne mogu biti u komorbiditetu, % oštećenja organizma ovisi o tome da li se radi o lakšem, srednjem, težem ili majtežem obliku oštećenja organizma: 238. Psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu (posttraumatski stresni poremećaj i trajne promjene osobnosti nakon ratnog PTSP) ako se utvrdi da prije rata nije bolovao od psihičkih poremećaja te ukoliko se tijekom ocjene oštećenja organizma isključe druga traumatska iskustva osim zadobivenih za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. (...) a) lakog stupnja…………………………………..manje od 20% b) srednjeg stupnja …………...…………………….20 do 30 % c) teškog stupnja …………………………………....30 do 40 % c) teškog stupnja s komorbiditetom (psihički i psihosomatski) 30 do 40%, privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno. Dakle, s obzirom da su počevši od 2005. godine oba oboljenja Pravilnikom izjednačena, te s obzirom da liječnici PLP-a i DLP-a u pravilu ne potvrđuju komorbiditet PTSP i Trajne promjene osobnosti, svejedno vam je koju dijagnozu imate. Može biti ili jedna ili druga, a postotak če ovisiti jedino o ocjeni navedenih povjerenstava da li se radi o lakšem, srednjem, težem ili majtežem obliku oštećenja organizma. dr. Vera Folnegović Šmalc: "Daleko više razlika među tim dvjema klasifikacijama nalazi se u opisu i kvantifikaciji simptoma i znakova, a glavne razlike su u činjenici da američka klasifikacija (DSM-IV - op. MW) navodi jednu dijagnostičku kategoriju i za akutni PTSP i za kronični (F43.1), dok MKB-10 navodi dvije dijagnostičke kategorije: PTSP pod šifrom F43.1 i Trajna promjena ličnosti nakon katastrofalnog doživljavanja pod šifrom F62.0. Primjer "prelaska" jedne dijagnostičke kategorije u drugu kao prirodni tijek nije čest u psihijatriji, i jedva da nalazimo nekoliko primjera (npr. prelazak shizofrene slike u Restzustand njemačkih autora), pa je vjerojatno i zbog toga u kliničkoj praksi "prijelaz" PTSP-a u trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnog doživljaja teško prihvatljiv. Vrlo često u rutinskoj kliničkoj praksi nalazimo na istom dokumentu i u isto vrijeme navedeno obje dijagnoze, i F43.1 i F62.0, što dakle prema izričitoj preporuci nije moguće. Slijedeći razvoj kliničke slike PTSP-a u kliničkoj praksi vidimo dosta često promjenu pojedinih simptoma, njihov razvoj ali i transformaciju, koje su promjene uvelike ovisne o liječenju oboljeloga, njegovim premorbidnim crtama ali i stavu okoline i situacijama u koje oboljeli ulazi. Slijedeći preporuke MKB 10 u praćenju bolesnika s dijagnozom PTSP-a moguće ih je "izgubiti" na slijedeća dva načina: * one koji su izliječeni * oni koji su "prešli" u dijagnostičku kategoriju trajnih promjena ličnosti (F62.0)"

Ne znam da li su objavljeni podaci za prošlu godinu, pa radi orjentacije navodim podatke za 2008.: "Statistički, prag rizika od siromaštva u prošloj je godini za samačko kućanstvo bio dohodak, s novčanim i naturalnim primanjima, od 23.969,31 kunu ili 1.997,44 kune prosječno mjesečno. Izraženo u dohotku samo u novčanim primanjima (znači bez naturalnih) samačko je kućanstvo u prošloj godini za život bez rizika od siromaštva trebalo 22.311 kuna." Možda i ovo pomogne: "Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos šesterostrukoga osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razini. Od 01.07.2008.g. osnovni osobni odbitak iznosi 1.800,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu ovoga Zakona smatraju se bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu."

U tražilicu unesite: J. Čizmić, Pravo na pristup podacima u medicinskoj dokumentaciji. To je naslov znanstvenog članka prof. Čizmića objavljen u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta Rijeka (1991) v. 30, br. 1, 91-134 (2009). Tamo ćete naći odgovor na gornja pitanja. Izviješće o obavljenoj obdukciji, potvrdu i prijavu činjenice smrti članovi pokojnikove obitelji mogu zatražiti od Službe za patologiju koja je obavila obdukciju. Potvrdu i prijavu činjenice smrti navedena Služba po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom Matičnom uredu (radi upisa činjenice smrti u maticu umrlih).

Da.

Prije svega, izmjene kriterija za invaliditet odnosit će se na sve kategorije korisnika invalidskih mirovina, a ne samo na HRVI-e. Što se tiče trenutnog stanja u pogledu ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu uzrokovanu dijelom ili u cijelosti sudjelovanjem u DR, ono do daljnjeg ostaje onakvo kakvo je regulirano od 21.11.2009. godine: tko nema priznat status HRVI ne može imati ratni uzrok invalidnosti. To ne znači da HB (bez HRVI-a) ne može ići u invalidsku mirovinu, ići će (daleko teže nego do sada), ali civilnog uzroka. Prema tome, ništa se po tom pitanju neće promijeniti ukoliko se i kada se uvedu predloženi novi kriteriji. Mijenja se jedino to što će biti "teže" dobiti invaliditet, bez obzira na uzrok invaliditeta. Također će biti teže otići u invalidsku mirovini (vidi moj odgovor kompi), točnije, već sada je teže otići u invalidsku mirovinu nego prije 1-2 godine, i to kudikamo teže. Sve navedeno je moguće pod uvjetom da nije protivno Ustavu RH, dapače sve navedeno (revizija & prevođenje) već je viđeno na ovim prostorima i to ne jedanput. Međutim, svaki takav zahvat u već stečena prava rizično je područje za svaku politiku, jer puno košta i gube se glasovi. Više ih trebaju brinuti odredbe članka 121. i 122. ZOMO nego ukidanje i poništavanje po pravu nadzora.

Upravo radi toga sam i naveo da je riječ o dva različita pojma i u prošlom postu napisao da invaliditet (oštećenje organizma, recimo kod priznatog HRVI-a) može dovesti do invalidnosti (invalidske mirovine), ali i ne mora. Valjda ne mislite da svi HRVI nužno moraju biti u invalidskoj mirovini. To ni do sada nije bilo pravilo, a u buduće će biti još rijeđe (mislim na "mlađe" branitelje). Prošlo je vrijeme kada se ljudima "izmišljala" invalidska mirovina da bi se zbrinuli viškovi zaposlenika u poduzeću ili vojsci/MUP-u. Jednostavno, mi nismo dovoljno bogata država za takva "socijalna" rješenja. U stvari, nije mi poznata ni jedna država koja bi takav "socijalni" sustav mogla održati na duge staze. Zato je realno očekivati da će biti sve više negativnih rješenja u mirovinskim postupcima, ali ne zato što se kriteriji pooštravaju već zato što će se kriteriji početi realnije određivati. Predloženi sustav je jedan od mogućih rješenja. Od njega ne treba očekivati čudo, vjerojatno nije ni najpravedniji, ali vjerujem da će biti lakše podnošljiv za proizvodni dio ovoga društva, jer ako on poklekne džaba će vam biti rješenje o mirovini (kao i meni rješenje o rasporedu na radno mjesto). Nitko nikome neće ukidati mirovinu ("uzeti" je širok pojam: i sada se uzima 10% određenim kategorijama umirovljenika, ali im se mirovina ne ukida). Prvo razdoblje primjene ovoga sustava, bit će probno. Sačekajmo pa ćemo vidjeti što će to pokazati u onom dijelu za koje se donose navedeni kriteriji, a to je invaliditet (oštećenje organizma). Invalidnost, odnosno invalidsku mirovinu nitko ne spominje u gornjem kontekstu. Dok god se ne izmjeni zakonska regulativa, invalidnost se može mijenjati samo na način kako predviđa ZOMO: pogoršanje ili poboljšanje zdravstvenog stanja te izvanredni pravni lijekovi. Nikakovo administrativno smanjenje invalidnosti nije predviđeno važećim propisima.

Prije nego diskusija skrene u emotivne vode bilo bi dobro znati da invalidnost i invaliditet nisu sinonimi, to su različiti pojmovi koji se često brkaju na ovome forumu. U našem zakonodavstvu pojam invalidnosti je pojam mirovinskog osiguranja i vezan je uz sposobnost ili nesposobnost obavljanja rada. S druge strane, sinonim za invaliditet je oštećenje organizma i najčešće se izražava u postocima. Invaliditet može dovesti do invalidnosti, ali i ne mora. Ako ponovo pročitate novinski članak vidjet ćete da se u njemu govori o invaliditetu (oštećenju organizma), a ne o invalidnosti (temelj za ostvarivanje mirovinskih prava). To dalje znači da ponovno određivanja stupnja invaliditeta po nekim novim mjerilima ne znači da će netko automatski zbog toga izgubiti mirovinu (trajnu invalidnost). Nadam se da je sada jasnije o kakvom se prijedlogu radi.

Imate odgovor na oba pitanja: 1. Pitanje Odgovor Obustavljen je postupak zbog razloga koji su navedeni u obrazloženju toga zaključka, a o njima mi možemo samo nagađati (niste ih naveli). Kada se obustavlja postupak ne rješava se o meritumu stvari, zato u izreci i ne piše da se nešto poništava ili stavlja van snage. 2. Pitanje Odgovor Upravo tako, uz jednu ispravku: tužba Upravnom sudu, a ne žalba.

Navedeni članak 63. ZOPHBDR ne odnosi se na ovo pitanje već Zakon o javnobilježničkim pristojbama. Zakon o javnobilježničkim pristojbama i Zakon o sudskim pristojbama određuju da su od plaćanja pristojbi oslobođeni (između ostalih): - invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status, - supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status. Još ovo da dodam: gornje se odnosi na javnobilježničke pristojbe, a ne na nagradu za rad i na naknadu troškova JB.

Članak 94. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (BiH) propisuje da se osobama koje su učestvovale u odbrani BiH kao pripadnici HVO-a i Armije BiH, te tjela unutrašnjih poslova u skladu sa propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog Zakona, kao poseban staž u dvostrukom trajanju računa vrijeme koje su proveli u pripremama za obranu, odnosno u obrani Bosne i Hercegovine u periodu od 30.04.1991. do 22.12.1995. godine. Dakle, vrijeme provedeno u HVO-u računa vam se kao poseban staž u dvostrukom trajanju. Za ostvarivanje toga pravo trebate podnijeti zahtjev kantonalnoj administrativnoj službi koja će izvršiti upis staža u radnu knjižicu (nisam siguran, ali mislim da će se upis trebati izvršiti u RK otvorenu u BiH - provjerite u kantonalnim tijelima nadležnim za mirovinsko i invalidsko osuguranje). Uz zahtjev prilažete uvjerenje općinskog tijela za narodnu odbranu (BiH) o vremenu provedenom u odbrani BiH. Kada vam se taj staž upiše u RK nadležno tijelo HZMO-a (RH) će ga uzeti u obzir kao poseban staž ostvaren u inozemstvu.

Pogledajte što vam piše u izreci toga zaključka. Da li piše još nešto osim: "Postupak se obustavlja"? Što se tiče vašeg pitanja iz naziva teme: ... odgovor je: pročitajte uputu o pravnom lijeku koji se navodi iza obrazloženja zaključka. BTW, sa ovako malo informacija (koji je postupak obustavljen i s kojim obrazloženjem? itd.) iluzorno je očekivati neki suvisliji odgovor od gornjeg.

... i razdoblje provedeno u produženom osiguranju.

Po ovome što ste naveli pretpostavljam da su pisana dokazna sredstva bila opis ratnog puta i potvrda o okolnostima stradavanja. Postupak pribavljanja i jednog i drugog dokaza je standardan od 2002. godine, odnosno od Odluke tadašnje ministrice obrane: ako podnositelj zahtjeva nema "službeni" opis ratnog puta & potvrdu o stradavanju dužan je i jedno i drugo pribaviti od svog ratnog zapovjednika čiji potpis na tim izjavama ovjerava javni bilježnik. Kada to pribavite, Ured državne uprave (kod koga ste podnijeli zahtjev za priznavanje statusa HRVI) navedenu dokumentaciju (zajedno sa medicinskom koja potječe odmah nakon ranjavanja/ozljeđivanja) dostavlja pravnom slijedniku ratne postrojbe koji izdaje "službeni" opis ratnog puta i potvrdu o stradavanju. Ukoliko ne uspijete pribaviti od svojeg ratnog zapovjednika navedene dokumente i/ili nemate navedenu medicinsku dokumentaciju, nadležno tijelo može odbiti vaš zahtjev kao neutemeljen, jer se bez njih ne može provesti upravni postupak priznavanja statusa HRVI temeljem ranjavanja/ozljede. 1. Uložite žalbu na dio navedenog nalaza PLP-a kojim je utvrđeno oštećenje organizma manje od 20% po osnovi ranajavanja obje skapule, desne nadlaktice, desnog lakta i desne podlaktice. 2. Što se tiče ozljede sluha, ako se navedena ozljeda ne spominje u potvrdi o stradavanju PLP-a je postupio po Pravilniku. 3. Isto vrijedi i za ev. ozljedu kralježnice: ako se ne spominje u potvrdi o stradavanju PLP nije dužan cijeniti oštećenje organizma po toj osnovi. 4. Ako ste 2010. godine podnijeli zahtjev za priznavanje statusa HRVI po osnovi bolesti kralježnice i bolesti PTSP, iste nisu mogle biti predmet ocjene PLP-a jer je 01.01.2006. godine istekao rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa HRVI po osnovi bolesti. Da se vratimo na prvo pitanje: Vidi gornji odgovor pod 1. Apsolutno točno.

Ovisi o vrsti utvrđene nesposobnosti za rad. Ukoliko je toj osobi priznata invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad, onda ona može zasnovati novi radni odnos (ili nastaviti raditi, ukoliko je već zaposlena), ali samo na onim poslovima koje može obavljati s obzirom na svoju invalidnost. Naprotiv, ako je riječ o osobi koja je u invalidskoj mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, ona neće moći zasnovati novi radni odnos (ukoliko je zaposlena, zaposlenje će joj prestati po sili zakona). Takva osoba može obavljati određeni posao, ali isključivo temeljem sklopljenog ugovora o dijelu. Ugovor o dijelu ne može biti zamjena za ugovor o radu (kod ugovora o djelu izvođač se obvezuje da će obaviti određeni posao, a naručilac se obvezuje da mu za to plati naknadu - sve bez zasnivanja radnog odnosa).

Pretpostavljam da je ovo iznad namijenjeno mojoj malenkosti jer sam jedini citirao odredbe Pravilnika kako bi pokušao odgovoriti na vaše pitanje. Naime, osim besmislene generalizacije u naslovu vašeg topica, postavili ste i pitanje, koje je - da vas podsjetim - glasilo: "što sa onim braniteljima koji su od države dobili stanove,a onda ih prodali-kad će njihova imena u javnost?" Vas je to kao Hrvaticu zanimalo, a ja, naivan kakav već jesam, odgovorio da prodaja stana ne mora uvijek biti nezakonita i pritom, o užasa, citirao propis koji to potvrđuje. Stvarno nezrelo od mene da na pravnom portalu citiram pravne propise. Ma, vi ne trebate ništa, osim da svakih mjesec-dva kompostirate po koji novi magloviti post na ovu temu. U zdravlje!

Mirovina je osobno pravo i nije naslijediva. Naslijediti se mogu samo svote mirovine koje je umrli trebao dobiti do smrti, a koje mu za života nisu bile isplaćene. Obiteljska mirovina, a to je ono što vas zanima, nije dakle "naslijeđena" osiguranikova mirovina (u vašem slučaju mirovina pok. muža), već samostalno pravo koje pripada članovima umrlog osiguranika ukoliko ispunjavaju uvjete iz Zakona o mirovinskom osiguranju: "Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu: 1) ako je do smrti bračnog druga, po kojem joj to pravo pripada, navršila 50 godina života ili 2) ako je mlađa od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupila opća nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili 3) ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. (2) Udovica koja do smrti bračnog druga nije navršila 50, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života. (3) Udovica koja je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, stečenog prema stavku 1. točki 3. ovoga članka navršila 50 godina života, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako udovici to pravo prestane prije navršene 50. godine, ali nakon navršene 45. godine života, može pravo ponovno ostvariti kada navrši 50 godina života. (4) Udovica koja je do smrti bračnog druga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršila 45 godina života, stječe pravo na obiteljsku mirovinu i prije navršenih 50 godina života ako kod nje nastupi opća nesposobnost za rad. (5) Udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. do 4. ovoga članka. (6) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti (stavak 1. točka 3.) i to joj pravo pripada od dana smrti osiguranika."

ZOMO ne definira pojam mirovinskog staža (MS), ali se općenito koristi fraza da MS predstavlja razdoblje na temelju kojeg osiguranik ostvaruje prava iz mirovinskog osiguranja. MS je širi pojam od staža osiguranja. MS se sastoji od staža osiguranja (razdoblja provedena u obveznom osiguranju i produženom osiguranju) i posebnog staža (razdoblja provedenog izvan osiguranja, ali zakonom priznatog u MS koji se uzima u obzir za stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja). U dijelu u kojem se MS sastoji od staža osiguranja (razdoblja osiguranja i uplate doprinosa), isti pokazuje u kojoj je mjeri određeni osiguranik doprinosio u mirovinski sustav. Izuzetak od toga pravila predstavljaju: - pridodani staž osiguranja - ženama dodani staž - najkraći staž od 21 godinu koji se uzima u obzir pri određivanju obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika - pri određivanju osobnih bodova uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi za mirovinski staž od 40 godina kod određivanja invalidske mirovine zbog invalidnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću - pri određivanju osobnih bodova uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi za mirovinski staž od 40 godina kod određivanja obiteljske mirovine u slučaju kada je smrt osiguranika nastupila zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. U gore navedenim slučajevima mirovina se ostvaruje na temelju staža (osiguranja, odnosno mirovinskog staža) za koji nisu uplaćeni doprinosi, a kao rezultat solidarnosti među osiguranicima. Nadam se da će pomoći.