Mao

Da bi se uspostavilo vlasništvo posebnog dijela nekretnine, zgrada s čijim se posebnim dijelovima povezuju odgovarajući suvlasnički dijelovi mora biti izgrađena i kao takva upisana u zemljišnu knjigu. Zgrada se upisuje u zemljišnu knjigu po pravilima koja uređuju upis promjene izgrađenosti zemljišta u posjedovnicu (čl. 10 st. 4 ZZK). Vlasništvo se može uspostaviti samo na posebnom dijelu koji se smatra samostalnom uporabnom cjelinom (stan, poslovni prostor i sl.). Suvlasnik koji zahtjeva uspostavu posebnih dijelova mora imati odgovarajući suvlasnički dio. Nadalje, za uspostavu vlasništva posebnog dijela potreban je valjani pravni temelj u obliku očitovanja volje svih suvlasnika, te se ono u konačnici uspostavlja upisom u zemljišnu knjigu (čl. 72 st. 1 ZV)

....činjenica da je većina stanara te zgrade (zgrada je u cijelosti bila vlasništvo MORH-a) uknjižila vlasništvo nad stanom. ----------------------------------------------------------------------------------- Provjerite u zk.odjelu temeljem koji isprava su se oni upisali (prvoupis) i usporedite sa svojim ispravama.

Teško je dati pouzdan odgovor bez uvida u isprave i stanje zemljišne knjige, te iz toga što navodite samo načelno i šturo može se odgovoriti; Angažirajte odvjetnika koji će Vam stručno sastaviti aneks kupoprodajnom ugovoru kojeg je Vaša majka zaključila sa prodavateljem. Ugovorna strana prodavatelja biti će njegovi zakonski nasljednici navedeni u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju kojeg ćete priložiti prijedlogu za upis zajedno sa aneksom. Isto tako ukoliko je u međuvremenu bilo promjena na čestici u pogledu površine, oblika, broja, ili izgrađenosti uskladiti opis nekretnine prema stanju zemljišne knjige, te obavezno ovjeriti potpise nasljedika na aneksu.

Kako to mislite "legalna"? Odnosno pojasnite pitanje...

"....Mi ne dobijamo nikakvu naknadu za to što im održavamo parcelu to je ajmo tako reći "naša dobra volj"..." -------------------------------------------------------- Sami ste dali odgovor.

Sudskim poslovnikom (Narodne Novine br. 158/09, 03/11, 34/11, 100/11, 123/11, 138/11, 38/12, 111/12, 39/13, 48/13, 59/13, 91/13)propisuju se osnove ustroja i poslovanja u sudovima, citat; „ VIII. glava RAD SA STRANKAMA I DRUGIM OSOBAMA 1. Radno vrijeme za primanje stranaka Članak 68. Stranke, njihovi punomoćnici i druge osobe koje dolaze nepozvane u sud i u stalnu službu prekršajnog odnosno općinskog suda radi traženja obavijesti, razgledanja i prijepisa spisa, dobivanja službenih potvrda i slično primaju se u vrijeme određeno godišnjim rasporedom poslova. Vrijeme određeno za primanje stranaka objavit će se na vidnom mjestu pri ulazu u sudsku zgradu, u rasporedu prostorija i na drugi pogodan način. Članak 69. Stranke se primaju u sudskoj pisarnici, zemljišnoknjižnoj službi i sudskom registru tijekom radnog vremena, ako predsjednik suda ne odredi kraće vrijeme za primanje stranaka. Primanje stranaka u uredu predsjednika suda odredit će predsjednik suda prema potrebama. Suci odnosno sudski savjetnici primaju u pravilu samo pozvane stranke. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka sudac odnosno sudski savjetnik može radi davanja obavijesti primiti i nepozvanu stranku u svezi s predmetom koji im je dodijeljen u rad, ako smatra da bi to pridonijelo bržem ili efikasnijem rješenju predmeta, pazeći pritom da ne dovede u sumnju svoju nepristranost. Članak 70. Stranke kojima je zbog udaljenosti ili drugih razloga otežan ponovni dolazak u sud primit će se i izvan vremena određenog za primanje stranaka. Tako će se postupiti i u hitnim i drugim opravdanim slučajevima. 2. Obavještavanje stranaka o stanju predmeta Članak 71. Stranke, njihove punomoćnike i druge ovlaštene osobe obavještava o stanju predmeta službenik sudske pisarnice i službenik sudske pisarnice u stalnoj službi na osnovi podataka iz upisnika i spisa te uvidom u podatke o predmetu pomoću sustava eSpis. Obavijest će se ograničiti na podatke o tomu u kojem se stadiju postupak nalazi. Službenik sudske pisarnice dužan je voditi računa o primjeni Zakona o zaštiti tajnosti podataka za predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u i predmete ratnih zločina. Pri davanju obavijesti zabranjeno je davati izjave o pravilnosti pojedinih sudskih radnji i naredaba, kao i o vjerojatnom ishodu postupka. Ostalim osobama daju se obavijesti o stanju predmeta samo po odobrenju suca. Obavijesti se mogu davati telefonski i pismeno, u pravilu na trošak stranke ili druge osobe koja traži takvu obavijest. Drugostupanjski sud ne može davati obavijesti o tome kod kojeg se suca predmet nalazi na rješavanju i o donesenim odlukama koje nisu otpravljene prvostupanjskom sudu. Članak 72. Osobe navedene u članku 71. ovog Sudskog poslovnika ovlaštene su razgledati i tražiti prijepis ili presliku spisa odnosno njihovih dijelova. Razgledanje i prepisivanje spisa obavlja se u sudskoj pisarnici i sudskoj pisarnici stalne službe na određenom mjestu pod nadzorom službenika sudske pisarnice. Nacrti neotpravljenih odluka i moguće bilješke suca prethodno će se izdvojiti iz spisa. Iznimno spis se može na zahtjev stranke uputiti drugom sudu radi razgledanja, ako se time ne odugovlači postupak ili ako je postupak već pravomoćno dovršen. Odluku o tome donosi predsjednik vijeća odnosno sudac kojem je predmet dodijeljen u rad. Troškove oko dostavljanja spisa drugom sudu i vraćanja u pravilu snosi stranka na čije se traženje spis dostavlja. Spisi se dostavljaju drugom sudu u pravilu na kratak rok, a protek roka upisuje se u Popisu poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti (Obrazac br. 3). Članak 73. Dozvolu za razgledavanje spisa u sudovima koji koriste sustav eSpis, izdaje predsjednik suda, u obliku naredbe upućene sudskoj pisarnici pomoću sustava eSpis. Kad se predmet vodi pomoću aplikacije eSpis i kada za to postoje tehnički i drugi uvjeti, sud može osobama koje su ovlaštene razgledati spis omogućiti uvid u određene podatke o predmetu pomoću posebnog modula za pregledavanje podataka. Razgledanje i prepisivanje spisa u sustavu eSpis obavlja se u sudskoj pisarnici i u sudskoj pisarnici stalne službe na određenom mjestu pod nadzorom službenika sudske pisarnice. Dostavljanje spisa drugom sudu radi uvida obavlja se pomoću sustava eSpis, uz naznaku roka do kojeg spis treba vratiti. S tim se datumom spis automatski stavlja u kalendar, što je vidljivo u pregledu aplikacije eSpis. Članak 74. Na zahtjev stranaka ili trećih osoba koje po ocjeni predsjednika suda odnosno predsjednika vijeća, istražnog suca (suca istrage) ili suca pojedinca učine vjerojatnim svoj pravni interes izdat će se službena potvrda o pojedinim činjenicama sadržanim u spisu. Predsjednik suda, odnosno predsjednik vijeća, istražni sudac (sudac istrage) ili sudac pojedinac izdaje o tome odgovarajuću naredbu voditelju upisnika, što se evidentira u sustavu eSpis. Upravitelj sudske pisarnice izdaje potvrdu o činjenicama o kojima sudska pisarnica vodi popis te je unosi u sustav eSpis. 3. Rad s drugim tijelima Članak 75. Dopisivanje s drugim tijelima obavlja se putem predsjednika suda. Predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac izravno se obraća drugim sudovima i tijelima za pravnu pomoć i pribavljanja drugih podataka i obavijesti u predmetima u kojima je postupak u tijeku. Članak 76. Predsjednik suda odlučuje o dostavi spisa drugim tijelima za predmete u kojima je postupak dovršen. Državnom odvjetništvu, tijelima unutarnjih poslova u predmetima iz njihove nadležnosti dostavljaju se spisi izravno na njihovo traženje u smislu postojećih propisa samo ako su pravomoćno dovršeni. Drugim tijelima i pravnim osobama spisi se dostavljaju izravno ako je to izričito određeno posebnim propisima. Državnom tijelu i drugoj pravnoj osobi koje su stranke u postupku odnosno njihovu zastupniku ili punomoćniku spis se neće dostavljati na uvid. Njima će se omogućiti uvid u spis u smislu postojećih propisa. Članak 77. Sudovi daju priopćenja našim diplomatskim i konzularnim predstavništvima u inozemstvu, predstavništvima drugih država u zemlji, inozemnim pravnim osobama, te svu dostavu u inozemstvu upućuju putem Ministarstva pravosuđa ako međunarodnim ugovorima ili naputkom Ministarstva pravosuđa nije drukčije određeno. 4. Priopćenja javnosti o radu suda Članak 78. Glasnogovornik suda daje priopćenja javnosti o radu suda sukladno Zakonu o sudovima, Zakonu o pravu na pristup informacijama i ovom Sudskom poslovniku. Glasnogovornik suda dužan je kod priopćenja javnosti o radu suda u predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u i predmetima ratnih zločina voditi računa o primjeni Zakona o zaštiti tajnosti podataka. Pravo na pristup informaciji može se uskratiti ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne. Članak 79. Odjel za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama u svome radu surađuje s državnim tijelima i nevladinim organizacijama. 5. Sudbeni dani Članak 80. Odluka o održavanju sudskih dana donosi se sukladno Zakonu o sudovima. Na sudbenim danima mogu se održavati rasprave ili ročišta ako stranke i druge osobe koje treba pozvati borave na području za koje se održavaju sudbeni dani ili izvan tog područja ako je to, s obzirom na prometne prilike i troškove, za njih prikladnije. Članak 81. Spisi koji se odnose na predmete u kojima su pozvane stranke za sudbeni dan, kao i ostali potrebni sudski spisi koji se iznose iz suda, upisuju se u poseban Popis poslova obavljenih na sudbenom danu (Obrazac br. 4). Popis će se zajedno sa spisima ponijeti u mjesto gdje se održava sudbeni dan. U popis će se zatim unijeti, po redu primitka, svi podnesci i zapisnici koji sadrže podneske, a koji su sastavljeni za vrijeme održavanja sudbenog dana. Dan primitka podneska na sudbenom danu smatra se kao dan primitka u sudu, pa će se taj dan unijeti u odgovarajući upisnik ili popis pismena. Odredbe prethodnoga stavka ne odnose se na zemljišno- knjižne predmete za koje važe posebni propisi, a na što će sud upozoriti stranke. Ako na lokaciji gdje se odvija sudbeni dan postoje uvjeti za normalno korištenje sustava eSpis, sustav se koristi kao i unutar zgrade suda. U protivnom, primjenjuju se odredbe stavak 1. do 4. ovog članka. Članak 82. Spisi, podnesci i zapisnici primljeni odnosno sastavljeni za vrijeme održavanja sudbenog dana predat će se službeniku određenom za primanje podnesaka (prijamnoj pisarnici) zajedno s popisom odmah nakon povratka u sud, a najkasnije sljedećeg službenog dana. Službenik određen za primitak podnesaka potvrdit će primitak podnesaka i zapisnika sastavljenih na sudbenom danu tako što će uz svaki podnesak odnosno zapisnik u popisu označiti odgovarajući redni broj upisnika, gdje je podnesak upisan, odnosno staviti oznaku spisa u koji je uložen. Na primljenom podnesku, osim na zapisniku koji sadrži podnesak sastavljen za vrijeme održavanja sudbenog dana, službenik prijamne pisarnice stavlja bilješku o primitku podneska na sudbenom danu (štambilja br. 29). Popis spisa iz članka 81. Sudskog poslovnika predat će se predsjedniku suda, upisati u upisnik sudske uprave i čuvati među spisima sudske uprave. Ukoliko na lokaciji gdje se odvija sudbeni dan postoje uvjeti za normalno korištenje sustava eSpis, sustav se koristi kao i unutar zgrade suda. U protivnom, primjenjuju se odredbe stavak 1. do 4. ovog članka. 6. Uporaba brzojava, telefona, fax uređaja i elektroničke pošte Članak 83. Telefon će se koristiti kad za priopćenje nije propisan pisani oblik i kad je potrebno hitno obavljanje službene radnje ili ako bi se na taj način službeni posao mogao brže i ekonomičnije obaviti. Na taj će se način osobito prikupljati obavijesti od državnog odvjetništva, drugih tijela, trgovačkih društava i pravnih osoba u hitnim predmetima; obavještavati dežurni sudac i drugi službenici; pozivati stranke, njihovi zastupnici i opunomoćenici, svjedoci i vještaci, suci porotnici, požurivati dostavljanje traženih spisa, predmeta, izvještaja i ostalih akata od drugih sudova i državnih tijela. Telefonom se može pozvati na ročišta u postupcima u kojima je to predviđeno posebnim propisom, pribavljati nužne podatke i obavijesti tijekom rasprave ili ročišta, a čiji bi nedostatak inače prouzročio odgodu rasprave ili ročišta. Radnje koje se obavljaju na sudu sukladno odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se obavljati i putem elektroničke pošte uz obvezu da se ispis elektroničke pošte doda u spis predmeta. Članak 84. O obavljenom telefonskom razgovoru, a osobito o izvršenom pozivanju ili predanom priopćenju i sl. sastavit će se službena bilješka u spisu u kojoj će se navesti kratak sadržaj razgovora, osoba ili tijelo s kojim je razgovor vođen, datum razgovora i potpis službenika koji je razgovor obavio. U sudovima koji koriste sustav eSpis službena bilješka unosi se kao posebna vrsta zapisnika u sustav eSpis, a zatim se ispisuje, potpisuje i uvezuje u spis. Članak 85. Brozjav, faks poruke i elektronička pošta slat će se u hitnijim slučajevima. Primljeni brzojav, faks poruka i elektronička pošta moraju se ispisati ili preslikati na papir i s njima se postupa kao i sa svim drugim podnescima. Ukoliko su elektroničkoj pošti pridružene datoteke većeg opsega ili multimedijalne datoteke (crteži, fotografije i sl.) oni će se snimiti na optički medij i smatrat će se prilogom ispisanoj elektroničkoj pošti. Uporabu brzojava, fax uređaja i elektroničke pošte određuje istražni sudac (sudac istrage), predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac koji rješava predmet, a u ostalim slučajevima predsjednik suda ili predsjednik odjela.“

Tako je, u prometu nekretninama s posjedom treba postupati oprezno, a posebice u Vašem slučaju! U odnosu na pravo vlasništva pravo posjeda je druga priča jer vlasnik ne mora biti nužno i posjednik nekretnine. Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast na stvari, a njegovu predaju potrebno je provesti sukladno preuzetim ugovornim obvezama zaključenim u 'dobroj vjeri'.

Ta osoba je očito neka vrst najmoprimca koja će ako i kada postati vlasnikom stana, dakle tko je on da ima pravo raspolagati nekretninom koje nije vlasnik, stoga preporučio bih Vam da ili: a) sačekate da prvo on otkupi taj stan od RH pa da onda sa njime kada se upiše kao vlasnik stana u zemljišnim knjigama sklapate pravni posao kupoprodaje ili b) da sada Vi kupite taj stan od RH sve drugo Vam je rizik.

Tko je sada upisan kao vlasnik stana – ta fizička osoba ili RH? Da li je upisana hipoteka i ako da u čiju korist?

Ako je tako kako navodite redovnim putem to neće ići. Dakle, angažirati odvjetnika i tužiti RH.

Ovako kruskone, vlasništvo nekretnine može se steći samo od osobe koja je vlasnik nekretnine. Vlasnikom nekretnine smatra se osoba koja je kao vlasnik upisana u zemljišnoj knjizi. Vlasništvo se stječe samo ako je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine upisan njezin stvarni, zbiljski vlasnik. Ako je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine upisana osoba koja nije stvarni zbiljski vlasnik, do stjecanja vlasništva može doći jedino ako su ispunjene pretpostavke za zaštitu poštenog trećeg stjecatelja koji je postupao u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige (čl. 123, 124 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima-Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12). Od osobe koja nije u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik nekretnine vlasništvo se može steći jedino ako ta osoba može ispravama valjanim za upis svog vlasništva dokazati izvanknjižni prijenos prava vlasništva od upisanog vlasnika do sebe (čl. 41. Zakona o zemljišnim knjigama-Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13).

Nije pitanje nego obavijest.

super, svi ćete biti dostupni na mobitele

Tako je, to znači da kupujete česticu opterećenu sa teretom kojeg ćete biti dužni trpjeti kada postanete vlasnik.

Gore navodite Društveno vlasništvo dolje vlasništvo RH!? To nemre biti nikako.

Ne čitate Legalis:D http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/43489-kupoprodaja-kuce-iz-programa-obnove

U tome i jest problem u samom dokazivanju koje pada isključivo na teret žrtve (nažalost) odnosno tužitelja. Dakle točne, potpune, istinite informacije potkrepljene izjavama svjedoka ili pisanim tragovima.

Znači ako nema sporazuma između suvlasnika, a geometrijska dioba je moguća, ona može putem suda zatražiti razvrgnuće suvlasništva geometrijskom diobom.

Imamo ovih dana istu temu drugog naziva, samo obrnutu situaciju http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/73149-Pravedna-podjela

Moj savjet Vam je da prvo provjerite stanje nekretnine u katastru (zatražite posjedovni list i kopiju katastarskog plana) i u zemljišnim knjigama (zatražite zemljišnoknjižni izvadak). Nakon toga obratite se za savjet stručnoj osobi i eventualno usput sa pitanjem ovdje.

Pokušajte dostavu putem javnog bilježnika temeljem čl. 83. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne Novine br.78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09)

Nigdje nije navedeno nečije pravo korištenja ili upravljanja?

Što je navedeno na B i C listu?

Zašto ne pokrenete postupak formiranja nove čestice – parcelaciju?

Možete ukoliko ste nakon ostavinske rasprave pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju postali vlasnik stana i pod uvjetom da "partner" nije upisan kao nositelj prava neke osobne služnosti (plodouživanje, pravo stanovanja, pravo uporabe).