Jump to content

Željac047

Korisnik
  • Broj objava

    3401
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    85

Sve što je Željac047 objavio

  1. Da, to bi bilo pametno, a i sasvim u redu, učiniti....
  2. Majka djeteta ili CZSS koji nadgleda sprovođenje odluke
  3. Ako je dar, taj novac, bio samo jednom bračnom drugu i ako taj bračni drug može dokazati tu činjenicu, onda je to njegova osobna imovina... Što se tiče osobnog vozila, ako je isto predmet bračne stečevine (stečeno-kupljeno za vrijeme bračne zajednice), ono predstavlja bračnu stečevinu bez obzira što ga je jedan od bračnih drugova poklonio (prepisao) na neku treću osobu, on bi morao obeštetiti drugog bračnog druga u polovici vrijednosti vozila, kažem, ako je isto stečeno radom ili proistječe iz rezultata rada za vrijeme trajanja bračne zajednice...
  4. Kćerki će plaćati sve dok se redovito školuje (srednja škola, fax..) i godinu dana po završetku školovanja ako se nebi mogla zaposliti u tih godinu dana, a najduže do navršenih 26 godina života, Mislim da mu nikako ne može proći zahtjev (tužba) za smanjenje uzdržavanja s obzirom da i sada, kako navodite, plaća ispod minimuma predviđenog tablicom za određivanje uzdržavanja, dapače, po tome bi Vi mogli ići tužbom za povećanje uzdržavanja....no kako sam naprijed napisao, on može podnijeti takav zahtjev (tužbu), ako to napravi, Vi, kad budete odgovarali na tužbu, podnesite protutužbu za uvećanje uzdržavanja s obzirom da plaća uzdržavanje ispod zakonskog minimuma, a možete i bez obzira da li će to učiniti, Vi pokrenuti postupak za povećanjem uzdržavanja, poglavito što se radi o bolesnom djetetu... Sretno Vam...!
  5. Da, po tome Vi nebi imali pravo podnijeti zahtijev za uzdržavanje od strane svog bivšeg supruga, u zastari je.. Što se tiče uzdržavanja djeteta, on ima pravo tražiti smanjenje uzdržavanja, ali nije rečeno da će mu biti udovoljeno tom zahtjevu, koliko sada plaća na ime uzdržavanja? Što se tiče djeteta sa posebnim potrebama, on će njemu biti cijeli život dužan plaćati uzdržavanje što ne znači da, nažalost, nema pravo tražiti umanjenje, a što, opet, ne znači da će mu isto biti i odobreno...
  6. Poštovani, to morate sami odlučiti, ineče što se tiče uzdržavanja, najvjerojatnije će joj tužba i tužbeni zahtijev biti osnovani i uvaženi, jer je za dijete te starosti (10 godina) minimalni iznos predviđen tablicom za određivanje iznosa uzdržavanja za 2018. g. bio 20% od prosječno isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH, a što je iznos od 1.197,00 kn mjesečno, no to je minimalni iznos, sve ovisi kakva su Vama primanja i kakvu odluku će, temeljem Vaših primanja, sud donijeti... Dakle, ako joj tužba i tužbeni zahtjev bude osnovan (uvažen - najvjerojatnije i hoće) i temeljem toga sud odredi iznos uzdržavanja, biti ćete prisiljeni platiti razliku uzdržavanja od dana podnošenja tužbe do dana pravomoćnosti odluke (presude), odjednom, dok ćete naredne mjesečne obroke koje sud odredi plaćati u jednakim mjesečnim iznosima (kao i do sada samo uvećano)... Što se tiče svega ostalog što navodite, tj. da ste djetetu slali i više nego je to bilo predviđeno dosadađnjom sudskom odlukom, to se ne tretira kao plaćanje uzdržavanja, već kao dobrovoljni dar djetetu...
  7. Poštovana Ivana, naveli ste dosta toga, ali niste sve činjenice po kojima bi Vam se dao adekvatan odgovor.. - Što se tiče traženja smanjenja uzdržavanja Vašeg bivšeg supruga, to je njegovo pravo, no, ne vidim osnove temeljem kojih bi se i udovoljilo tom zahtjevu, a to što navodite (....razlog mu je preseljenje u novi grad djevojci,zatim novi poso u tom gradu..), niti u kojem slučaju ne mogu biti razlozi zbog kojih bi mu sud udovoljio njegovom zahtjevu i smanjio mu uzdržavanje, jedino ako bi mu taj posao bio manje plaćen od posla koji je imao prilikom donošenja postojeće odluke, tada bi mu se moglo smanjiti uzdržavanje temeljem manjih primanja, - Što se tiče Vašeg uzdržavanja od strane bivšeg supruga...vjerojatno nebi imali na to pravo, jer supružnik ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje od strane drugog supružnika do završetka postupka razvoda braka, iznimno bivši bračni drug, ako u brakorazvodnom postupku nije podnesen takav zahtjev, može tužbom tražiti uzdržavanje u roku od šest mjeseci od prestanka braka ako su pretpostavke za uzdržavanje postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod (točnije od razvoda braka) i trajale bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje, koji rok Vam je, vjerojatno, protekao (čl. 297. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona) - Da, išla bi Vam i ta mirovina u prosjek primanja.
  8. Pregovori u svezi čega, mirnog (dogovornog) rješavanja bračne stečevine? Ako je to, to bi bila i moja sugestija, jer su postupci za utvrđivanje i podjelu bračne stečevine, dosta dugotrajni, komplicirani, a time i skupi, pa se svakako, za obadvoje, više isplati riješavati dogovornim putem, nego sudskim postupkom... Trebali bi sačiniti Ugovor o podjeli bračne stečevine, u isti staviti što smatraju bračnom stečevinom, na koji način je dijele (kako navodite isplatom,...navesti ime bračnog druga koji će vršiti isplatu i prema kojem bračnom drugu...od po 2.000,00 kn mjesečno u trajanju 24 mjeseca, s time da, po isplati cjelokupnog iznosa, predmet bračne stečevine pripada u stvarno i neotuđivo vlasništvo .... napisati kojem bračnom drugu..I na kraju, obvezno staviti , da potpisnici (strane) Ugovora u budućnosti više neće imati nikakva potraživanja jedan naspram drugog temeljem bračne stečevine (predmeta ugovora)..navesti u koliko primjeraka je sastavljen (svakoj po dva ili već koliko hoćete)..navesti da ugovorne strane dragovoljno prihvaćaju prava i obveze koje proizlaze iz ugovora stavljanjem vlastoručnih potpisa na isti i ovjerom kod JB), to bi Vam bilo, otprilike, tako nekako, no, to bi trebali svesti pod članke da bi odgovaralo formi Ugovora, zato Vam je moja sugestija da se obrate nekoj osobi koja to zna adekvatno sačiniti kako nebi ostalo "nekakvih repova"...
  9. Ne moraju, imao sam takav slučaj, poglavito ako se radi o sporazumnom razvodu braka, sud će, ako smatra da bi bilo potrebito, uputiti supružnike u nadležni CZSS i provođenje postupka obveznog savjetovanja prije razvoda braka gdje se supružnci upoznaju, samo, sa posljedicama razvoda braka ne i u postupak medijacije, jer se isti provodi, posredovanjem medijatora, samo ako se ne mogu dogovoriti, tj. postići sporazum oko djece i sastaviti Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, a ako je isti sastavljen i ako je sud utvrdio da je u interesu djece, tj. odobrio ga, nema svrhe provođenja postupka obiteljske medijacije pri CZSS
  10. Što se tiče Tužbe za razvod braka, ne pišete "romane", sažeto navedete zašto smatrate da bi sud trebao rastaviti Vaš brak (kod Vas se, najvjerojatnije, radi o teško i trajno narušenim bračnim odnosima čl. 51. st. 2. ObZ), što navetede te potkrijepite dokazima kako bi sud mogao, temeljem dokaza, utvrditi stvarno činjenično stanje i rastaviti brak.. Ako je sin punoljetan onda on podiže tužbu za plaćanje uzdržavanja i nije sastavni dio Vaše tužbe za razvod braka...
  11. Poštovana Ruby, oprostite ali Vas ja moram dematirati, mogu i samostalno, bez CZSS sastaviti Plan o roditeljskoj skrbi sukladno čl. 106. st. 5. ObZ i isti, u izvanparničnom postupku (čl. 461. st. 1. ObZ) dostaviti sudu na provjeru i odobravanje, citiram: Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi: Članak 106. st. 5. Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi roditelji mogu sastaviti samostalno, u postupku obveznog savjetovanja, kao i u postupku obiteljske medijacije. Članak 461. Ako su roditelji postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. ovoga Zakona, izvanparnični postupak radi odobravanja plana pokreće se prijedlogom obaju roditelja, Dakle, sukladno naprijed navedenom, primjenom čl. 106. st. 5., vezano za čl. 461. st. 1. Obiteljskog zakona, mogu samostalno sastaviti Plan o roditeljskoj skrbi, te na sudu, zajedničkim Prijedlogom, pokrenuti izvanparnični postupak radi provjere i odobravanja istog kako bi dobio svojstvo ovršne isprave... Još jednom moje isprike.
  12. 1. Da, imao bi pravo, ali to pravo bi mogao ostvariti samo tužbom i tužbenim zahtjevom upućenim prema Vašem ocu kao vlasniku nekretnine, no, kako navodite, prošlo je 10 godina, pa bi po tome takvo potraživanje bilo u zastari, 2. Također u zastari osim za period unatrag tri godine (naravno, po Vašim navodima) 3. Nema, Vaš otac je legalizirao svoje vlasništvo, jer se, po Vašim navodima, Vi nigdje i ne vodite kao stvarni vlasnici... U biti, prema Vašim navodima, Vi i nemate zajedničku stečevinu što se tiče nekretnina, sve uloženo se tretira kao ulaganje u tuđu nekretninu, tj. nekretninu čiji je vlasnik Vaš otac, jedino što bi se moglo podvesti pod zajedničku stečevinu su pokretnine (namještaj i ostala unutarnja oprema)...
  13. Nebitno tko je kriv za razvod braka, sud utvrđuje da li su se stekli uvjeti (utvrđuje činjenice) na temelju kojih se razvodi brak, ne i krivca... Razvidno je da su oni, za vrijeme stjecanja stana, živjeli u izvanbračnoj zajednici koja se definira kao zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka, iz čega bi proizlazilo da bi isti predstavljao zajedničku stečevinu, samim tim i suvlasništvo obadvoje u omjeru 50:50, sve ostalo što opisujete je irelevantno za utvrđivanje i podjelu zajedničke bračne stečevine koji postupak može pokrenuti za vrijeme trajanja samog postupka za razvod braka, kao i po završetku istog (nema zastare), a u kojem bi se utvrđivalo što predstavlja zajedničku, odnosno, bračnu stečevinu (pa i za navedeni stan)... Što se tiče njezinog izlaska iz stana, on nju nemože "izbaciti na ulicu" bez sudskog rješenja, a koje, zasigurno, neće dobiti do završetka postupka za utvrđivanje i podjelu bračne stečevine, naravno, ako se takav postupak pokrene.. Ona može pokrenuti i izvanparnični postupak Zahtijevom za upis vlasništva (suvlasništva) temeljem bračne stečevine, no ako joj to ne prođe, sud će je uputiti na parnični postupak za utvrđivanje i podjelu bračne stečevine..
  14. Rok zastare tri godine od štetnog događaja ili po saznanju za isti (čl. 230. st. 1. ZOO-a).. Sretno još jednom..!
  15. Vi se US ne žalite, već, po odluci Vrhovnog suda, ako sa njom niste zadovoljni, Ustavnom sudu podnosite Ustavnu tužbu u roku 30 dana od donošenja iste, radi povrede Vaših ustavnih prava.... Nije moguće, morate iskoristiti sve pravne lijekove u RH (redovne i izvanredne) da bi se stekli uvjeti za podnošenje Tužbe ESZLJP u Strasbourgu (Strasburu)...
  16. Iskreno, nije mi jasno kako bi oni Vas, i temeljem čega, mogli tužiti za novčana sredstva od prodaje stana koji je bio u Vašem vlasništvu, Vi ste bili stvarni vlasnik stana (upisani u ZK kao vlasnik/ca) i mogli ste raspolagati sa njim kako ste htjeli, pa i prodati ga, što ste i učinili, i iskreno mi nije jasno zbog čega ste novčana sredstva od prodaje stana dali majci..,još ste Vi nju mogli tužiti za povrat sredstava koje ste vratili umjesto nje, po povratku istih.. Doduše, oni mogu ustati tužbom i osporavati Vaše stvarno vlasništvo navodeći da ste Vi bili samo fiktivni vlasnik, ali to treba i dokazati, a mislim da im je za to sada i prekasno, to su trebali učiniti (prigovarati) prilikom upisa Vas u ZK kao vlasnika/ce stana...
  17. Upravo tako, rok za podnošenje odštetnog zastare je tri godine od nastanka štete, zato se trebate požuriti, jer se, iz Vašeg posta, da zaključiti da bi Vam zastara za potraživanjem odštete (podnošenjem odštetnog zahtijeva) nastupila sa danom 9. svibnja 2019. godine.. Dretno Vam..!
  18. Poštovani, u tom slučaju trebate zatražiti izmjenu Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi zbog promjenjenih okolnosti, kao što Vam je rečeno, ako i sve dok postoji dužni ste ga i poštivati bez obzira na sve, ako je to iz opravdanih razloga nemoguće, kao i dogovor sa drugim roditeljem oko viđanja djece (što je u Vašem slučaju), imate pravo pokrenuti postupak za izmjenu istog...
  19. Poštovani Mister-X, u tome se u potpunosti slažemo, samo je tu bitna dobra volja i razumijevanje, jer, kako i sami navodite, ima načina kako se to može riješiti, pa i u samom trenutku podizanja kredita, ali što možemo kad u tom trenutku nitko ne razmišlja o budućnost i možebitnim komplikacijama, a zakoni su takvi kakvi jesu...
  20. To se morate dogovoriti sa bankom, kao davateljem kredita, da se daljnja naplata kredita (anuiteti) vrše putem njegovog tekućeg računa, ako se imate namjeru dogovoriti, zajednički otiđite u banku i tamo se raspitajte da li takva mogućnost postoji (sve ovisi od banke)...
  21. Poštovani Mister-X, da raspravljali smo, ali se ne može podrazumijevati kredit kao bračna stečevina, već obveza potpisnika Ugovora o kreditu da isti vrati (banku ne zanimaju odnosi bračnih partnera, njoj je bitno da se kredit redovito vraća), a da li će povratak kredita tražiti i temeljem čega od osobe koja nije potpisala Ugovor o kreditu, ili onog tko je potpisao takav ugovor sukladno odrednicama ZOO-a.? Što se tiče onog "opipljivog", da radi se o bračnoj stečevine koja je stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice i koja se, temeljem toga sukladno odrednicama Obiteljskog zakona, tretira kao bračna stečevina i dijeli na jednake djelove između bračnih drugova, ako je kredit uložen (kredit je jedna vrsta pozajmnice, gotovine, koja se vraća u jednalim obročnim ratama), zavisi od ugovora kako je isti definiran, i ako se za tu gotovinu uzme neka nekretnina ili pokretnina, dakle od tog trenutka ona (nekretnina ili pokretnina) je stvarno vlasništvo bračnih drugova (stečeno u tom trenutku, gotovinom dobivenom temeljem kredita, znači stečena je za vrijeme trajanja bračne zajednice), dok kredit ostaje za otplatiti i dužan ga je, po ZOO, otplatiti potpisnik Ugovora o kreditu, koji može, po isplati istog, tražiti od drugog bračnog druga, povrat sredstava otplaćenog kredita u omjeru koji je drugi bračni drug dobio od stvari (bračne stečevine) koje su stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice temeljem kreditnih sredstava, dakle, stvarno vlasništvo obaju bračnih drugova je stečeno u trenutku kada je, kreditnim sredstvima, izvršena kupovina neke stvari i predstavlja bračnu stečevinu (ObZ), dok je kredit dužan otplaćivati potpisnik Ugovora o kreditu.... Što se tiče auta, to je "opipljiva stvar", pokretnina, stečena za vrijeme bračne zajednice, dakle, ako ga slupa/ju, on više kao takav ne postoji i ne predstavlja bračnu stečevinu (slupan je, prodan za djelove itd., itd.), no otplata kredita ostaje kao dužnost potpisnika Ugovora o kreditu....ponavljam, banku ne zanima što je kupljeno kreditom i u što su sredstva kredita uložena, njoj je bitno naplatiti kredit (povratiti posuđena sredstva), a dužan ih je otplatiti (vratiti) potpisnik Ugovora o kreditu na način kako je tim ugovorom definirano (propisano), a na koje uvjete je pristao potpisnik ugovora stavljanjem svog potpisa....
  22. To bi imali pravo tražiti po otplati cjelokupnog kredita, samo ako je dokazano da se tim kreditom platilo nešto što je predstavljalo bračnu stečevinu (nešto opipljivo kao nekretnina, pokretnina isl.), a što je, u smislu bračne stečevine, podijeljeno na jednake dijelove između Vas i bivšeg supruga, u protivnom, ako je kredit korišten za podmirenje svakodnevnih potreba, režija isl., nažalost, nemate pravo na povrat polovice istog, poglavito ne na traženje da bivši suprug preuzme polovicu anuiteta, dužnost otplatite kredita je onog tko je potpisao Ugovor o kreditu bez obzira na što je utrošen, a po otplati cijelokupnog, može, od bivšeg bračnog druga, tražiti povrat polovice otplaćenog iznosa i to samo ako je za isti stečena bračna stečevina koja je, prije, podijeljena na jednake dijelove između Vas i bivšeg supruga..
  23. Poslao sam Vam u PP pa si prilagodite, izmjenite podatke, Sretno..!
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija