ksx

normalno je da kolege koje imaju visu strucnu spremu a obavljaju isti posao kao i osoba sa nižom strucnom spremom imaju veci koeficijent zato jer to uredba o plaćama u kojoj su i koeficijenti za plaću propisuje Medutim ista uredba ne propisuje obrnuti slucaj kad osoba sa nizom strucnom spremom radi posao za koji je predvidena visa strucna sprema jer se kao podrazumjeva da ce se zaposliti na tim poslovima osoba koja ima visi stupanj strucne spreme. a sad sto se tice toga da poslodavci u ugovor o radu stavljaju da je radnik duzan raditi po potebi i nalogu poslodavca i ostale poslove to stoji u zakonu o radu ali tumaćenje sudova u praksi je bilo da su to poslovi koji su u svezi sa osnovnom djelatnošću koja je ugovorena ugovorom o radu.

Prema uredbi o plaćama propisana je stručna sprema za određeni posao i koeficijent. i sad najčešće je propisano za jedno radno mjesto više koeficijenta ovisno o stručnoj spremi koju zaposlenik ima npr racunovoda sa sss koeficijent 4 racunovoda sa všs koeficijent 5 računovođa sa vss koeficijent 6 e sad ukoliko imate nizu strucnu spremu od propisane i obavljate posao za koji nemate propisanu strucnu spremu ne ostvarujete pravo na povecanje koeficijenata i zaposleni ste protuzakonito a sto se tice opsega posla koji premasuje onaj ugovoren u ugovoru o radu tada treba to regulirati ugovorom o radu, a ukoliko zbog takvog opsega posla radite i prekovremeno onda to treba platiti kao prekovremeni rad ali ne moze biti osnova za povećanje koeficijenta složenosti za plaću

Za odgovor na to pitanje trebalo bi poznavati interne propise zupanijske komore naime u nekim djelatnostima je propisano da radnik koji se prvi puta zaposli u struci za koju se skolovao zaposljava se u statusu pripravnika (skolstvo zdravstvo) odnosno pripravnicki staz traje dok ne polozi strucni ispit bez obzira na to sto je prije radio negdje drugdje sto se zupanijske komore tice ne znam kakva je to komora ali logicno bi bilo da ako postoji uvjet da se mora i u toj zupanijskoj komori poloziti nekakav strucni ispit(a i za takve sluzbe je obicno propisan drzavni ispit) da onda se mozete zaposliti i kao pripravnik u svakom slucaju to je regulirano internim aktima poslodavca i ne postoji propis na drzavnoj razini

kolio ja znam ne postoje posebni propisis koji reguliraju zaposšljavanje ljudi poslije 65 godina zivota postoji samo odredba u ZOR-u da radniku ugovor o radu prestaje kad napuni 65 godina zivota i najmanje 20 godina staza ukoliko se poslodvac i radnik ne dogovore drugacije iz toga proizlazi da samo ako se poslodavac i radnik dogovore moguć je radni odnos i poslije 65 godine zivota ukoliko poslodavac to ne zeli moze vas jednostavno odjaviti, jer takav radnik ispunjava uvjete za mirovinu.

takve stvari se propisane podzakonskim aktima tocno odredenog poslodavca dakle trtebali bi znati o kojem se poslodavcu tocno radi obicno to propisuje neki pravilnik ili statut a zakonom je samo propisano da se radnici zaposljavaju na temelju javnog natjecaja

ako se radi o bolnici tada djelomicno takav odnos regulira temeljni kolektivni ugovor za zaposlene u javnim sluzbama ali on samo propisuje vec kurativni dio, a to je da je poslodavac duzan provoditi naplatu kredita po ovrsi dakle izvrsiti obustave i zabrane isplate e sad sto se tice podizanja kredita mislim da tu ne bi smjelo biti nekih zapreka tj da vam je poslodavac duzan dati potvrdu gdje radite i prosjek plaća u svakom slućaju obratite se prvo za pomoc sindikalnom povjereniku (ako ste clan sindikata)a nakon toga i drugim tijelima koja su propisna podzakonskim aktima vaseg poslodavca za zastitu radnickih prava

po ovome sto ste napisali ja smatram da je to otkaz ugovora o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora. jer ako sam dobro shavtio ponudili su vam posao kod drugog poslodavca koji vi niste prihvatili sto se otpremnine tice bitno je da niste svojim postupcima prouzrocili otkaz i da imate propisane godine radnog staza kod poslodavca koji vam daje otkaz dakle nije bitno za otpremninu dal je to poslovno uvjetovan otkaz, bitno je samo da ga vi niste prouzrocili svojim radom a samim time sto su vam napisali da imate pravo na otpremninu u skladu sa ZOR-u znaci da vam i misle isplatiti otpremninu jer inace to ne bi ni pisali u odluku o otkazu

stvarno dobar pravni savjet a tko mi je kriv kad nemam love za odvjetnika

nitko nije kriv dok mu se to pravomoćnom presudom ne utvrdi a rješenje o prekršaju nije pravomoćno i ja nisam kriv za prekršaj to osiguravajuće kuće tako tumaće da ne bi nikom ništa isplatile isto tako zaboravio sam vam napisati da na rješenju o zastari imam i klauzulu pravomoćnosti dakle zastara prekršaja je pravomoćna i prekršajni postupak je tu okončan. Što se tiće zastare potraživanja (ne prekršaja) osiguravajuća kuća je napravila očevid moje štete i uručila mi zapisnik o šteti (dakle priznali su pasivnu odgovornost) a nakon toga se nisu htjeli očitovati i stalno su mi lagali da će mi javiti nakon što rješenje o prekršaju postane pravomoćno i nisu se javili nikad. u svakom slučaju da bih prekinuo zastaru potraživanja odštete uložit ću tužbu protiv osiguravajuće kuće pa ćemo vidjeti

Prkrsajni postupak je bio pokrenut i voden protiv oba sudionika u saobracajnoj nesreci (mene i osobe koja se zabila u mene) prvostupanjskom presudom okrivljen sam samo ja, a nakon toga sam taj prekrsaj istjerao u apsolutnu zastaru osiguravajuca kuca drugog sudionika koji se zabio u mene je napravila procjenu stete mojeg automobila i nikad se nije dalje ocitovala o steti, trazili su pravomocno rjesenje o prekrsaju koje sam im i dostavio a to je rjesenje o apsolutnoj zastari nakon toga nikad mi se nisu ocitovali a znam da je zastara za potrazivanje iz osiguranja 3 godine i sad mene zanima da li imam pravo na isplatu te stete za koju je osiguravajuca kuca napravilia ocevid i imam kopiju zapisnika o ocevidu ali nakon toga mi se ta ista osiguravateljska kuca nije ocitovala

Imao sam saobracajnu nesrecu prekrsajni postupak bio je pokrenut protiv oba sudionika u saobracajnoj nesreci Osigaravajuca kuca osobe s kojom sam imao saobracajnu nesrecu je napravila zapisnik o procjeni stete i poslije toga mi se nije htjela ocitovati o daljnjem postupku naplate stete vec su trazili pravomocno rjesenje o prekrsaju odlukom prvostupanjskog prekrsajnog suda proglasen sam krivim istjerao sam tu presudu u apsolutnu zastaru i dostavio sam toj osiguravateljskoj kuci Odluku viseg prekrsajnog suda o apsolutnoj zastari i sad me zanim da li imam pravo na pola stete buduci da je prekrsajni postupak bio pokrenut protiv oba sudionika u saobracjnoj nesreci? a posebno mi je sumnjivo to sto se osiguravateljska kuca ne zeli ocitovati vec ceka da potrazivanje iz osiguranja ode u zastaru

Općenito duzni ste raditi i druge poslove po odluci poslodavca koji vam nisu ugovoreni u ugovoru o radu ili u nekom drugom internom aktu poslodavca ( pravilnik o radu sistematizacija radnih mjesta itd.)ukoliko su u vezi s tim poslovima. Ukoliko vam poslodavac daje totalno druge poslove od onoga što vam piše u ugovoru o radu tada bi vam on trebao promijeniti ugovor o radu jer obavezni sadržaj ugovora o radu je i opis poslova

Sve osiguravajuce kuce kad rade procjenu stete odbijaju spasene dijelove pa čak ako i proglase totalnu stetu kod totalne štete ti spašeni dijelovi vam vjerojatno neće koristiti već ćete vjerojatno imati i trošak kako ih zbrinuti, a istovremeno će vam bitno smanjiti iznos štete u svakom slučaju uložite žalbu na iznos štete a ukoliko ni tada ne budete zadovoljni preostaje vam samoo podizanje tužbe

evo jedno pitanje za koje nisam siguran naime u novijoj pravnoj terminologiji susrećem se sa terminom NIŠTETNO i sad me zanima da li je to isto što i ništavo ili je to nešto drugo?

prije nego pokrenete neke radnje pogledajte što se sve smatra smjenskim radom u kolektivnom ugovoru jer i to je različito ovisno o djelatnosti koju kolektivni ugovor regulira recimo u školstvu se i samo dva dana u tjednu u kojima radnik radi u drugoj smjeni smatraju smjenskim radom nakon toga kad utvrdite da radite smjenski prvo kontaktirajte inspekciju rada a nakon toga pokrenite sudski spor prvi koji su utužili za smjenski rad i dobili sporove su bili zaposleni u srednjim školama a naplata traje još i danas

bravo Sue samo Vas molim da još napišete i broj točke u kojoj piše da odvjetnik može naplatiti i izlazak na ročište na koje nije izašao a nije ni poslao svog vježbenika već sam ja sam sve sutkinji objasnio i dobio spor ali zato je moj odvjetnik uredno naplatio i to što nije došao na ročište

mislim da je ovdje problem u doprinosima za zdravstveno osiguranje koje možete imati samo po jednoj osnovi ili kao redovni učenik-student ili kao zaposleni možete raditi preko student servisa ili na ugovor o dijelu i istovremeno studirati kao redovni student poslodavci vrlo često zloupotrebljavaju student servis jer tu su doprinosi nešto manji nego kod redovnog radnog odnosa tada si istovremeno možete uplačivati radni staž sami i imati zdravstveno osiguranje kao redovni student a mirovinsko osiguranje sami uplaćujete.

sporazumno otkazati ugovor radnik i poslodavac ukoliko se dogovore mogu otkazati uvijek a u ovom slučaju može poslodavac jednostrano dati izvanredni otkaz međutim ukoliko je doktorica stvarno pogriješila naka i napiše da je pogriješila pa neka se onda pokuša dogovoriti sa poslodavcem da ta 4 dana odradi naknadno ili nešto slično.

hm vrlo zanimljivo ali vi ste ovdje napisali da ste već prešli na novi posao dakle već ste i počeli raditi ako sam dobro shvatio?? moj savjet vam je da ne potpisujete ništa ni ugovor o radu jer vam ga poslodavac neče uručiti, a ne potpisujte ni taj bianco sporazumni otkaz jer ukoliko ne sklopite ugovor o radu u pismenom obliku a niti ne dobijete potvrdu da ste zaposleni a radite tada se smatra da ste sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme

zbog ovog što ste napisali Zaposlena sam duže vrijeme ne mogu vam odgovoriti na pitanje moram znati točno koliko ste neprekidno zaposleni i sa kojim datumom vam ističe ugovor o radu da bi vam mogao reći dal ste ostvarili pravo na godišnji odmor ili niste, odnosno dal ste ostvarili pravo na razmjerni godišnji odmor isto tako ukoliko vam ugovor istiće određenog datuma a ostvarili ste pravo na godišnji odmor tada bi ste ga trebali iskoristiti prije isteka ugovora drugi je slučaj ukoliko prelazite kod drugog poslodavca tada vi otkazujete sadašnji ugovor i kod drugog poslodavca možete iskoristiti godišnji odmor isto tako godišnji odmor ne može biti manji od 18 radnih dana a pravilnik o radu poslodavac vam mora pokazati ukoliko ne želi obratite se inspekciji rada.

...a što ako se radi o kaznenom postupku sa predloženom kaznom od 6 mj. zatvora? kolika je tada vrijednost spora, tj. po čemu se ravnati? postoje bodovi koje propisuje TARIFA O NAGRADAMA I NAKNADI TROŠKOVA ZA RAD ODVJETNIKA

iz ovoga što ste napisali mislim da jeste u pravu sud na zastaru ne pazi po slućbenoj dužnosti već ćete vi ili vaš odvjetnik morati istaći prigovor zastare na sudu i tada bi sud trebao odbaciti tužbu.

Da samo jos uvijek mi niste napisali gdje to u odvjetničkoj tarifi piše da se uz cjenik utvrđen tarifom može zaračunati još i do 30% od vrijednosti spora?

mozete napisati u kojem članku i stavku odvjetničke tarife stoji da se možete sa odvjetnikom dogovoriti do 30%

mislim da u ovom vašem slućaju a to je ugovor o doživotnom uzdržavanju primjenjivat će se rokovi zastare na ugovor o doživotnom uzdržavanju vjerojatno po zakonu o o obveznim odnosima a ne po zakonu o nasljeđivanju i imovinsko i nasljedno pravo spadaju u građansko pravo samo ugovor o doživotnom uzdržavanju se sklapa među živima i zato se na njega odnose odredbe imovinskog prava a ne nasljednog prava, iako nakon smrti osobe koju uzdrzavate dobivate njezinu imovinu.