anda

Ispravite me ako griješim (u ovim stvarima najvažnije je poredati činjenice i shvatiti problem): Mama je kupila predmetnu nekretninu i ima kupoprodajni ugovor, al ga nikad nije predala na uknjižbu. Sad su se u međuvremenu na tu česticu upisali nasljednici osobe koja je vašoj majci prodala tu nekretninu. Vaša mama greškom u darovnom ugovoru nije navela i tu nekretninu, pa vam ona dakle, na žalost, bez obzira na majčine namjere nije darovana. Uf, ovdje teško da možete dokazati namjeru mame da i vama daruje tu nekretninu. Ipak bi bilo najbolje da se dogovorite s ostatkom obitelji. A, što se tiče uknjižbe te nekretnine, i dalje sam mišljenja da je ispravni postupak najbolji i najsigurniji način.

Moje je mišljenje da u slučaju da je baka u trenutku svoje smrti bila vlasnica cijele kuće tada bi u tom rješenju pisalo i tko je naslijedio tu drugu polovicu. Drugo rješenje za tu drugu polovicu iza smrti vaše bake ne postoji. Dva rješenja su moguća samo u iznimnim slučajevina npr. naknadno pronađena imovina i sl - to nije vaš slučaj. Pitate da li je druga polovica kuće uopće nečija - mora biti nečija, a ako vi želite saznati tko je vlasnik druge polovice možete to utvrditi preko zemljišnika, a ne nekog drugog rješenja o naslijeđivanju. Ne znam kako još da vam objasnim čini mi se da se ponavljam.

Bez dvojbi odgovor je DA. Prilikom osnivanja isti uplacujete na privremeni racun u banci, a potom nakon osnivanja prebacujete sredstva na ziro racun i normalno ih koristite za poslovanje.

Suvlasnici mogu nesmetano raspolagati svojim suvlasnickim dijelovima, sto znaci da vasa majka moze prodati polovicu kuce. Pitanje je da li ce biti zainteresiranih za kupnju, lakse je prodati kucu za cijelo nego dio nepodijeljenog objekta. Za vlasnistvo drugog dijela kuce relevantno je zk stanje, jer ako u rjesenju o naslijedjivanju iza smrti bake ne pise tko je naslijedio drugi dio, znaci da drugi dio kuce nije ni bio predmetom tog ostavinskog postupka. Moguce je da vasa baka nije ni bila vlasnica kuce za cijelo pa jednu polovinu njeni naslijednici nisu ni mogli naslijediti. Moj savjet je, osim ako ne raspolazete nekim drugim cinjenicama koje niste naveli, da krenete od zk stanja.

Možda zemljišnoknjižno i katastarsko stanje nije usklađeno. Pitajte na katastru zemljišnoknjižnu oznaku predmetne nekretnine, pa onda provjerite zk stanje. Da li je baka upisana u zemljišnoj knjizi kao suvlasnica susjedove kuće, pa će se slijedom toga temeljem rješenja o naslijeđivanju moći upisati i vaša majka? Vaša majka ukoliko je suvlasnica ima onoliko prava koliki je njen suvlasnički dio. Ona u konačnici može tražiti razvrgnuće te suvlasničke zajednice, tj. da se točno odredi njen dio nekretnine ili pak tražiti da je susjed isplati. Vi i brat nemate nikakvih prava jer su to majčine nekretnine.

Tko je vlasnik druge polovine nekretnine provjerite u zemljišnoj knjizi. Možete to i na internetu imate zemljišne knjige u elektronskom obliku - imate link ovdje na stranicama legalisa. A sada moramo razjasniti činjenično stanje i što vas točno muči, pa mi odgovorite na slijedeća pitanja: - da li govorite o dvije ili o jednoj nekretnini iz prvog dopisa je izgledalo kao da se radi o dvije nekretnine, jednoj na kojoj je mama upisana za 1/2 i drugoj susjedovoj gdje je ona upisana kao suvlasnica - kakvo je zemljišnoknjižno stanje tih nekretnina - što biste vi točno željeli - da je mama upisana kao vlasnica nekretnine za cijelo, tj. što vas točno muči, što biste željeli promijeniti?

Mama može raspolagati svojom imovinom kako želi. Činjenica prijavljenog prebivališta nije od utjecaja. Nije jasno vaše pitanje u odnosu na navode iz rješenja o naslijeđivanju. Kažete da je mama suvlasnica 1/2 nekrenine. Možda je i vaša baka bila suvlasnica 1/2. Tko je upisan kao vlasnik druge polovine. Dalje, pojasnite navode da je vaša mama suvlasnica susjedove kuće i zemlje? Jer ako je kuća kako vi kažete susjedova kako ona može biti suvlasnica.

Rodilo se dite... Pokušajte drugi put postavit pitanje na pravi način. Naime, moj raniji odgovor je doslovno ono što piše u presudi, odnosno slijedom presude imaju platit onoliko. No, niste rekli da je i za period koji je u presudi dosuđen kao 1.400,00 kn mjesečno vama plaćano 1.200,00 kn mjesečno i to do 08. mjeseca. E, sad na konkretno... Skoro, pa da ste točno izračunali. Imam samo jednu primjedbu 4 x 200 je jednako 800, a ne šesto. Dakle, po mom posljednjem, ali s obzirom na to kako se stvari odvijaju, možda i ne konačnom odgovoru, duguju vam onih 600,00 kn koje smo utvrdili i još 800,00 kn za 4 mjeseca u kojima su plaćali 200,00 kn manje nego li je propisano presudom, a što sveukupno iznosi 1.400,00 kn.

Poštovani bamburej, ja sam odgovarala na vaš mail od 17.29. sati, a vidim da ste vi dok sam ja pisala odgovor uputili još dva, pa se sad očitujem na iste: Društveno vlasništvo više ne postoji. To su stari upisi koji se s vremenom ispravljaju - sve laički rečeno. Prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u prijelaznim odredbama, navedeno je kako se ti upisi ispravljaju. Koliko se sjećam osobe mogu podnijeti zahtjev za brisanjem društvenog i za upis prava vlasništva ako su imale pravo raspolaganja i slično tom nekretninom. Odgovor na moj raniji mail bio bi poželjan za daljnje eventualne sugestije.

Renvoi je to, po mom mišljenju, dobro obrazložio - parkiranjem na označenom mjestu prihvatili ste ponudu ZB parkinga. Dakle, ugovor je sklopljen.

Slažem se s Udeom, nisam vas htjela zbuniti svojim komentarom već sam samo dala osvrt na praksu.

Mislim da ukoliko u rjesenju o naslijedjivanju nije predmet ostavinske mase bila i nekretnina iz kupoprodajnog ugovora znaci da je osoba koja se uknjizila nije ni naslijedila. Inace pratim ovej vas problem na vise foruma i misljenja sam da je jako kompleksan. Svakako se zalite. Istaknite da je u tijeku spor u kojem tuzitelj trazi isplatu dugovanoga po kreditu. Ako trazi isplatu dugovanog po kreditu znaci da mu ne pripada pravo na nekretninu. Istaknite i da ste ustali tuzbom za pobijanje ugovora o kreditu, a posebno da kupoprodajni ugovor nije ni stupio na snagu. Istaknite i sve ovo sto ste rekli do sada. Uz zalbu morate dostaviti i rjesenje o naslijedjivanju iza smrti pokojnog oca da bi se jasno vidio vas pravni interes za ulaganje iste. Postoji li uopce to rjesenje i zasto se vi naslijednici niste pravovremeno uknjizili na predmetnu nekretninu?

Mislim da je poanta u tome da se za novcana potrazivanja ne moze ugovoriti ugovorna kazna. Kad ti netko duguje novce ide kamata. Ugovor ovdje nije bitan.

Ako želite prebiti i kamate to morate i jasno navesti u dokumentu o prijeboju.

Ja bih se svakako žalila i sve navedeno bih istaknula u žalbi. Po tome što vi govorite uopće nema zemljišnoknjižnog slijeda.

Renvoi i bovu su po mom mišljenju u pravu. Međutim, ono što mene još smeta je to da se radi o rješenju iz 2000.godine. koje čovjek sve do danas, a bez svoje krivnje, nije primio. Dakle, mora platiti kamate za 8 godina, (ne za novčanu kaznu, u to ne ulazim nesporno je to što je rečeno, nego za trošak parkinga). Mislim da na žalost nema načina da se ovo izbjegne. Teoretski gledano ovrha može biti dostavljena i nakon 30 godina, a da ti nisi kriv i da te onda to dovede do bankrota ili nešto propuštam (npr. neažurnost suda - zagubljeni spis)?

Ispravni postupak naravno trebaju pokrenuti svi nasljednici, a kojih je kako ste sami rekli troje. To se podrazumijeva. ...a nakon ovog vašeg komentara uopće ne razumijem što vi pitate. Da li je vaša majka kupila nekretninu o kojoj pričate i koja nije bila predmet ostavinske rasprave? Da li vi smatrate da je vaša majka bila izvanknjižna vlasnica predmetne nekretnine i ako da po kojem osnovu? ...pa onda možemo dalje jer mi se čini da niste bili sasvim jasni...

Praksa ne vrijedi za stanove za koje je već zaključen Ugovor o otkupu ili nešto propuštam?

Po mom mišljenju trebate platiti za period od 05.11.08. do 07.04.09. godine iznos od 600,00 kn, a za period od 08.04.09. do 08.11.09. iznos od 1.400,00 kn x 7 mj, a to je ako sam dobro izračunala 9.800,00 kn, a što sveukupno iznosi 10.400,00 kn. Eto, ako sam dobro razumjela pitanje i presudu to je moj konačni odgovor.

Iz dopisa zaključujem da je porezna blokirala žiro-račun društva. Ukoliko nekretnine nisu obuhvaćene rješenjem o ovrsi, te nema zabrana raspolaganja istima nema zapreke ni da se iste prodaju. Ukoliko bi se društvo odlučilo na prodaju nekretnina tada bi novac od prodaje sjeo na žiro-račun društva, porezna bi se naplatila, a duštvo bi moglo nesmetano raspolagati s ostakom. Kakav je vaš scenarij prodaje nekretnine? O tome ovisi i odgovor na drugo od dva postavljena pitanja...

Nema na čemu...žao mi je što odgovor nije ispao na način na koji ste priželjkivali...

Dakle, otac je ostavio vašoj majci sve osim onog što je predmet darovnice. Predmet darovnice je između ostalog i mali prizemni objekt. Zaključili smo da otac nije mogao darovati cijeli objekt jer se radi o zajedničkoj stečevini bračnih drugova za koju se pretpostavlja da su bračni drugovi suvlasnici za po 1/2. Dakle, jasno je da je otac mogao raspolagati samo svojim dijelom i u tom dijelu bi darovnica, po mom mišljenju bila valjana. Slijedom vaših navoda zaključujem da iza pok. oca niste ništa naslijedili - tražite nužni dio. Što se tiče darovanja objekta izgrađenog na tuđem zemljištu ili tuđeg zemljišta - ne vidim zapreku da se isto daruje, papir trpi svašta, no pitanje je kako će sutra daroprimatelj riješavati takvu situaciju. Očito je da je darovatelj sebe smatrao izvanknjižnim vlasnikom i ta svoja izvanknjižna prava kao i eventualna prava koja mu pripadaju po osnovi gradnje na tuđem zemljištu prenio na drugoga. U svakom slučaju mislim da dio imanja (zemljišta i objekata) na kojima nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi ne može biti naslijeđen u ostavinskom postupku. Za riješavanje navedenog potrebno je, ukoliko se to nakon detaljnog izučavanja relevantne dokumentacije ukaže svrsishodnim, pokrenuti odgovarajuće postupke pred sudom.

On se odriče svih potraživanja od vas za dio nekretnine koji vam je prodao - bar bih ja ovako bez dubljeg čitanja ugovora protumačila citiranu odredbu. Umjesto oporuke bilo bi, po mom mišljenju poželjnije da ste s majkom zaključili ugovor o doživotnom uzdržavanju. Tada vašem bratu sa sigurnošću ne bi pripadao pravo na nužni dio.

Ovako bez da pogledam papire bih rekla - istaknite tu dvojbu u postupku i tražite da se utvrdi istovjetnost osobe, odnosno istaknite vašu dvojbu da se ne radi o istoj osobi. Ako sud to prihvati naložit će tužitelju da dostavi dokaze na tu okolnost. Ako želite sami onda pročitajte detaljno papire, pa ćete prema ostalim podacima, a ne samo imenu najvjerojatnije vidjeti da li se radi o istoj osobi. Inače to se može utvrditi prema matičnom broju osobe ili OIB-u.

Da li brat traži nužni dio od dijela kuće koji je vama majka oporučno ostavila? Jer istina on taj dio nikada nije ni imao niti je njime mogao raspolagati. On je vama pretpostavljam prodao dio kuće koji je naslijedio iza smrti svog oca? Naime, iz vašeg dopisa nije jasno da li osporava kuporpodajni ugovor ili želi nužni dio od majčinog dijela. U svakom slučaju kuća je postojala i prije nego što je katastar donio rješenje, jedino što po završetku gradnje ista nije bila odmah ucrtana i upisana u katastar i zemljišne knjige. Eventualno pozivanje vašeg brata na činjenicu da kuća nije postojala prije nego što je ucrtana u katastar je neutemeljena. Mogući scenarij je da ostavinski sud vašeg brata ili vas uputi u parnicu u kojoj ćete onda dakazivati svoje pravo.