ledena_kisa

Naravno da ne moraju biti isti. Radi se o dva različita Zakona, a svaki od njih ima svoja pravila. Dat ću Vam samo jedan fiktivni, izmišljeni primjer gdje će se polazni faktor podići po odredbi ZOMO, a nema osnove da se podigne prema odredbama ZOHBDR na temelju iste osnove, te samim time dolazi do različitih PF po navedena dva zakona. Osiguranik podnosi zahtjev za ostvarivanjem prava na starosnu mirovinu. U razdoblju od 1980. godine do 1995. godine radio je na poslovima za koje se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem 12/16. Temeljem odredbe članka 181. ZOMO, a na temelju staža osiguranja sa povećanim trajanjem, osiguranik ima pravo na sniženje dobne granice u trajanju od pet godina. Osiguranik podnosi zahtjev za mirovinu sa 65 godina, a radi staža s benefikacijom ima pravo na sniženje dobne granice u trajanju od 5 godina (nisam računao točan iznos sniženja dobne granice prema navedenom parametru, ali recimo da je 5 godina). Dakle, mogao je u mirovinu sa 60, ali je radio do 65. Osiguranik ima 40 godina mirovinskog staža. Osiguranik ostvaruje pravo na povećanje polaznog faktora temeljem članka 85. stavak 3. ZOMO (zbog sniženja dobne granice u mirovinu je mogao sa 60, ali je išao sa 65, samim time mu se diže polazni faktor sukladno navedenoj odredbi jer je radio pet godina više nego što je trebao da stekne uvjet za mirovinu i ima 35 godina mirovinskog staža). Ujedno, osiguranik je i Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, pripadnik borbenog sektora u trajanju od 100 dana. Njemu se u startu polazni faktor prema odredbama ZOHBDR neće povećati jer ZOHBDR ne predviđa povećanje polaznog faktora kao i ZOMO (npr. opisana situacija iz prvog primjera). Zaključak: naravno da polazni faktor može biti različit po dva različita Zakona. Upravni postupak je kompleksan, složen, zahtjeva mnoga znanja. Nije svaka situacija da se može raspraviti na forumu jer se neke ne mogu raspraviti i na Visokom upravnom sudu. Ne volim rasprave bez konkretnih činjenica jer one su temelj za odlučivanje u upravnom postupku.

Nažalost, ovo što iznosite je premalo informacija da bi o tome mogli konkretno raspravljati. Da bi mogli raspravljati, trebalo bi imati na uvid sve činjenice iz konkretnog predmeta (staž, godine, staž u ratu, plaće, bodovi..).

Staž kojeg ostvarujete kao majka djeteta je dodani staž i ne računa se za ispunjenje uvjeta. Za ispunjenje uvjeta za ovu vrstu mirovine računa se samo staž osiguranja u jednostrukom trajanju u obje države. Prijava na burzi ne osigurava prijavu na mirovinsko osiguranje i ne broji se u staž. Vjerojatno bi trebali razmotriti opciju produženog osiguranja gdje do ispunjenja uvjeta možete sami sebi uplaćivati doprinos za mirovinsko i to osiguranje se računa u staž osiguranja. Pitanja vezano za domenu HZZ-a neću odgovoriti jer nisam skroz upućen. Savjetujem odlazak u HZZ. Za produženo u HZMO.

Pitanje šesto: Razmjerni dio starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika osoba stječe kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju (12=12, bez benefikacije). U 41 godinu staža za uvjet, broji Vam se staž iz Hrvatske i Slovenije. Za ispunjenje uvjeta zbraja se staž HR+SLO.

Morate biti oprezni. Jako dobro izvagati isplati li Vam se više čekati uvjet po ZOMO ili ići samo po ZOHBDR. Napominjem da kad imate uvjet po ZOMO, mirovina se određuje i po ZOHBDR (istim rješenjem) i povoljnija svota se stavlja u isplatu. Napravite kompletiranje podataka o stažu i plaći, potom informativne izračune da imate neku sliku.

Naravno. Kad sam napisao da bi volio vidjeti upravno rješenje s nekim pitanjima koja Vam nisu jasna, mislio sam na rješenja koje bi objavio netko tko želi (svoja vlastita uz mjere zaštite osobnih podataka). To je jedini način za kvalitetnu raspravu. Ovako Vaše pitanje ne razumijem u potpunosti. Iz ovoga što ste napisali ja zaključujem da se u takvom rješenju baratalo sa tri polazna faktora? 2 Zomo i 1 ZOHBDR ili što?

1. Ne postoji zakonsko uporište u Zakonu o smanjenju mirovina koje bi se primijenilo na odredbe ZOHBDR. ZOHBDR je na snazi od 2017. godine, a Zakon o smanjenju je zadnja izmjena u 2013. Taj zakon se primjenjuje samo na odredbe ZOPHBDR i na ostale propise koji su navedeni. 2. Vezano za mirovine ZOMO-ZOHBDR - pozivam na oprez u potencijalno mogućim situacijama: Ako se ide u mirovinu sa smanjenjem dobne granice prema ZOHBDR, to smanjenje dobne granice se ne primjenjuje na ZOMO. U takvim slučajevima je moguće da će se mirovina odrediti samo po odredbama ZOHBDR. Takva situacija je potencijalno nepovoljna za podnositelja zahtjeva ako bi mu u konačnici više odgovarao izračun po ZOMO kada navrši godine života propisane za ostvarivanjem prava na mirovinu.

Da bi se to ukinulo, Sabor treba izglasati Izmjenu Zakona.

Kod izračuna da, ali kod ispunjenja uvjeta ne. Po ZOMO za uvjet se gleda samo efektiva.

Ako ste u ovom razdoblju bili sudionik DR, onda niste dragovoljac. Dragovoljac je osoba koja ima 100 dana od 5.8.1990. do 15.01.1992.

Jeste li Vi išli dalje, odnosno na tužbu Upravnom sudu? Ako ne, zašto niste?

Ja samo znam da sam se naslušao svega, a onda kad pogledam akte, dobijem drugu sliku. Tako sam imao prilike slušati dvojac. Jedan tvrdi da je u "vojnoj" mirovini (takvo nešto i ne postoji), drugi tvrdi da ima 2000 dana rata, a da mu nisu priznali da je branitelj. Stvarna slika rješenja: prvom su priznali najnižu braniteljsku kao povoljniju i on je zaključio da se nalazi u "vojnoj" mirovini. Drugom su priznali mirovinu prema ZOMO jer je nakon rata radio odlično plaćene poslove i povoljniji mu je taj izračun. U rješenju je i izračun ZOHBDR iz kojeg se vidi da je nepovoljniji. Drugi tvrdi da je sramota što je prvi dobio "vojnu" mirovinu, a on nije i ima još i više borbenog sektora od prvog. I sada tako taj dvojac hoda okolo i priča svoje. Jedan da je u "vojnoj" mirovini, drugi da je bio 2000 dana u ratu uzalud. Za prvog susjedi govore "lako njemu, on ima vojnu mirovinu", a ima nisku najnižu, dok za drugog govore "bio cijeli rat u ratu, nisu mu priznali". Jedno i drugo eto nije istina. Ne postoji apsolutno niti jedan razlog (osim potencijalne nestručnosti) zašto bi itko zanemarivao relevantne činjenice. Vjerujete mi, u 2023. takvo nešto ne postoji. Ako ste u nesreći i dopadne vas iznimka koje će uvijek biti, žalite se. Ponavljam, žalite se. Napišite žalbu. Pročitajte sve. Ako je prvi bio nestručan, drugi neće. Nije istina da sami sebe pobijaju. To nema veze s vezom. Koliko je drugostupanjskih hzmo rješenja poništilo vlastito u prvom stupnju? Tisuće i tisuće. Ne samo Hzmo, gledajte npr Ministarstvo financija. I oni imaju samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak. I da, poništavaju "sami sebe". Redovno, kad smatraju da je to opravdano. I na kraju, imate Upravne sudove. Ista stvar je i sa ZOSI. Ako prvo mišljenje ne valja, drugo će bit drukčije. A ovu činjenicu ne mogu opravdavati dok ne vidim: sva upravna rješenja iz predmeta i potencijalno presude Upravnih sudova.

Opet govorim. Ovo što ste napisali nije istina.

U svakom slučaju, vidio sam na stotine drugostupanjskih rješenja kojim je poništeno rješenje prvog stupnja jer je viši vještak imao drukčije mišljenje. Isto tako i presude Upravnih sudova. Dug je put do pravomoćnosti rješenja. Ako ste umirovljenici, vremena imate nešto više. Znam, ljudi imaju problema, bolesti, nemaju financija. Ali isto tako znam ljude koji su uspjeli ostvariti svoja prava uz malo volje, vjere, posvećenosti, volonterske pomoći dobrih ljudi (npr. ovaj forum) bez skupih odvjetnika i velikih troškova. Moj će savjet uvijek biti, u postupku se borite sve dok ne dođete do onog akta gdje piše da žalba nije dopuštena. P.s i Ustavni sud je više puta ukinuo sve od visokog upravnog.

Što sam ja vidio u praksi presuda kaznenih sudova - takve snimke prolaze u praksi kao zakonit dokaz. Nadalje, prijetnja može biti ozbiljnije djelo od neovlaštenog snimanja (npr. ozbiljna prijetnja članu obitelji od strane člana obitelji koji je prekršajno osuđivan iz domene prekršaja s elementom nasilja), ali i ne mora (prijetnja "batinama" susjedu radi kišobrana ispred vrata). Tako da u konačnici mislim da se tako donose odluke. A s druge strane imate i ODO koji odlučuje hoće li na takvom dokazu temeljiti progon.. Kako su vam i rekli, sve je možda, ali ja bi skratio - ako je ozbiljno, opasno i ugroženi ste, smatram da nema bojazni od toga da je taj snimak nešto loše za Vas. Ako je nešto "bezveze", mogu odbaciti, a okrivljenik se zainati pa pokrene postupak protiv vas..

Ne bih tvrdio da postoji neujednačena upravna praksa u pogledu rješavanja o pravima iz mirovinskog osiguranja. Priložite mi nekoliko prvostupanjskih rješenja koji su različito riješili isto pitanje pa možemo raspravljati. Na forumu vidim dosta upita i različitih informacija, ali nigdje ne vidim primjere tih upravnih akata koji su plod "različitog proizvoljnog tumačenja".

Ovo nije istina. Vještak drugog stupnja povodom žalbe na prvostupanjsko rješenje nema nikakve veze sa vještakom prvog stupnja. U drugom stupnju vještači vijeće viših vještaka.

Ne moraju. Nema naknade. Naknada za odvojeni život bi bila kada bi Vas poslodavac prebacivalo iz mjesta prebivališta u drugo radi svojih potreba. Vi ste se vjerojatno redovno zaposlili u Zagreb. Jedina mogućnost je da Vas dobrovoljno "puste". Ovisi o dosta faktora, prvi je u kojem tijelu radite? Ako ste državna služba, onda je mjerodavan Zakon o državnim službenicima (članak 76.) ako niste, onda je Zakon o radu (javne službe) i drugi podzakonski akti - Pravilnik o radu itd.

Možete to sa OPG-om. Ako ste bili HBR iz DR 100 dana pripadnik BS imate pravo na najnižu mirovinu bez obzira na staž.

Ako govorimo o starosnoj mirovini, smatram da je polazni faktor iznosi 1,09 (maksimalnih 5 godina bonifikacije, po mjesecu 0,15 %) jer je osoba ostvarila uvjet sa navršenih 60 godina, međutim nastavila je i nadalje raditi. To je jedna od novina ZID ZOMO jer po starom propisu bi nastupalo podizanje PF tek nakon 65-og rođendana. Čl. 85. st. 5. ZOMO. Dakle, do 65og rođendana je bonifikacija 0,15 %, a nadalje 0,45 %. Ne mogu se složiti sa 1,27.

Vezano za prava iz mirovinskog osiguranja, ona se ostvaruju na temelju prijedloga izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite. Dakle, prije HZMO prvo kod liječnika obiteljske medicine. ZOSI utvrđuje postoji li gubitak radne sposobnosti (može biti djelomičan/potpuni), a HZMO donosi rješenje u upravnom postupku. S tim da rješenje može biti i negativno neovisno o postojanju invalidnosti ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanjem prava na invalidsku mirovinu. Također je moguće podnijeti zahtjev za utvrđivanjem tjelesnog oštećenja, također HZMO-u na temelju prijedloga liječnika.

U prijevodu znači za sigurno izbjegavanje dugova se ne nasljedstvo uopće ne prihvaća, jer možeš odgovarati za dugove čak ako ga prihvatiš i ustupiš?

Možete li mi napisati od kuda Vam 1,27? I pitanje drugo, na koji datum je osoba navršila 60 godina života?

Polazni faktor po ZOHBDR se mijenja jedino kod invalidske i prijevremene starosne, dok kod ZOMO imate situacije opisane u članku 85. ZOMO. Dakle, ne vidim ništa posebno specifično u situaciji kada imamo osobu koja ide u mirovinu, a ima borbeni sektor i eventualno status dragovoljca. Kao što sam objasnio, rade se dva izračuna ZOMO-ZOHBDR i u isplatu ide povoljniji. Kod DVO i PS sve započinje rješenjem ministra. Za očekivati je ako se prilaže takvo rješenje da osoba traži mirovinu po posebnom propisu. Moj stav je da u spis treba uložiti sve moguće izračune i sa time upoznati podnositelja zahtjeva (ako je na primjer povoljnija mirovina po ZOMO ili ZOHBDR, a pokrenut je postupak DVO, PS) te u slučaju da je druga svota povoljnija zatražiti izjavu da mu se mirovina odredi po drugom propisu. Međutim, situacija da je povoljnija mirovina ZOMO-ZOHBDR od mirovine DVO, PS (tko na nju ima pravo) - ekstremno je rijetka.

Odgovorit će neko stručniji s točnim informacijama, nije moje područje, ja ću dio u koji sam siguran: Što se mirovine tiče, nema brige, otac može bezbrižno tražiti obiteljsku mirovinu, nikakvi se tu dugovi ne vežu.