Floki

slikaj glavu pa stavi fotografiju na forum, pa ćemo ti reći.

Zakon o pravosudnoj akademiji: Članak 23. Upravno vijeće Akademije raspisuje natječaj u »Narodnim novinama« za prijam kandidata u Školu. Natječaj se raspisuje jedanput godišnje, najkasnije do 1. listopada kalendarske godine. Natječaj se raspisuje na temelju plana potrebnoga broja sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, koji donosi Ministarstvo pravosuđa za svaku kalendarsku godinu. Natječaj za prijam u Školu raspisuje se za kandidate za suce ili zamjenike državnoga odvjetnika, i to za općinske, prekršajne, trgovačke i upravne sudove, općinska državna odvjetništva za područje jedne županije ili više županija. Članak 26. Na natječaj za prijam u Školu mogu se javiti kandidati koji su na pravosudnom ispitu ostvarili najmanje 70 bodova. Na natječaj se mogu javiti i kandidati koji su položili pravosudni ispit prije stupanja na snagu Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, br. 84/08. i 75/09.), koji polažu pisani ispit pred Povjerenstvom iz članka 25. ovoga Zakona. i odredba koja je ključna: Članak 30. Kandidati koji su primljeni u Školu postaju zaposlenici sudova ili državnih odvjetništava. Članak 31. Stručno usavršavanje za pravosudne dužnosnike traje dvije godine. Stručno usavršavanje sastoji se od teorijskoga dijela i stručnih radionica koje se provode u Školi te praktičnog dijela koji se provodi na sudu i državnom odvjetništvu, a prema potrebi i u državnim tijelima. Dakle, zaključak je da se u Školu mogao prijaviti svatko tko je na pravosudnom ostvario najmanje 70 bodova, kao i oni koji su pravosudni polagali po starom, uz uvjet da prethodno polože prijemni na kojem će ostvariti najmanje taj broj bodova. Nadalje, onaj tko bude primljen u Školu, POSTAJE zaposlenik suda ili državnog odvjetništva. Na tom sudu ili državnom odvjetništvu obavlja praktični dio naobrazbe sukladno članku 31. ZPA. Prema tome, osobe koje uđu u Školu POSTAJU ZAPOSLENICI (sukladno Zakonu o sudovima i Zakonu o drž. odvjetništvu kandidati koji budu primljeni u Školu postaju viši sudski odnosno viši savjetnici u državnom odvjetništvu) suda odnosno državnog odvjetništva. Nagradno pitanje glasi: POSTAJE se zaposlenik - KOJEG suda odnosno KOJEG državnog odvjetništva? Stoga smatram da je trebalo odmah odrediti te sudove i ta državna odvjetništva sa njihovom teritorijalnom pripadnošću, te da ne drži vodu teza jednog od forumaša da će se nakon završetka škole kandidati prijavljivati po svom izboru na sudove na kojima budu raspisani oglasi za suce, jer je svrha Državne škole da unaprijed pripremi kandidata za određeni sud i određeni sud za točno određenog kandidata. Određivanjem konkretnih sudova i konkretnih državnih odvjetnišatava u samom natječaju dobila bi se prava koncentracija ljudi koji su doista spremni otići raditi kao suci i zamjenici bilo gdje u RH. Ovako imamo veliki broj prijava na natječaj a ne znamo za što smo se prijavili. Ima li vremena da se taj propust ispravi? Po mom mišljenju - ima, prije provođenja prijemnog ispita za kandidate koji su po pravosudni polagali po starom sustavu. U tom slučaju bi kandidati mogli odlučiti hoće li pristupiti testiranju ili ne, odnosno jesu li spremni napuštati svoja prebivališta da bi otišli kao potencijalni suci i zamjenici raditi bilo gdje u Hrvatskoj. Isto tako bi mi koji preskažemo ovaj prvi stupanj (jer smo pravosudni polagali po novom) mogli odlučiti hoćemo li pristupiti drugom stupnju prijema - psihološkom testiranju, odnosno jesmo li mi spremni napustiti svoje prebivalište da bismo kao suci radili bilo gdje u Hrvatskoj. Ne vidim drugi način saniranja ovog propusta.

Jel ima netko skriptu / skripte za DSI za državne službenike - zapisničare? Pa ako može, nek pošalje na floki26@gmail.com

valjano je.

suglasnost ne bi trebao dati nitko. jer se suglasnost daje kod zaštićene kategorije radnika. ali je sasvim sigurno da moraju imati Pravilnik o radu. Što u njemu piše, možemo samo nagađati. Možda nemaju sindikat ili RV, no možda je ustanovljen sindikalni povjerenik. Ili je određeno da se poslodavac mora obratiti nadležnoj službi zapošljavanja radi postupka savjetovanja. Ili je predviđena drugačija procedura otkazivanja, povoljnija za radnika. A možda nije njime određeno ništa od navedenog. Inače, kada RV poslodavcu uskrati suglasnost za otkaz tada poslodavac mora tražiti da suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka.

Ma kakvo Cigo savjetovanje između poslodavca i suda, to ne postoji

Dano, s obzirom da tvoj poslodavac broji preko 20 radnika, sve ono što ti je cigo napisao glede procedure otkazivanja (da mora voditi računa o godinama starosti, obvezama uzdržavanja i radnom vijekui koji si proveo kod njega) je točno. Obo što je dalje bitno je činjenica je li Pravilnikom o radu propisano tko mora dati suglasnost ili s kim se poslodavac mora savjetovati da bi proveo zakonitu proceduru otkazivanja radniku? Na tvoja pitanja ti nitko ne može dalje odgovoriti jer nisi naveo kako je odluka o otkazu obrazložena. Isto tako, bitno je navesti da te poslodavac ne može (ukoliko to nije predviđeno ugovorom o radu) bez tvoje suglasnosti premjestiti na rad u mjesto 40 km udaljeno. Jednako tako, kod procedure otkazivanja je bitno je li radnik imao neposrednu opsanost od nastanka invalidnosti, je li profesionalno obolio, koliko ima godina života. Ukoliko želiš daljnje mišljenje, potrebno je da izneseš više detalja.

Ne možete mu dati nepovoljniji ugovor, morate ga vratiti na poslove koje je ranije obavljao (prije otkaza) a ako tih poslova nema, onda na poslove najsličnije tima.

Kakva je povreda iz rada u pitanju? Što je učinio taj radnik da zavređuje izvanredni otkaz?

Kod postupka savjetovanja poslodavac nije vezan mišljenjem RV-a. Suglasnost je karakteristika suodlučivanja (dakle, suodlučivanje je postupak različit od savjetovanja kod kojeg RV mora dati poslodavcu svoju suglasnost na otkaz radniku da bi otkaz bio zakonit ili pak ako izostane suglasnost RV-a, poslodavac mora tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka (i mora je dobiti) kako bi njegov otkaz bio zakonit.

Odgovor leži u odredbi članka 125. ZOR-a. Obveza donošenja pravilnika o radu Članak 125. (1) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom. Dakle, poslodavac je pod gore navedenim uvjetom (da ima najmanje 20 zaposlenih radnika) DUŽAN donijeti pravilnik o radu kojim će urediti pitanje plaće, organizaciju rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca. Pretpostavka je da ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom. Međutim, i da ta sva pitanja jesu uređena kolektivnim ugovorom, to ne oslobađa poslodavca da donese i objavi pravilnik o radu. Pravilnik o radu mora imati, kolektivni ugovor ne mora. Drugim riječima, UZ pravilnik o radu može imati i kolektivni ali obratno ne vrijedi (donošenje pravilnika OBVEZA je poslodavca, a sklapanje kolektivnog njegovo PRAVO. Dužnost donošenja i objave pravilnika naglašena je i odredbom članka 293, ZOR-a, koja propisuje da će se novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako ne donese, ako ne objavi pravilnik o radu ili ako pravilnikom ne uredi pitanja koja moraju biti uređena. Za vas bi bilo najbolje da onda sva pitanja uredite pravilnikom o radu, ako baš želite jedinstveni dokument.

odgovor je točan.

To ne piše ni u jednom natječaju, a pogotovo ne u natječaju za prijem u državnu službu. Nema tu više intervjua, već samo jedan - onaj s komisijom za provedbu natječaja, pa se na temelju bodova ostvarenih na testiranju i usmenom razgovoru odlučuje tko će biti primljen. Na intervju se pozivaju svi koji su zadovoljili minimalne uvjete na testiranju (da su imali najmanje polovicu bodova od ukupno mogućih na testiranju iz područja općeg i posebnog dijela)a ne samo prvoplasirani.

U članku 111. ZOR-a postoji drugi dio rečenice koji glede obveze da se radnika pisano upozori kaže: "osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini." Činjenica da je radnik u nekoliko navrata prije otkaza bio upozoravan da promijeni svoje ponašanje i odnos prema radu, a to unatoč usmenim upozorenjima nije učinio - okolnost je zbog koje nije opravdano od poslodavca očekivati da radnika upozori pisanim putem. Jednako vrijedi i u slučaju zakonske odredbe koja propisuje obvezu poslodavcu da radniku omogući iznošenje obrane.

Je li ti sud odredio ročište radi saslušanja? Na ročište obavezno ponijeti taj papir s kojim ćeš dokazati da si prije nego što je prekršaj počinjen, imao položen vozački ispit.

neće, jer vam je sud, imajući u vidu da dosad niste bili kažnjavani - već izrekao najblažu mjeru - uvjetnu osudu.

pa nije baš samo iz tih razloga. dvije dodatne pravne osnove su: - kada radniku uruči osobno uvjetovan otkaz. - kada mu uruči izvanredni otkaz a ta vrsta otkaza nije uručena zbog skrivljenog ponašanja radnika, već zbog neke druge osobito važne činjenice zbog koje nastavak radnog odnosa više nije moguć. Valja napomenuti da otpremnina radi odlaska u mirovinu nije Zakonom o radu predviđeno pravo već može biti predviđeno kolektivnim ugovorom ili nekim drugim aktom poslodavca kao što istim aktima mogu biti predviđene neke druge pravne osnove za dodjelu otpremnine.

Dragi Ude, ismijali ste sutkinju koja je u parnici rješavala spor oko međe, nazivajući je bedastom a pozivanjem na njezinu mladosti aludirali ste na njezino neiskustvo. Nakon što sam vam ja objasnio da je moguće takav spor u parnici provesti i da se on provodi nakon što stranka nije zadovoljna odlukom izvanparničnog suca o uređenju međe, pokrene postupak koji može (ako sud tužbeni zahtjev nađe osnovanim) dovesti i do novog uređenja međe, promijenili ste priču i sada tvrdite da je ona provodila parnicu a da prethodno nije provedeno izvanparnično uređenje međe. Tako niste napisali u prvom postu niti bi se isto moglo zaključiti iz vašeg posprdnog ismijavanja sutkinje. Stoga prihvatite da niste sveznali, priznajte grešku i ponešto naučite od onoga tko je stručan u svom poslu. Vaše drugo pitanje sadrži premalo podataka. Može se raditi o postupku utvrđenja vlasništva, o parnici radi smetanja posjeda, ili pak o nekim drugim vlasničkim tužbama, zasigurno se ne radi o provođenju parnice radi utvrđivanja međe jer se o tome vodi izvanparnični postupak. Bitno je znati da od trenutka kada je sud označio među međašnim znakovima, smatra se da postoji vlasništvo do te međe odnosno smatra se da se pravo vlasništva svakog od susjeda proteže do međe koju je sud označio, a ukoliko netko smatra suprotno, predstoji mu da to dokaže u parnici. Prema tome, iako je sud u izvanparničnom postupku utvrdio među,svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i tražiti da se međa uskladi prema tome. Uspije li s tužbom, pravomoćna presuda oborit će pretpostavku o vlasništvu koja je bila rezultat pravomoćnosti rješenja o uređenju međa. Slijedom navedenog, krivo ste interpretirali predmet spora. Interpretacija predmeta spora u rukama je sudaca koji su za to završili visoke škole i koji su obrazovani ljudi te koji zasigurno nisu zaslužili da ih pojedinci nazivaju bedastima. Ukoliko od mene želite odgovor na neko od svojih daljnjih pitanja, morat ćete pokazati poštovanje, na forumu se lijepo ophoditi a bahatost ostaviti izvan tipkovnice. Pozdrav!

Očigledno nisi upućen da se pitanje međe vrlo često rješava u parničnom postupku. Kada izvanparničnim uređenjem međe u nadležnosti izvanparničnog suca neka od stranaka ne bude zadovoljna njegovom odlukom, može podnijeti tužbu, pa će se pitanje međe rješavati u parničnom postupku. Dakle, prije nego mladu sutkinju prozoveš zbog mladosti i nazoveš je bedastom, prouči relevantne zakonske odredbe.

Ako stranka smatra da joj je VSRH povrijedio prava, neka podnese ustavnu tužbu. Prijedlog za povrat u prijašnje stanje u gornjem slučaju je bio promašena opcija, jer on ne predstavlja pravni lijek.

Uvjetna kazna je blaža za vas (jer ne idete u zatvor) - ona predstavlja mjeru upozorenja. Bezuvjetna znači da idete u zatvor. Ako se složite s predloženom kaznom od strane ODO-a, SUD VAM NE MOŽE IZREĆI TEŽU KAZNU (može samo blažu). Dakle, priznate li i složite li se s kaznom, kazna će vam biti ona koju je predložilo drž. odvjetništvo.

Točno onako kako vam je Utjerivač napisao. Sud će vas upitati da se očitujete o osnovanosti optužbe, vi ćete priznati da ste krivi. Tada će vas upitati slažete li se s kaznom koju je predložilo Općinsko državno odvjetnuštvo, vi ćete reći da se slažete i to je to. Stvar je gotova za nekoliko minuta.

iz ovog opisa proizlazi da se radi o građanksopravnom odnosu. poslodavac vam nije na teret stavio počinjenje kaznenog djela? ako se dakle vodi parnični postupak, onda bez problema možete na sudu ishoditi potvrdu o tome da se protiv vas ne vodi kazneni postupak niti je protiv vas podignuta optužnica koja je stala na pravnu snagu.

Prvo ćeš (na temelju stare osobne) zatražiti izdavanje nove osobne. Dobit ćeš (odmah po podnošenju zahtjeva) žuti karton na kojem će ti pisati da si zatražio izdavanje nove osobne, i s tim možeš zatražiti izdavanje nove putovnice.

da.