Matrix

Postovani,ugovor o kupoprodaji nekretnine je ugovor kojim se prodavatelj obvezuje da će na kupca prenijeti vlasništvo nekretnine, a kupac se obvezuje da mu za to plati ugovorenu kupoprodajnu cijenu nekretnine. Kupac je obvezan isplatiti prodavatelju cjelokupan iznos ugovorene kupoprodajne cijene, a prodavatelj je obvezan predati kupcu u posjed predmetnu nekretninu te dozvoliti na istoj prijenos prava vlasništva na ime kupca.
Takav ugovor, da bi bio valjan, mora biti sklopljen u pisanom obliku. Važno je znati da kupac ne stječe pravo vlasništva isplatom kupoprodajne cijene, već upisom tog prava u zemljišnoj knjizi,prema čl. 52. st . 1. Zakona o zemljišnim knjigama zemljišnoknjižni sud dopustit će uknjižbu samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom .
U stavku.3.istog clana posebno propisuje da je udovoljeno odredbama prethodnih stavaka u slučaju ako je ovjerovljen potpis one osobe čije se pravo ograničuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu .
Moje misljenje da sa takvim ugovorom bi se vrlo tesko ishodio upis prava vlasnistva.
Pozdrav

Postovani,u clanku 232 ZON,izmedju ostalog se propisuje da sto se utvrdi pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga istog zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. Iz navedenog proizilazi da se takvo utvrdjenje može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava.U konkretnom slucaju vi bi trebali putem parnice osporiti utvrdjenje da je grad naslijedio 1/3 nekretnine.
U vasem slucaju niste vezani pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju jer vasi pravni prednici nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi,niti su na nju bile uredno osobno pozvane.
Rjesenjem kojim je grad naslijedio dio nekretnine,vi niste vezani,jer tvrdite da vam je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju oporuke ili zakona, jer vas pravni prednik kako je vec navedeno nije kao stranka sudjelovao u ostavinskoj raspravi.
Znaci vi bi u parnici morali osporiti temelj upisa grada kao vlasnika na konkretnoj nekretnini,te dokazati da to pravo pripada vama kao zakonskom nasljedniku..
Pozdrav

Polozaj vozila koji je zatecen nakon ostvarenog medjusobnog kontakta nedaje stvarnu sliku nastanka saobr.nesrece.Ono sto je bitnije,mjesto kontakta vozila,koje se moze odrediti na osnovu rasutih tragova na kolovozu,sto je opcenito trag laka,plastike,zemlje,stakla itd,znaci prilikom samog kontakta na kolovoz sa jednog ili oba vozila spadaju navedene cestice,koje daju dokaz o mjestu kontakta,na osnovu kojeg je sve ostalo vrlo lakse utvrditi,npr.izmjeriti sirinu od mjesta kontakta prema ivicnjaku koji se proteze uz desnu ivicu kolovoza,gledajuci pravac kretanja oba vozila,dobicete slobodnu sirinu kojom se "honda"kretala i utvrditi da li je postojala voznja trotoarom.Druga bitna stvar za utvrdjenje krivice su ostecenja na oba vozila,sto je u ovom slucaju vidljivo da je ostecenje na bmw desna bocna strana,ali vise prema naprijed,gledajuci od sredine vozila(vertikalnog stoka),te su ista ostecenja u vidu paralelnog dubinskog struganja,a ne ostecenja nastala udarcem "dlan od dlan",sto dokazuje da je doslo do iznenadnog pomjeranja udesno vozila bmw,a koji se dotad kretao lijevom stranom.Svaku radnju vozilom u saobracaju, vozac moze da izvede ali se mora prethodno uvjeriti da to cini bez opasnosti po ostale ucesnike u saobracaju.Da su ostecenja bmw na zadnjoj desnoj strani,bilo bi jasno da je radnja skretanja udesno bila u zavrsnoj fazi,te da se isto vozilo nalazilo u takvom polozaju,kojem bi bilo vidno vozacu honde,koji bi blagovremeno mogao smanjiti brzinu kretanja ili izvrsiti radnju obilazenja s lijeve strane.Ostecenja u vidu struganja i zanosenja kao i trag udara u ivicnjak su sva na desnoj strani,sto nedvosmisleno dokazuje da je vozilo honda usljed udara u bmw,odbacena na trotoar.Da se honda kretala trotoarom kako se ovdje navodi,do kontakta vozila nebi ni doslo.U policijskom zapisniku se neiznosi krivica niti je to dopusteno,unosi se opis lica mjesta,nastanak saob.nesrece,ucrtace se skica sa zatecenim polozajem vozila,tragovima a sto ce se sve fiksirati(svezati)mjerama za fiksnu tocku koja je obicno predmet na koji se moze racunati 10-ak godina,na osnovu cega se moze izvrsiti rekonstrukcija..U ovoj saob.nesreci nema mjesta obostranoj krivici,jer je samo jedno vozilo prouzrokovalo istu nesrecu?????

Postovani,da li je ikad odrzan ostavinski postupak iza vasih roditelja?

Postovani,ugovor o poklonu, sačinjen i ovjeren u skladu sa zakonom, proizvodi svoja dejstva od samog trenuka zaključenja.Na osnovu ovakvog ugovora, a poslije izvršenog plaćanja porezana promet, poklonoprimac se može uknjižiti u zemljišnim knjigama i time postati vlasnik nepokretne imovine i sa ovom imovinom može dalje bez ikakvih ograničenja raspolagati.Zakonski nasljednici poklonodavca, koji smatraju da im je raspolaganjima poklonodavca, među koja spada i ugovor poklonu, povrijeđen nužni dio, mogu pokrenuti parnični postupak u kom bi zahtijevali utvrđivanje povrijede svog nužnog dijela,u vasem konkretnom slucaju pod pretpostavkom da su navodi tacni,to bi bilo vrlo lako dokazati.Pozdrav

Postovana,pogresno ste obrazlozili,vasa tetka je zajedno sa vasim ocem naslijedila svoje roditelje na istoj nekretnini omjerom 1/2.Dok ste vi sa bracom naslijedili ocev dio nekretnine.Misljenja sam da je najbolje razvrgnuti suvlasnistvo,pa ako su braca voljna nek vam daruju svoje dijelove.Pozdrav

Postovana,pogresno ste obrazlozili,vasa tetka je zajedno sa vasim ocem naslijedila svoje roditelje na istoj nekretnini omjerom 1/2.Dok ste vi sa bracom naslijedili ocev dio nekretnine.Misljenja sam da je najbolje razvrgnuti suvlasnistvo,pa ako su braca voljna nek vam daruju svoje dijelove.Pozdrav

Postovani,dobro je kad imate smisla za shalu u tolikoj zurbi,dole su vam prikazane odredbe zakona o radu,a koje su u svezi vasih pitanja.Članak 106.(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdanirazlog, u slučaju:- ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz).(4) Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnikaza rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postojeokolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.(5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga članka primjenjuju se na otkaz samo ako poslodavac redovito zapošljava više od deset radnika ili ako ugovor o radu koji se otkazuje traje duže od šest mjeseci.(8) Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugoga radnika.(9) Ako u roku iz stavka 8. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.Članak 111.(1) Otkaz mora imati pisani oblik.(2) Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.(3) Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.(4) Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.(5) Otkazni rok ne teće za vrijeme trudnoće, korištenja porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjegodmora, plaćenog dopusta, vojne službe te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određnim ovim ili drugim zakonom.PozdravČlanak 118.(1) Radnik koji je stranka ugovora o radu sklopljenoga naneodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada,osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.(2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne polovine prosječne mjesečne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod togaposlodavca..