Floki

Moram se pridružiti ironičnom komentaru forumaša tabula_rasa. Uzmimo npr. da si ti magistar / magistra pravnih znanosti (a završio/la si npr. smjer međunarodno pravo ili financijsko pravo). Vidiš, međunarodno i financijsko pravo se uopće ne ispituju na pravosudnom, a ti bi da ti se prizna jednakovrijednost tvog znanstvenog stupnja sa pravosudnim ispitom. Pravosudni ispit je stručni ispit i obuhvaća 11 ispita koji se u jednom danu usmeno polažu, a da dođeš na usmeni, moraš proći zahtjevni pisani ispit. Magisterij znanosti ipak se završava kroz 2,3 godine i to je znanstveni studij dok za rad u pravosuđu treba položen stručni (dakle, pravosudni) ispit. Dakle, ukoliko želiš raditi u pravosuđu, ili odvjetništvu, moraš prethodno položiti pravosudni ispit. Doista se čudim da si to pitanje postavio / postavila. Pozdrav!

nije vas odvjetnik prevario. odvjetnik ima stručno znanje koje stranka nema. vi ste mu potpisali punomoć i on vas zastupa sukladno svom stručnom znanju.

Tak je. sad uredno i savjesno ispunjavati svoje obveze i čekati na sljedeći potez poslodavca. Bez bespotrebnih komentara u radnoj sredini (ono bla....bla...sa kolegama). Bez emotivnih ispada,ljutnji i sl. Strogo profesionalno,odmjereno i uljuđeno.OK? a kako budu stvari tekle ,javi se. eto, cigo te već osudio. već te proglasio krivom. a ako misliš da je kriva, zašto si joj rekao da se žali na opomenu? cigonjo, suzdržavati se od moralnih prodika. a pogotovo od osuda - to je rezervirano samo za sud.

Kolegice dbr, naravno da po novom pravosudnom razlika između dva ispitivača u ocjeni jedne radnje može biti samo par bodova, jer se presude na novom pravosudnom ocjenjuju od 0 do 10, a oni koji skupljaju bodove na 3 presudice ocijenjeni su ocjenom od 0 do 40, pa tih 7 bodova razlike između dva ispitivača u ocjeni jedne presude doista nije značajno. Iz Vaše rečenične konstrukcije nije jasno da su Francuzi izbacili psihološko testiranje, već takva konstrukcija kakvu ste upotrijebili sugerira drugi zaključak. Pozdrav!

sad si sama dala još jedan argument u prilog mom tumačenju

Draga moja, zar hoćeš reći da neistinu zborim? Ja ostajem kod napisanog - dakle, pojašnjavam da u slučaju kad radnik prelazi kod novog poslodavca u roku od 8 dana od prestanka radnog odnosa kod starog pslodavca, pravo izbora (hoće li tražiti naknadu za neiskorišteni godišnji od starog poslodavca ili će taj godišnji zarađen kod starog poslodavca koristiti kod novog)- je na radniku. Ukoliko se odluči na ovu drugu mogućnost, novi poslodavac je to dužan omogućiti. Baš gledam, to je neka nova presuda? Daj šalji na mail:-D Jer pojavio se problem kod tih odredbi, naime ispada da stari poslodavac može isplatiti fino radniku naknadu i radnik zapravo za tu godinu nema go, a to opet nije u skladu sa zakonskom odredbom da radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na go u trajanju od najmanje 4 tjedna, i uopće svrhom go. ne znam gdje vidiš problem godišnji odmor je pravo radnika i samo radnik tim pravom može disponirati na jedan od gore dva navedena načina (a nikako poslodavac). Nije nova presuda već jedino moguće i jedino ispravno tumačenje ZOR-a obzirom na postojanje odredbe o "8 dana".

čiji komentar očekujete?

Draga moja, zar hoćeš reći da neistinu zborim? Ja ostajem kod napisanog - dakle, pojašnjavam da u slučaju kad radnik prelazi kod novog poslodavca u roku od 8 dana od prestanka radnog odnosa kod starog pslodavca, pravo izbora (hoće li tražiti naknadu za neiskorišteni godišnji od starog poslodavca ili će taj godišnji zarađen kod starog poslodavca koristiti kod novog)- je na radniku. Ukoliko se odluči na ovu drugu mogućnost, novi poslodavac je to dužan omogućiti.

Pa naravno da nemaju kolegice. Na ovom forumu ste mogli pročitati da je takav način ocjenjivanja i pisanih radnji koje se pišu po novom sustavu pravosudnog. Vaša (niti bilo čija) radnja ne smije sadržavati nikakve crtice, biti prekrižena u bilo kojem dijelu i tome slično iz razloga što tu radnju ocjenjuju dva ispitivača. Što mislite koliko bi bodova dao drugi ispitivač (ispravljač) kad vidi da je njegov prethodnik križao radnju kandidatu? Bi li mogao biti u cijelosti pravedan i zanemariti te ispravke? To se niste zapitali. Radnja mora biti čista a ispitivači ocjenjuju radnju po elementima navedenima u zakonu, odnosno podzakonskom aktu, pri čemu za svaki od elemenata daju određeni broj bodova (pogledajte malo Pravilnik objavljen na stranicama Akademije). Zapravo to i nije velika razlika, ako imamo u vidu da se za radnju može dobiti 40 bodova. Ako se već pozivate na brojke onda se nemojte razbacivati njima. Ukupno je bilo prijavljeno 379 kandidata, od toga 80-ak koji su polagali po novom sustavu, a više od 100 prijavljenih kandidata koji su trebali pisati presude nije se odazvalo pisanom testiranju. Dakle, radi se o upola manjoj brojci. Tko je psihološko testiranje eliminirao kao besmisleno?

Usput, i DOV je objavio listu.

opet kolega the best ne čita u svom postu napisao sam samo da ću se osvrnuti na bodovanje a na objašnjenje o bodovanju kolega the best nije ostavio komentar.

Ovako! Cura je imala na pismenom 86,5 bodova od 100 mogućih bodova! Na usmenom je bilo moguće 30 bodova odnosno svekupno 130 bodova. Cura ukupno ima 90,5% ili 117,65 bodova. 117,65-86,5=31,15! Inače ne bih odgovarao na post od the besta vezan uz bodovanje, no kao pravnik očekujem od kolege pravnika da čita zakon i isti zna protumačiti prije negoli konstantno ustraje u tvrdnji koja nije istinita. Zakon o pravosudnoj akademiji (dalje: Zakon) u čl. 26. regulira provođenje pisanog ispita za kandidate koji su ispit polagali po starom sustavu, dok u st. 5.tog članka navodi da na tom pisanom ispitu kandidat može ostvariti najviše 100 bodova, a bodovi koje ostvari izjednačuju mu se kao bodovi ostvareni na pravosudnom ispitu. U st. 6. tog članka navodi se da Pravilnik o provođenju pisanog ispita iz stavka 3. tog članka i način ocjenjivanja toga ispita donosi Upravno vijeće uz prethodno mišljenje Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća. Pravilnik o provođenju i ocjenjivanju pisanog i usmenog ispita za upis kandidata za Državnu školu za pravosudne dužnosnike (dalje u tekstu: Pravilnik) u članku 1 kaže što se Pravilnikom uređuje: Članak 1. Ovim Pravilnikom uređuje se provođenje i ocjenjivanje, pisanog i usmenog ispita pred Državnim sudbenim vijećem (u daljnjem tekstu: DSV) i Državnoodvjetničkim vijećem (u daljnjem tekstu: DOV) za upis kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Škola). Čl. 6. st. 5. Pravilnika navodi se: Ukupno na pisanom ispitu iz stavka 1. ovog članka kandidat može ostvariti najviše 100 bodova. Čl. 12. st. 1. Pravilnika određeno je: Na usmenom ispitu kandidat može ostvariti ukupno najviše 30 bodova. To dakle ne znači da je maksimalan broj bodova na konačnoj listi za prijem u Školu 130, kako pogrešno drži Thebest, jer Zakon o pravosudnoj akademiji u čl. 29. određuje: Broj bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu ili pisanom ispitu iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona, može iznositi najviše do 70% u ukupnom zbroju bodova za listu prvenstva, a broj bodova ostvaren na usmenom ispitu pred Državnim sudbenim vijećem, odnosno Državnoodvjetničkim vijećem može iznositi najviše do 30% ukupnoga zbroja bodova za listu. Drugim riječima, broj bodova ostvaren u konačnoj listi koji se kandidatU dodjeljuje na temelju pravosudnog ispita izračunava se po formuli: (BROJ BODOVA SA PI x 70) ------------------------ 100 U toj konačnoj listi ukupan broj bodova sa usmenog ispita može iznositi 30%, a kako je Pravilnikom određeno da se dodjljuje maksimalno 30 bodova, to znači da 1% = 1 bod, odnosno da se na bodove ostvarene sa pravosudnog u konačnoj listi dodaju bodovi koje je DSV ili DOV dao na usmenom i opet je u konačnoj listi maksimalan broj bodova 100. Da zaključim izlaganje: U navedenom primjeru kandidatkinja je dobila 30 bodova i ni decimalu više.

Kolega, trebaš pažljivije pretraživati internetske stranice. Popis kandidata za suce objavljen je na stranici DSV-a pod rubrikom Lista kandidata, a popis kandidata za zamjenike državnog odvjetnika nalazi se ne stranicama DORH-a.

Točno tako kako su ti rekli, s tim da ukoliko si prešao raditi kod novog poslodavca u roku 8 dana - imaš pravo i kod novog poslodavca iskoristiti tih 24 dana godišnjeg. Ukoliko nisi prešao kod novog poslodavca u navedenom roku, zahtijevaj od starog poslodavca isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor.

Ako smijem pitati, koji je sud u pitanju?

Ovo što piše nije točno. Kolegica RiTalica je lijepo objasnila konačnost, pa se stoga neću ponavljati. Vaš sud očito ne zna da sukladno ZV-u ne postoji pravo žalbe protiv rješenja o prijemu vježbenika.

Takav natječaj nije zakonit (mora biti u skladu sa Zakonom). Poništenje natječaja može pred sudom tražiti kandidat na natječaju.

Kako to mislite da izvanparnični postupak "nije reguliran"? Tako što - koliko znam - još nije donesen Zakon o izvanparničnom postupku, već se postupak provodi prema pravilima iz doba Kraljevine Jugoslavije (ili tako nekako), uz "odgovarajuću primjenu" pravila parničnog postupka. U krivu ste u pogledu toga da izvanparnični postupak nije reguliran. Naime, to što nemamo Zakon o izvanparničnom postupku (po uzoru na Zakon o parničnom postupku)ne znači da izvanparnični postupak nije reguliran. Izvanparnični postupci regulirani su odredbama posebnih zakona - tako Zakon o nasljeđivanju regulira provođenje ostavinskog postupka, Obiteljski zakon regulira izvanparnične postupke lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti, davanje dopuštenja za sklapanje braka prije punoljetnosti i druge, Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja regulira izvanparnični postupak priznanja i ovrhe stranih sudskih odluka itd. Tamo gdje neka postupovna pitanja nisu riješena, na odgovarajući se način, kako ste i primijetili primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. Dakle, itekako je pravno izvanparnično pravo pokriveno. Bilo bi ljepše da sve to imamo kodificirano u jednom zakonu, no zasigurno se ne može tvrditi da izvanparnični postupak nije reguliran, jer da je tome tako, sudovi ne bi mogli donositi odluke.

Ne postoji u RH "suđenje pro forme". Rekao sam da se najčešće takvi slučajevi rješavaju na jednom ročištu jer ovršne prijedloge temeljem kojih na osnovi vjerodostojne isprave javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi najčešće podnose vjerovnici kao što su HEP, VODOVOD i sl, pa ako stranka (tuženik) ne može dokazati da je račun za struju / vodu i dr. za određeni mjesec podmirila, nema se zašto održavati 5 ročišta. Broj ročišta na kojima će se provesti glavna rasprava ovisi o složenosti predmeta.

Kako to mislite da izvanparnični postupak "nije reguliran"?

Ja sam se referirao na dio o "nezakonitom postupanju suda" (u pogledu toga da se povodom prigovora protiv rješenja o ovrsi nastavlja postupak kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, a Vi o nečem drugom (o sadržaju poziva za raspravu). A da Vi imate imalo pojma o pravu (iz Vašeg pisanja zaključujem da nemate), znali bi ste da presuda koja se donosi u takvom postupku glasi: Održava se na snazi rješenje javnog bilježnika (ili se održava djelomično ili se stavlja u cijelosti izvan snage), pa stoga nema potrebe pisati tužbu kao u normalnom postupku. Postupak je vrlo kratak, glavna rasprava provodi se najčešće na jednom ročištu, a stranku nitko ne sprječava da na tom ročištu priloži dokaze koji joj idu u korist. Pozdrav.

Nije nezakonito. Povodom prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika postupak se nastavlja kao povodom prigovora protiv platnog naloga. Postupak se NASTAVLJA, dakle, smatra se da je podnesena tužba, a prigovor predstavlja odgovor na tužbu (u kojem je dovoljno da tužena strana samo ospori tužbeni zahtjev tužitelja). Kronični, puno mislite; ja bih volio da napišete post kada o temi nešto sa sigurnošću znate.

Hm. A smatrate li da bi bilo korektno nekoga u rješenju navesti kao nasljednika (imovine opterećene dugovima, odnosno nasljednikom ostavitelja koji je ostavio iza sebe puno vjerovnika) a pritom mu ne dati mogućnost da se izjasni o tome prihvaća li biti nasljednikom (takve imovine, odnosno takvog ostavitelja) ili mu dati mogućnost da svoj dio možda ustupi nekom drugom?

Kolegice, ja ti (a niti jedan sud u RH) ne bih priznao svojstvo pravno neuke stranke - diplomirana pravnica si - pojma o pravu imaš - bar bi trebala imati. Niti je jedan kandidat od vas pravno neuk. Sapienti sat. Drugo, nisi shvatila bit paralele koju sam povukao. Napisao sam da bi potez Ministarstva da raspoređuje kandidate na radna mjesta u tijela i sredine u kojima nisu aplicirali bio jednak prekoračenju tužbenog zahtjeva prilikom donošenja presude. I dalje stojim kod te tvrdnje, a ti očito istu nisi razumjela. Onu tvoju teoriju o maksimalnom broju bodova neću ni komentirati - kolege su je već dovoljno ismijale pa ti neću dodavati sol na ranu. Sapienti sat.

Nije "čista lutrija". Čista lutrija ne dopušta ti mogućnost utjecaja na vlastitu sudbinu. Ti si je ovdje imao, mogao si kreirati svoju budućnost kroz prijavu na više mjesta i za više tijela - sam si kriv što tu mogućnost nisi iskoristio.