Mao

Ne znam gdje bi ovo svrstao,ako ima netko tko se kuži u pravno područje telekomunikacija, konkretno telefonije: Useliš u stan i zasnuješ pretplatnički odnos fiksne telefonske linije sa X firmom, i ona ti "uključi" telefon, sve radi besprijekorno, imaš s njima ugovor, novi telefonski broj, koristiš telefon, redovno plaćaš, i sve 5 kako bi se reklo. U tom istom stanu bivši vlasnik još uvijek ima pretplatnički odnos fiksne telefonske linije sa Y firmom, jer je da tako kažem "idiot" prije nego li je prodao mi stan sklopio takav ugovor sa Y firmom kojeg nemože raskinuti prije proteka određenog roka od dana zasnivanja pretplatničkog odnosa, a da pritom ne plaća dodatnu naknadu za slučaj prijevremenog raskida ugovora. Sada iako je iselio, oni ga i dalje traže plaćanje pretplate, i ne odobravaju mu raskid ugovora bez te dodatne naknade.I ne popušta on, ne popuštaju oni.To znam jer mi je i sam rekao, a i kad su mi došli iz X firme uvoditi tel. liniju prije nego li su išta počeli raditi čulo se u slušalici "tu tu", znači telefon u tom stanu je još uvijek ostao ukopčan na ime i broj bivšeg vlasnika, a pružatelj usluga ta firma Y, a unatoč tome meni je firma X "spojila liniju". I sada pitam za svaki slučaj, odnosno nije mi do kraja jasno, jesam li ja 100%siguran od bilo kakvih potraživanja po osnovi tel. usluga kako od bivšeg vlasnika, tako od te firme Y, iako formalno nemam u ovom slučaju s nikime ništa, a s tehničke strane neometano koristim svoju telefonsku liniju?

Ne čekaj niti sekunde, već odmah kreći u akciju. Prije nego bilo što poduzmeš svakako obrati se odvjetniku i posavjetuj se s njime. Ne mogu ništa odgovorno tvrditi jer nisam vidio kupoprodajni ugovor, ali pretpostavljam jer vjerovatno nije nešto drugo u pitanju, da ćeš trebati iz gruntovnice najprije povući postojeći prijedlog za upis koji ti je odbijen, pa s prodavateljem k javnom bilježniku da ti dade izjavu da je isplaćen u cijelosti po Vašem kupoprodajnom ugovoru i da nema više nikakvih potraživanja s te osnove, i drugu njegovu izjavu koja je "krivac" za odbijenicu- Tabularnu izjavu kojom izričito dozvoljava da temeljem ugovora o kupoprodaji dozvoljava ti upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama i drugim javnim registrima. Uzmeš te dvije izjave i skupa sa kupoprodajnim ugovorom, domovnicom/ osobnom, biljezima predaš u gruntovnicu s novim prijedlogom za upis. U svakom slučaju ne upuštaj se u ovo bez odvjetnika, veliki ulog je u pitanju

...od 01.10.2007. g. po Zakonu o gradnji, voljom suvlasnika više nije moguća.Dioba zemljišta u tim zonama može se provesti isključivo po urbanističkim rješenjima.Zna li možda netko hoće li zakonodavac uskoro tu što promijeniti?

Pitanje ti je preopćenito, ali u svakom slučaju radi se o obnovi postupka, zato evo ti Glava XV iz Zakona o općem upravnom postupku pa se pronađi: "Glava XV OBNOVA POSTUPKA 1. Pokretanje obnove postupka Članak 249. Postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit će se: 1) ako se sazna za nove činjenice, ili se nađe ili stekne mogućnost da se upotrebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrebljenim dokazima, mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrebljeni u prijašnjem postupku; 2) ako je rješenje doneseno na podlozi lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka, ili ako je došlo kao posljedica kakva djela kažnjivoga po kaznenom zakonu; 3) ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prijestupu, a ta je presuda pravomoćno ukinuta; 4) ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je organ što je vodio postupak doveden u zabludu; 5) ako se rješenje organa koji je vodio postupak temelji na nekom prethodnom pitanju; a nadležni je organi to pitanje kasnije riješio u bitnim točkama drugačije; 6) ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta; 7) ako je rješenje donijela službena osoba nadležnog organa koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje; 8) ako kolegijalni organ koji je donio rješenje nije rješavao u sastavu predviđenome važećim propisima ili ako za rješenje nije glasala propisana većina; 9) ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku; 10) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik a po zakonu je trebalo da je zastupa; 11) ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se uz uvjete iz članakka 15. ovog zakona služi svojim jezikom. Članak 250. (1) Obnovu upravnog postupka može tražiti stranka, a organ koji je donio rješenje kojim je postupak okončan može pokrenuti obnovu postupka po službenoj dužnosti. (2) Zbog okolnosti navedenih u članakku 249. toč. 1), 6), 7), 8) i 11) ovog zakona stranka može tražiti obnovu postupka samo ako bez svoje krivnje nije bila u stanju da u prijašnjem postupku iznese okolnosti zbog kojih traži obnovu. (3) Iz razloga navedenih u članakku 249. toč. 6) do 11) ovog zakona stranka ne može tražiti obnovu postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku. (4) Državni odvjetnik može tražiti obnovu postupka uz iste uvjete kao i stranka. Članak 251. Ako je rješenje po kojem se traži obnova upravnog postupka bilo predmet upravnog spora, obnova se može dopustiti samo zbog onih činjenica koje je organ utvrdio u prijašnjem upravnom postupku, a ne i zbog onih koje je sud utvrdio u svojem postupku. Članak 252. (1) Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od mjesec dana;'i to: 1) u slučaju iz članakka 249. točke 1) - od dana kad je stranka mogla iznijeti nove činjenice odnosno upotrijebiti nove dokaze; 2) u slučaju iz članakka 249. toč. 2) i 3) - od dana kad je stranka saznala za pravomoćnu presudu u kaznenom postupku, ili u postupku o privrednom prijestupu, a ako se postupak ne može provesti, od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti odnosno za okolnosti zbog kojih nema mogućnosti za kazneno gonjenje odnosno za gonjenje za privredni prijestup; 3) u slučaju iz članakka 249. točke 5) - od dana kad je stranka mogla upotrijebiti novi akt (presudu, rješenje); 4) u slučaju iz članakka 249. toč. 4), 6), 7) i 8) - od dana kad je rješenje dostavljeno stranci. (2) Ako bi rok određen u stavku 1. ovog članakka počeo teći prije nego što je rješenje postalo konačno u upravnom postupku, taj će se rok računati od dana kad rješenje postane konačno odnosno od dostave konačnog rješenja nadležnog organa. (3) Nakon proteka roka od pet godina od dostave rješenja stranci obnova se ne može tražiti niti se može pokrenuti po službenoj dužnosti. (4) Iznimno, i nakon roka od pet godina obnova se može tražiti odnosno pokrenuti, samo iz razloga navedenih u članakku 249. toč. 2); 3) I 5) ovog zakona. Članak 253. (1) Upravni postupak može se obnoviti zbog razloga navedenih u članakku 249. točki 2) ovog zakona i ako se kazneni postupak ne može provesti ili ako postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. (2) Prije donošenja zaključka o obnovi upravnog postupka zbog razloga navedenih u članakku 249. točki 2) ovog zakona; službena će osoba zatražiti obavijest od organa nadležnoga za kazneno gonjenje o tome je li kazneni postupak obustavljen odnosno postoje li okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. Službena osoba ne mora zatražiti tu obavijest ako je nastupila zastara kaznenog gonjenja ili ako je nastupila smrt osobe na čiju se kaznenu odgovornost ukazuje u zahtjevu za obnovu upravnog postupka odnosno ako okolnosti zbog kojih se postupak na može pokrenuti samo službena osoba može sa sigurnošću utvrditi. Članak 254. Stranka je dužna u prijedlogu za obnovu postupka učiniti vjerojatnima okolnosti na kojima temelji prijedlog, a i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku. 2. Rješavanje o obnovi postupka Članak 255. (1) Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje ili šalje organu koji je o predmetu rješavao u prvom stupnju ili organu koji je donio rješenja kojim je postupak okončan. (2) O prijedlogu za obnovu rješava onaj organ koji je donio rješenje kojim je postupak okončan. (3) Kad se obnova traži po rješenju koje je doneseno u drugom stupnju, prvostepeni organ koji primi prijedlog za obnovu priključit će spise predmeta prijedlogu i poslati organu koji je rješavao u drugom stupnju. Članak 256. (1) Kad organ koji je nadležan za rješavanje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog, dužan je ispitati da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlaštene osobe i da li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. (2) Ako uvjeti iz prethodnog stavka nisu ispunjeni, nadležni organ će svojim zaključkom odbaciti prijedlog. (3) Ako su uvjeti iz stavka (1) ovog članakka ispunjeni, nadležni organ ispitat će da li su okolnosti odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu takvi da bi mogli dovesti do drugačijeg rješenja, pa ako utvrdi da nisu, odbit će prijedlog svojim rješenjem. Članak 257. (1) Ako nadležni organ ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu na temelju članakka 256. ovog zakona, donijet će zaključak da se obnova postupka dopusti i odredit će u kojem će se opsegu postupak obnoviti. U obnovi postupka po službenoj dužnosti nadležni će organ donijeti zaključak kojim se obnova dopušta, ako prije toga utvrdi da su za obnovu ispunjeni zakonski uvjeti. Prijašnje radnje u postupku na koje ne utječu razlozi obnove neće se ponavljati. (2) Kad je to prema okolnostima slučaja moguće, a u interesu je ubrzanja postupka; nadležni organ može, čim utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, prijeći na one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donoseći poseban zaključak kojim se obnova dopušta. (3) Kad o prijedlogu za obnovu odlučuje drugostepeni organ, on će sam izvršiti potrebne radnje u obnovljenom postupku, a iznimno, ako nađe da će te radnje brže i ekonomičnije izvršiti prvostepeni organ, naložit će mu da to učini i da mu materijal o tome dostavi u određenom roku. Članak 258. Na podlozi podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku, nadležni organ donosi rješenje o stvari koja je bila predmet postupka, i njime može prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim. U ovom drugom slučaju, a s obzirom na sve okolnosti pojedinog slučaja, organ može prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti. Članak 259. Protiv zaključka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, a i protiv rješenja donesenog u obnovljenom postupku, može se izjaviti žalba samo kad je taj zaključak odnosno rješenje donio prvostepeni organ. Ako je zaključak ili rješenje donio drugostepeni organ, može se neposredno pokrenuti upravni spor. Članak 260. (1) Prijedlog za obnovu postupka, u pravilu, ne odgađa izvršenje rješenja po kojem se obnova traži, ali organ koji je nadležan za odlučivanja o prijedlogu, ako smatra da će prijedlog za obnovu biti uvažen, može riješiti da se odgodi izvršenje dok se ne odluči o pitanju obnove postupka. (2) Zaključak kojim se dopušta obnova postupka odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je obnova dopuštena. "

Sad još jedan ajde recimo problem, ali na sve to ipak donekle mi oslabljuje pravnu sigurnost-prodavatelj kad sam ga pozvao ne želi ići kod bilježnika potpisati aneks, jer kad sam mu rekao da je to u obostranom interesu, on to omalovažava; kaže da nema smisla za taj jedan dan plaćati bilježnika, gubiti vrijeme sastajući se kod bilježnika, ima drugog posla, osim kako je to rekao ako to baš moramo tj. ako je to uvjet za realizaciju našeg pravnog posla-iako sam ja snositelj svih troškova, čak sam mu ponudio prijevoz do bilježnika.

Puno hvala!

Ti njihovi šablonski ugovori, te odredbe nažalost, ne sadrže. Ali ne radi se ovdje o nesporazumu između mene i banke u pogledu točnog datuma isplate kredita prodavatelju, jer on je njima poznat od onog trenutka kada sam im prije nekih mjesec dana donio kupoprodajni ugovor u kojem banka izričito traži da obavezno mara biti naveden iznos će biti isplaćivan kreditom, broj tekućeg računa prodavatelja također mora biti naveden, te ono bez čega nema kredita a to je rok do kojeg datuma će banka kredit isplatiti prodavatelju, dakle vidite koji lopovluk-vi se obvezujete prodavatelju na rok, a banka vama ne, već vi u ime banke garantirate prodavatelju da ćete ga do tog i tog datuma isplatiti.Kako sam u uvodu naveo, oni su me 15 dana prije korištenja kredita nazvali i "zamolili" da će ispalata biti dan kasnije od onog dana na koji sam ja po ugovoru sa prodavateljem se obvezao da će biti kao krajnji, te da se "duboko ispričavaju" i mole za razumijevanje, te da je to samo niti 24 sata razlike, da ne treba raditi aneks sa prodavateljem i bla bla.

U solemniziranom ugovoru banka nigdje nije navela datum kada će novac od kredita isplatiti prodavatelju, već samo je navedeno da sam kao kreditni dužnik dužan u roku od 6 mjeseci od dana potpisa iskoristiti kreditna sredstva za dobivenu namjenu, u protivnom banka raskida ugovor. Takvo "prešućivanje" u ugovorima s bankama dozvoljeno je navodno kod nas, dok kako čujem u drugim zemljama EU to je drugačije definirano-povoljnije za korisnika kredita-daleko je jednostavnije dobiti odštetu. A što se tiče dvostranosti ugovaranja, odnosno pregovaranja s bankom i sami znate da tu vrijedi princip uzmi ili ostavi. Spomenuli ste dobru vijest-zatezne kamate, je li to u praksi u ovom slučaju prekomplicirano za ostvariti?

...za isplatiti prodavatelja na dan naznačen u ugovoru o kupoprodaji već dan kasnije! Solemnizirani ugovor o kreditu si odnio u banku i banka je već na gruntovnom izvatku stana kojeg kupuješ upisala svoju hipoteku na iznos odobrenog kredita.Iz banke te nazovu dva tjedna prije same isplate kredita prodavatelju da su za iduća dva tjedna blokirali sve isplate kredita i da će isplata prodavatelja morati biti dan kasnije od dana u ugovoru (btw kupoprodajni ugovor im je predan mjesec dana prije toga i taj dan isplate u ugovoru nije subota/nedjelja kad banka ne radi). I ti onda zbog banke sklapaš Aneks ugovora s prodavateljem za taj jedan dan kasnije ako se želiš bolje pravno osigurati ili jednostavno čekaš da sve dobro prođe! Je li netko čuo za ovakav slučaj da banka nema novce?Da ne bi administrator brisao reći ću samo da se ne radi o mjenjačnici iz Donjeg Lapca već o najvećoj banci u hrvatskoj onoj s plavim bojama!

Može li i na koji način predlagatelj upisa predbilježbe istu povući nakon što je ona upisana na vlasnički list? Radi se o kupnji stana.U banci kupcu ne žele dati kredit dok se ne ukloni kupčeva predbilježba sa vlasničkog lista.U vrijeme kad se davala kapara i potpisivao ugovor kojim prodavatelj to dozvoljava kupac nije znao da će morati (nažalost) i dio novca do pune kupoprodajne cijene platiti kreditom kojim banka stavlja hipoteku na stan koji se kupuje, jer su mu se izjalovili neki planovi kojima je to mislio podmiriti prodajom druge nekretnine. Da li netko ima bilo kakvih saznanja o ovakvim slučajevima?

Provjeri u županijskom uredu koji izdaje rješenja o minimalnim tehničkim uvjetima, a ako si u Zagrebu onda je to u Gradskom uredu za gospodarstvo.

Baš mora bit iz Varaždina?

Mislim da se razumijemo

Kako bi najjednostavnije to pojasnio? Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju imaš dvije vrste invalidske mirovine.Ima invalidska mirovina zbog o p ć e nesposobnosti za rad-dakle osiguranik je ful nesposoban za rad i ne da nemože, nego nesmije raditi (pretpostavljam da misliš na tu vrstu), a druga vrsta ti je invalidska mirovina zbog p r o f e s i o n a l n e nesposobnosti za rad kada osiguranik ima preostalu radnu sposobnost za neke druge poslove ali ne više za te koje je do tada obavljao, i tada je poslodavac dužan takvom radniku temeljem preostale radne sposobnosti ponuditi neke druge odgovarajuće poslov. Sad što se samog rješenja tiče sigurnose pitaš kako će poslodavac znati koji su to poslovi?Upravo u tom rješnju nabrojani su poslovi koje takav radnik nesmije raditi. Kada osiguranik od HZMO-a dobije rješenje o tome da mu je određena profesionalna nesposobnost za rad, onda u dispozitivu tog rješenja stoji da se "osiguraniku ime i prezime, rođen tad i tad određuje invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad", i njena visina je tu naznačena. Dakle ne dobiva on dva rješenja; jedno da mu je određena prof. nesposobnost za rad i drugo rješenje da mu je određena invalidska mirovina,već je sve u jednom rješenju.Dakle ako tebi kao poslodavcu za tvojeg radnika stigne rješenje o invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad ti si dužan postupiti po ovom spomenutom čl. 84. ZOR-a, a ako ti stigne rješenje da mu je određena invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad tada po sili zakona njemu prestaje radni odnos danom dostave takvog pravomoćnog rješenja, i ti mu otkazuješ po članku 110. ZOR 137/04 proč. tekst.

1. Razlika je kada HZMO kod osiguranika utvrdi profesionalnu nesposobnost za rad što je Vaš slučaj, i kada kod osiguranika utvrdi opću nesposobnost za rad.To je opisano člankom 34. stavci 1. i 2. Zakona o mirovisnkom osiguranju: "4. Prava na osnovi invalidnosti Članak 34. (1) Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. (2) Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad). (3) Invalidnost u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti. (4) Kada je kod osiguranika utvrđena profesionalna nesposobnost za rad iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu." 2. Navodite da "...trenutno sam na prisilnom godišnjem odmoru, a poslodavac mi je usmeno najavio otkaz nakon godišnjeg...".Poslodavac griješi jer Vas štiti članak 84. Zakona o radu (NN br. 137/04 - pročišćeni tekst) koji opisuje što je poslodavac dužan učiniti kada se radniku utvrdi profesionalna nesposobnost za rad, dakle nema pravo on Vama "samo tako" dati otkaz:: "Članak 84. (1) Ako ovlaštena osoba, odnosno tijelo, ocijeni da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opas­nost od nastanka invalidnosti, poslodavac je dužan, uzi­ma­ju­ći u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. (2) Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnoga vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da radniku iz stavka 1. ovoga članka osigura odgovarajuće poslove. (3) Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku." U protivnom, ako Vam ne ponudi sklapanje poslova za koje ste sposobni on čini prekršaj iz članka 247. stavak 1. točka 17. istog zakona.

...ne treba niti ići na fakultet, već se odmah zaposliti sa srednjom školom preko rođaka na takvim poslovima.

...ili pravne ili opće poslove, mrzim kad to vidim. Čovjek tijekom studiranja prođe golgotu i onda dođe neki polupismeni nazovi poduzetnik i traži diplomiranog pravnika za referenta ili tajnicu kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa.Ali što je još gore toga ima i na oglasima za državnu i lokalnu upravu. Čisto podcjenjivanje studiranja i svih muka koje idu s time.

Doviđenja i sretno!

"...što da radin da dojden prije na red" Pitaj USKOK

Pogledaj malo ZOO NN.br. 35/05, članke 247. do 268. a odnose se na suglasnost volja.

Na taj način on Vas nema pravo ucijenjivati jer postoji članak 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06) koji definira vaš slučaj-citat: "Uporaba tuđe nekretnine radi izvođenja radova Članak 107. (1) Vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti. (2) Tko je uporabio tuđu nekretninu za potrebe iz stavka 1. ovoga članka, dužan ju je čim prestane potreba za takvu uporabu dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga, a počinjenu štetu naknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu. (3) Za uporabu zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev vlasnika nekretnine koja je privremeno uporabljena plaća se primjerena naknada, koja ne može biti manja od one na koliku bi imao pravo da je bilo provedeno nepotpuno izvlaštenje njegova zemljišta."

Ja bih potražio drugu nekretninu

Uzmi pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i dokumentaciju o naknadno pronađenoj imovini, i s time otiđi do javnog bilježnika koji ima ured na području gdje je ostavitelj imao svoje zadnje prebivalište, a to je ono područje gdje je vođena ostavinska rasprava, i sve će ti objasniti sam bilježnik, a ako njega nema u uredu onda njegov prisjednik.

Ne želim poticati druge teme, ali kad smo se već dotakli nužnog dijela, tu mi nešto nije do kraja jasno; da li njegov brat ima pravo na ostavinskoj raspravi tražiti nužni dio ako će nakon ostavinske rasprave rješenjem o nasljeđivanju dobiti 1/2 preostale imovine, a vrijednost te preostale imovine ne dostiže 1/4 vrijednosti darovanog stana?Da pojednostavim, da li se pravo na nužni dio može tražiti samo onda kada ti kao nasljednik prvog nasljednog reda ne dobiješ od ostavitelja ama baš ništa, ili ako si ipak dobio nešto ali to nije dovoljno da pokrije tvoj zakonski nužni dio?

Znači sve što je ostavitelj darovao za života nasljedniku prvog naslijednog reda može biti predmet ostavinske rasprave ako netko od drugih nasljednika prvog nasljednog reda zatraži namirenje svojeg nužnog dijela. Ako iz Vašeg mišljenja smijem zaključiti, u biti gdje je više nasljednika prvog nasljednog reda i netko od njih na ostavinskoj zatraži svoj nužni dio, darovni ugovor je gotovo ništa, možete ga prosto rečeno baciti u smeće.