G-man

... a u mom slučaju postoji niz okolnosti koje mi idu u prilog, a koje su se dogodile nakon pravomoćnosti presude, iznošenjem istih nekome mislim da bih mogao "dokazati" da bi izvršenje ostatka kazne bilo kontraproduktivno (nemojte krivo shvatiti). Imam još jedno pitanje vezano uz izvanredne pravne ljekove, ali mi sad presuda nije pri ruci da vidim točne godine zakona pa ću druge zgode.

O tome sam već pisao na ovom forumu, možete potražiti temu vezano uz izvanredne pravne lijekove i ovo što ste istaknuli kako postoji "niz okolnosti koje vam idu u prilog, a koje su se dogodile nakon pravomoćnosti presude". U režimu ranijeg ZKP-a, a po kojem je očito i protiv vas proveden kazneni postupak, postoji jedan izvanredni pravni lijek - zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne, koji potpuno pokriva upravo ovo što ste vi naveli, međutim VSRH je zauzeo stajalište kojim je de facto ukinuo taj izvanredni pravni lijek za sve odluke donesene nakon 01.09.2011. Tako da vi, iako je postupak vođen prema ranijem ZKP-u (čiji sastavni dio jeste i navedeni izvanredni pravni lijek), vi više nemate pravo podnijeti ga. A sa tim lijekom bi mogli postići smanjenje kazne. Na tu činjenicu eliminacije navedenog pravnog lijeka je opetovano upozoravano kod donošenja aktualnog ZKP-a, i od teoretičara i praktičara, ali Ministarstvo je odlučilo drugačije. Tako da sada ove nove okolnosti pogodne za ublažavanje kazne, možete isticati u molbi za pomilovanje, što je totalno drugačiji institut i postupak.

Što se tiče izvanrednih pravnih lijekova koje spominjete, mogu vam odmah reći da zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude ne možete više podnijeti, jer je isti vezan rokom za podnošenje od mjesec dana od primitka pravomoćne presude (što je već prošlo), zahtjev za zaštitu zakonitosti je izvanredni pravni lijek koji je ovlašten podnijeti isključivo Glavni državni odvjetnik RH, a obnovu kaznenog postupka možete tražiti, u pravilu, ukoliko je u postupku počinjeno kazneno djelo od ljudi iz pravosudnog aparata ili ljudi koji su sudjelovali u postupku na neki način (svjedok, vještak isl.) ili dođete do nekih novih dokaza ili činjenica ili se radi o povredi načela ne bis in idem ili na temelju prihvaćene ustavne tužbe o povredi Ustavom zajamčenih prava u provedenom postupku. Dakle, šanse su vam praktički teoretske.

Molbu za pomilovanje pisao sam još prije par mjeseci, a u propisanom roku podnio i Ustavnu tužbu.

Kod pomilovanja sve je stvar pravog tajminga, da ste pogodili točno vrijeme kada Komisija odlučuje o hrpi takvih molbi.

Iskreno se nadam da će se na Ustavnom sudu konačno ovo moje riješiti, ali ni to ne odgađa izvršenje kazne zatvora i ne vjerujem da će se rješiti do 2015. (barem mi se tako čini prema pregledu sudske prakse), a ja bi na izdržavanje trebao u 10. mj.

Ustavna tužba biti će prihvaćena samo ukoliko vam je u provedenom postupku bilo povrijeđeno neko Ustavom zajamčeno pravo. Ustavni sud neće zanimati meritum predmeta, dakle način na koji je riješen predmet, već isključivo procedura i da li je u njoj bilo relevantnih povreda na vašu štetu. Nemojte se previše uzdati u Ustavni sud i njihovu odluku, jer takve povrede su iznimno rijetke.

Uvjerenje o nekažnjavanju je čisto, ukoliko se trenutno protiv vas ne vodi kakav kazneni postupak (istraga, podnesena optužnica, nepravomoćna presuda, nepravomoćan kazneni nalog).

Izvadak iz kaznene evidencije ili tzv. "dosje" biti će čist, odnosno nastupit će rehabilitacija, protekom tri godine od isteka ovog jednogodišnjeg roka provjeravanja iz uvjetne osude. Znači gledate datum pravomoćnosti presude, dodate jednogodišnji rok provjeravanja iz uvjetne osude i na to onda još 3 godine. Ako je presuda postala pravomoćnom u 2010., rehabilitacija će nastupiti 2014. Jasno, pod uvjetom da u međuvremenu niste pravomoćno osuđeni za još koje kazneno djelo.

Ili probat po čl.2-6 http://www.zakon.hr/z/274/Zakon-o-pomilovanju

Točno, uz napomenu kako podnesena molba za pomilovanje opet ne zadržava izvršenje kazne zatvora.

Vi ste suvlasnica, i kao takva imate pravo izvršavati suvlasničke ovlasti koje vam prema zakonu pripadaju. Ipak, nemojte ići iza leđa bratu, obavijestite ga kako vam trebaju drva, zamolite za pomoć i pokušajte u razgovoru s njim zajedno odlučiti gdje bi bilo najbolje da rušite. Ako on nema sluha ili ne želi pomoći, pozovite susjeda koji će vam pokazati gdje je međa i sami odlučite što ćete i koliko rušiti. Jasno, nemojte porušiti "pola šume".

Onda je ostalo samo još, kako ste naveli, ustavna tužba, ali u njoj ćete morati precizirati koja su vam ustavna prava, ovako provedenim postupkom, povrijeđena. Trebate angažirati odvjetnika specijalistu za radno pravo da se napiše što kvalitetnija tužba. Što se presude tiče, one su inače javne, ali ako ćete već baš objavljivati tekst presude, onda "zacrnite" sva, u njoj navedena, imena i prezimena fizičkih osoba, odnosno nazive pravnih osoba.

Želio bi polovicu stana koji sam naslijedio od majke ostaviti sestri. Dali darovni ugovor podliježe porezu?

Da, porez na promet nekretninama od 5%.

I dali moje djete može zakonski potraživati svoj dio? Želio bi to izbjeći.

Trenutno ne, ali danas-sutra postoji teoretska mogućnost. Naime, vaše dijete je ujedno i vaš nužni nasljednik, a prema Zakonu o nasljeđivanju, nužni nasljednik može tražiti uračunavanje dara u ostavinu radi izračuna vrijednosti njegovog nužnog dijela, ako poslije vaše smrti ne bi naslijedio najmanje vrijednost nužnog dijela koji mu prema zakonu pripada.

Ima li kredit kakvo sredstvo osiguranja plaćanja - jamac, hipoteka ...? Inače nasljednik odogovara za dugove ostavitelja naslijeđenom (ali i vlastitom) imovinom, međutim do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

Kao što je Bovu rekao, vi niste naslijedili samo kuću nego i hipoteku. Zakonito zasnovano založno pravo (u slučaju aktivacije) ima prednost pred nasljednim (i vlasničkim) pravom. Tako dugo dok se kredit ne otplati ili banka ne pristane u dogovoru sa korisnikom kredita odrediti neko drugo sredstvo osiguranja plaćanja i "obrisati" hipoteku, tako dugo hipoteka ostaje, i u slučaju nenaplate kredita, banka je aktivira, a vi ste to kao sunasljednik i suvlasnik dužni trpjeti, svidjelo se to vama ili ne.

Ako se kredit ne otplati (pri tome je banci svejedno tko će ga otplatiti), banka će aktivirati hipoteku i naplatiti se iz nje.

Nemojte "trčati pred rudo". Postupak još traje, očito se i sudovi ne mogu složiti oko vašeg slučaja. Pričekajte završetak redovnog postupka, nakon kojeg ukoliko neće biti presuđen u vašu korist, ćete moći izjaviti tzv. redovnu reviziju VSRH. Tek ako onda ne uspijete, možete ići s ustavnom tužbom.

Zanima me da li postoji mogućnost da se na nekakav pravni naćin natjera brata da skine hipoteku ili da isplati dijelove nasljedstva?

Samo razgovorom, odnosno njegovom dobrom voljom da otplati kredit ili sa bankom ugovori neki drugi oblik osiguranja kredita. Svako drugačije "nagovaranje" s vaše strane, ulazilo bi u lagano u kaznenu domenu.

Pravomoćna presuda je donesena 2012. ali je osuđenicima dostavljena početkom 2013. kada je već stupio na snagu novi kz.

Irelevantno je kada vam je dostavljena. Donešena je po starom KZ-u, danom donošenja drugostupanjske odluke postala je pravomoćna.

Obzirom da ni prije, a ni poslije toga nisam osuđivan, da sam po izlasku iz pritvora zaposlen na isto radno mjesto (i još niz drugih društveno pozitivnih situacija), razmišljam o tome postoji li ikakva mogućnost (npr. kontaktirati probacijski ured) da u ovom trenutku (sa slobode) tražim uvjetni otpust jer za to imam stečene uvjete (izdržana polovina kazne), spreman sam zatražiti i nadziranu slobodu ili izdržavanje kazne uz dobrotvorni rad.

Smatram da neće ići. Naime, uvjetni otpust institut je koji može molbom zahtijevati zatvorenik, dakle osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora. Vi trenutno niste na izdržavanju kazne zatvora (čekate rješenje o upućivanju na izdržavanje), i tek po stupanju na izdržavanje moći ćete podnijeti tu molbu. Ovo vrijeme od 2 godine i 2 mjeseca je vrijeme provedeno u pritvoru (istražnom zatvoru po novom ZKP-u), i uračunato vam je u izrečenu kaznu, ali ne predstavlja izdržavanje kazne zatvora, već se radilo o mjeri osiguranja vaše nazočnosti u kaznenom postupku.

Rad za opće dobro zaboravite, jer je isti teoretski govoreći, mogao biti izrečen za vrijeme trajanja postupka, iako u vašem slučaju ni teoretski nije mogao doći u obzir zbog visine izrečene kazne. "Nadzirana sloboda" koju spominjete ne postoji.

Znači po dolasku na izdržavanje odmah podnijeti zahtjev za uvjetnim otpustom.

Pozivate se na odgovarajuće odredbe "Odluke o komunalnom redu" vašeg grada odnosno općine, a koju je grad odnosno općina donijela na temelju čl. 16. Zakona o komunalnom gospodarstvu. U prijavi ne morate navoditi ništa specijalno - opišite nastalu situaciju i zašto smatrate da je ona suprotna određenoj odredbi iz Odluke. Prijavu možete podnijeti pismeno, ali i usmeno neposredno samom redaru.

Ako nema dogovora, a očito nema, pokrenite postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice.

Totalno nepovezano iznosite problematiku. Polako, smireno, otpočetka od nastanka same prometne nesreće pa do "ove kazne" koju spominjete, napisati o čemu se točno radi, kakav je postupak proveden, tko su bile stranke itd, itd, itd.

Ako je ta tvrdnja neistinita, i ako on zna da je neistinita, moglo bi se raditi o kleveti. Nema veze što vas tamo nije bilo. Međutim, kao privatni tužitelj vi ćete u kaznenom postupku morati dokazati kako je on tu tvrdnju izrekao s izravnom namjerom da našteti vašoj časti i ugledu.

Dado4072, nemojte multiplicirati svoje teme, moderatori će ih pobrisati, a odgovor neće stići ništa prije.

Iz vašeg posta vidljivo je da ste pokrenuli postupak razvoda braka, u njemu će se riješiti i "pitanje djece", a što se tiče tko ima više šansi, to je nezahvalno prognozirati, pogotovo na temelju ovoliko malo podataka. Što se starije kćeri tiče, ona će ionako uskoro napuniti 18 godina - kada ih napuni sama će moći birati s kojim roditeljem će živjeti.

Predali smo zahtjev za pravnu pomoć no to je postupak koji traje.

Točno. I potrajat će.

U međuvremenu smo bili na sudu u pokušaju da predamo tužbu ili ovrhu za alimentacije i primila nas je poprilično nervozna županijska državna odvjetnica koja je samo pogledala presudu o rastavi i mojoj zaručnici (sa mnom nije ni željela razgovarati) rekla da šta ga mi tužimo i nemamo osnove pošto on tada nije imao primanja. Odakle ona to zna napamet? Jedino ako ga zna privatno, a onda bi trebali tražiti izuzeće. Jel se možemo žaliti na nju ikako?

Ne razumijem - išli na sud, a primila vas ŽDO? Jel ste onda podnosili kaznenu prijavu ili ...?

Za obrazovne ustanove je normalno da se provodi testiranje, tako da ne mora značiti ovo što ste vi napisali.

Krivo ste shvatili. U citiranom tekstu iz mog posta #2, radi se o tome da odvjetnik i ostale navedene osobe, otkrivajući neki podatak o osobnom ili obiteljskom životu klijenta ili neke druge osobe, a za koji su saznale u obavljanju svog zvanja, čine kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja profesionalne tajne iz čl. 145. KZ-a.

Nisam nigdje napisao da odvjetnici imaju pravo prikupljati te podatke, ali naravno ako ste vi kao stranka angažirali odvjetnika, da ćete mu neke takve osobne stvari povjeriti, radi boljeg zastupanja sa njegove strane. Ako bi onda on otkrio neovlašteno takav vaš podatak, time čini već spomenuto kazneno djelo.

Čl. 81. KZ-a - 6 godina od počinjenog djela.

Može i naknadno.

Kao što veli Matrix - kod suvlasništva radi se o idealnim dijelovima. Bit priče ovdje su dvije stvari - 1. kakvo je gruntovno stanje glede predmetne nekretnine (tko je točno upisan kao vlasnik/suvlasnik)?, i 2. što je točno bio predmet prodaje u kupoprodajnom ugovoru vašeg strica?

Činjenica upisa u gruntovnici bitna je glede prosudbe poštenja kupca, a što se predmeta kupoprodaje tiče - vaš stric može potpuno slobodno raspolagati svojim suvlasničkim dijelom, dok bi glede mogućnosti da isto čini sa cijelom nekretninom trebao imati suglasnost svih suvlasnika, dakle vas i tete. Ovo jasno, ukoliko ste vas svo troje upisani u gruntovnici kao suvlasnici. Precizirajte pitanje.

Podnesite prijavu komunalnom redaru.

Onda je najbolje pitati u općinskom/gradskom odboru te stranke.