Floki

Ovo se zove diskriminacija. A svi znamo da je u postupku zapošljavanja ona zabranjena (Zakon o radu i Zakon o suzbijanju diskriminacije).

Ispravak rješenja radi dostavne naredbe? Ne. Obavljena dostava se potvrđuje dostavnicama - imate to kolega u ZUS-u.

Fiškal, savršeno sam te shvatio. No doista su moguća oba rješanja - za tebe negativno i za tebe pozitivno. Tumačenje članka 7. ZV-a se može svesti samo na točno određeno tijelo i to bi u tom slučaju trebalo tumačiti tako da se uzmu u obzir svi kandidati koji su se prijavili npr. za Općinski sud u OS, ODO u OS, Općinski sud u VU, ODO u VU itd. Dakle, koncentracija kandidata na svako od tih tijela. Jer, ako se jedan kandidat prijavio na više tijela i više gradova, to znači da je on suglasan da ga rasporede u bilo koje tijelo i bilo koji grad. To što su oni aplicirali na više mjesta ne može im se uzeti kao otegotna okolnost (što bi ti htio), već je otegotno jedino za tebe što nisi aplicirao na više mjesta već samo za pravosudna tijela u svom gradu. Prema tome, ovdje postoji diskrecijska ocjena Ministarstva da točno određenu masu ljudi uzme kao koncentraciju koja je aplicirala na točno određeni sud odnosno točno određeno državno odvjetništvo. I to je napravljeno tako kako je napravljeno. Stoga se na ovaj način može opravdati za tebe negativan ishod spora. Mada, moram reći da se u sudskoj odluci može zauzeti i drugačiji stav - ovakav kakav ti zauzimaš - imaš dobre argumente i ja cijenim argumentirano stajalište. Cjelokupna stvar se može promatrati i na taj način koji ti opisuješ. Sve ovisi kojem će vijeću dopasti tvoj predmet i hoće li vijeće zauzeti stav da se članak 7. mora promatrati u kontekstu cjelokupnog natječaja ili samo u okviru svakog tijela zasebno. Ako se uzme da je intencija zakonodavca bila da se natječaji provode potpuno transparentno i da najbolji dobiju radna mjesta (a jest - o tome se brujilo se sva zvona, dok se prijava kanidata u više gradova u svjetlu ove sudske odluke može opravdati na isti način - da je njima svejedno gdje će biti raspoređeni - a jest jer su se prijavili u više gradova), onda imaš šanse da tvoj sudski postupak pred Upravnim sudom i završi pozitivno za tebe. No pripazi koje ćeš pravno sredstvo podnositi - upravnu tužbu ili zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenih prava i sloboda sukadno čl. 66. ZUS-a (najbolje oba, s tim da se u ovom drugom pozivaš na povrede ustavnh prava - npr. prava jednake dostupnosti javne službe). U svakom slučaju, predmet je zanimljiv i tročlanom vijeću neće biti nimalo lako

kolega meni je žao što nisi dobio no u tome nema ništa nezakonito. Kao prvo, prijava za VU ti je stigla poslije proteka roka. Nije ni razmatrana. Dakle, nisi ni bio kandidat za VU. Ti si bio kandidat samo za OS. A nisi jedini koji je aplicirao za OS. I najbolji po bodovima su dobili mjesto. Što i sam kažeš. Ne znam što ti je tu sporno. Tvoja ideja pravednosti zaziva da kandidata s više bodova od tebe rasporede u drugi grad. Tada bi taj kandidat mogao reći - mene sa npr. 75 ste stavili u VU a fischkala koji ima 71 ste stavili u OS. Hm. Zafrknuta je ta pravednost, jel'da? Nema u tvom slučaju ništa sporno jer si morao znati da ćeš imati veliku konkurenciju. Btw, na Ustavni sud ne možeš prije nego iscrpiš upravni spor na Upravnom sudu.

Kako ne shvaćate da nije bitno što je netko iza nekoga po broju bodova, ako nisu aplicirali na jednak broj mjesta.

Kolega, nije vam kriv kriterij nego ste si krivi sami. Pogriješili ste jer niste aplicirali na više (ili sva) mjesta. Prema tome, ne uputrebljavajte izraz pravednosti u krivom primjeru. Ministarstvo vas ne može rasporediti tamo gdje niste aplicirali. To vam je kao u GPP-u prekoračenje tužbenog zahtjeva - sud ne smije dosuditi više nego što je traženo. Jedini ste si krivac Vi sami.

Mislim da ti dosadašnji savjetnički radni odnos nema veze sa onim savjetničkim radnim odnosom u kojem ćeš biti kao polaznik škole - odnosno da ćeš, da bi krenuo u školu, morati najprije dati otkaz (ili sporazumni raskid) na dosadašnjem radnom mjestu (makar i savjetničkom). Tako jednom kad ti prestane radni odnos u okviru škole, nema osnove da se automatizmom opet vratis na ranije radno mjesto - osim naravno ako to ne odluci tvoj ex poslodavac (a u slučaju suda bi valjda za to bio nužan standardni natječaj...). Ovo su pak samo moja nagađanja naravno. Kolegice a azašto nagađate umjesto da pročitate Zakon o sudovima i Zakon o pravosudnoj akademiji. Ovo što ste napisali naravno da nema veze sa istinom.

haha...još bude ispalo na kraju kao u onoj reklami za Bingo Hrvatske lutrije: "...samo vjezbamo..." ono, da vidimo kako bi taj postupak mogao izgledati jednom kad se zaista odlucimo zaposliti nove poletne vjezbenike free soul, ne piši gluposti. Dan početka rada dogovara se sa sudom / državnim odvjetništvom u koje ste primljeni.

Ponudu novog ugovora nisi potpisao, dakle nisi prihvatio izmijenjeni ugovor o radu. Mada je poslodavac shvatio kao da jesi jer se tvoj odvjetnik tako očitovao (unatoč tome što ti nisi ugovor potpisao). Pravo da ne odlaziš na posao za vrijeme trajanja spora? Dakle, ti zapravo vodiš postupak radi zaštite dostojanstva radnika?

trebali ste prihvatiti ponudu izmijenjenog ugovora. Imali biste posao te ujedno zadržali pravo sudski osporavati otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora. Međutim, mene zanima i sljedeće: S kojim obrazloženjem (radi čega) vam je dan izvanredni otkaz? Kakve je prirode prvotni spor kojeg vodite protiv poslodavca (radi čega)?

Je li netko dobio rješenja za Osijek i Vukovar?

Jel može informacija za Osijek i Vukovar?

na Europski sud ne možeš prije nego iscrpiš sve domaće sudske instance. Radi dugotrajnosti postupka možeš podnijeti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Taj zahtjev se podnosi neposredno višem sudu od onoga suda kod kojega se tvoj predmet trenutno nalazi.

Možete tužiti radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti. U svakom slučaju, ukoliko se možete nagoditi mimo suda, predlažem nagodbu.

Kako da ne, kolega. Dvije rečenice za svako pitanje. Na kojem to ispitu? Na pravosudnom svakako ne.

Moglo bi se raditi o diskriminaciji. S druge pak strane, vaš je poslodavac možda određene godine poredao s obzirom na razrede, pa je na taj način svakom dobnom razredu pripojio određeni broj bodova. Trebalo bi detaljnije poznavati situaciju da se može reći postoji li diskriminacija ili ne.

Nema prigovora niti žalbe već se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana primitka rješenja.

Kolegice nika, ne osporavam tvoje zaključke, al opet ponavljam - nije sve tako, ne ide uvijek sve na isti način, po istom kalupu, nemojmo kolege ubiti u pojam da je sve namještaljka, jer nije. Ima i onih koji su svojim trudom dogurali tu gdje jesu - meni nitko nije pomogao niti sam imao bilo kakvu vezu. Na sud sam došao jer sam bio izvrstan student a savjetništvo dobio jer sam super riješio test, imao super bodove na intervjuu, pisao članke, pravosudni položio s pohvalnicom - dakle, ima nade i za obične smrtnike. Nije baš sve trulo u državi Hrvatskoj. No kako su u ovoj temi u pitanju natječaji za vježbenike, ovaj današnji sustav izbora (sa pisanim ispitiom koji se piše pod zaporkama) sigurno ja transparentniji nego nekadašnji izbor vježbenika.

Uvijek su me živcirali komentari kako sve ide preko veze. Ja posao sudačkog vježbenika nisam dobio peko veze, također ni posao sudskog savjetnika nisam dobio preko veze. Čemu sve generalizirati?

U tom slučaju vrijedi pravilo da pogrešno označavanje ne škodi. U tvom slučaju, stankec, to što se poslodavac pozvao na stari zakon, samo se može pripisiati njegovoj pogreški, otkaz zbog toga neće biti ništav. Ova činjenica pozivanja na krivi zakon (kroz kontekst toga da poslodavac nije bodovao invalidnost radnika) pogodovat će samo onom radniku koji doista ima invalidnost, a poslodavac taj kriterij nije uopće uzeo u obzir (a trebao je prema novom ZOR-u). U takvom slučaju će otkaz biti nezakonit. Ti se pak ne možeš pozivati na činjenicu da invalidnost nije bodovana (čak i kada bi ona postojala kod drugih radnika, jer se na to mogu pozivati samo oni), jer ne ispunjavaš uvjet da je novi zakon povoljniji za tebe u pogledu te odredbe. SAda samo preostaje vidjeti je li procedura otkazivanja i lista bodova napravljena u skladu sa zakonom, što će utvrditi sud.

Netočno. Prema stajalištu sudske prakse (Općinskog građanskog suda u Zagrebu) radnik ima pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor od starog poslodavca, te ukoliko je unutar 8 dana prešao kod novog poslodavca, iskoristiti neiskorišteni godišnji odmor kod novog poslodavca.

Prvo napominjem stankec, da nigdje nisam napisao da se postupak treba voditi po starom ZOR-u, kada se radi o otkazu koji je dan u 2010. godini. Što se tiče cokulinih zaključaka, oni su pod točkom 1 i 2 ispravni. Zaključak pod točkom 3 ishitren je jer nam nije poznato sljedeće: a) je li stankec jedini dobio otkaz kod poslodavca? b) koliko radnika zapošljava stankecov poslodavac? c) postoji li kod stankeca invalidnost? d) ako je poslodavac dao više radnika otkaz, postoji li kod njih invalidnost? e) što piše u obrazloženju odluke o otkazu - koje kriterije je poslodavac uzeo u obzir? Pa kad stankec odgovrori na ova pitanja, možemo dalje.

protekom roka za žalbu.

Kad me se već poziva , evo odgovora. Činjenica da se pozvao na krivi članak (pa i krivi zakon) ne škodi poslodavcu (falsa nominatio non nocet = pogrešno označavanje ne šteti) ako je iz obrazloženja vidljivo zašto je otkaz dan i pod uvjetom da je isto pravo jednako uređeno u starom i novom zakonu. Kada se u prijelaznim i završnim odredbama govori o "postupcima koji su započeti do stupanja na snagu novog zakona", misli se prvenstveno na sudske postupke (ali i druge postupke u kojima se ostvaruje zaštita i prava radnika). Dakle, kada je takav postupak pokrenut po starom ZOR-u, stari ZOR će se primijeniti, osim ako je za vrijeme trajanja takvog postupka stupio na snagu novi ZOR,pa će se u tom slučaju primijeniti ono pravo koje je povoljnije za radnika. Cokula je to dobro objasnio na primjeru invalidnosti. Dakle, primjerice da radnik ima invalidnost, a poslodavac je otkazao ugovor o radu prema starom zakonu koji nije predviđao da se taj kriterij mora uzeti u obzir, to će biti loše za poslodavca jer je morao primijeniti novi zakon i taj kriterij uzeti u obzir. No ako je otkazao prema starom zakonu (gdje je poslodavac bio dužan uzeti u obzir samo starost, trajanje radnog odnosa i obveze uzdržavanja), a radnik nije imao invalidnost, pozivanje na stari zakon (pogrešno označavanje - falsa nominatio) poslodavcu neće štetiti.

kolega, nema ništa sumnivo u tome. većina natječaja (barem u državnoj službi) je takva da se pisani ispit i uemni intervju održava isti dan.