rubens

Poanta ti je ta da direktor ne može biti osiguran kao nezaposlena osoba, već da mora biti osiguran na neku od osnova koju propisju Zakoni o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. "Pametan" će se direktor prijaviti kako je to netko tamo gore rekao, na minimialac u radni odnos, a ima i slučajeva onih koji će se prijaviti kao članovi uprave društva. Svaka osnova povlači za sobom određene obveze što se doprinosa i poreza tiče, al nek si to izračunaju direktori i firme sami, kaj im se bolje isplati. U biti, samom činjenicom postojanja i obnašanja te funkcije, oni bi to trebali znati, nažalost u praksi to nije slučaj.

Zakonom je propisani rok od 30 dana za donošenjem prvostupanjskog rješenja. U praksi, ko zna, ali mislim da tu nema previše čekanja, a ako i ima naknada se isplaćuje retrogradno do max 3 godine unatrag zavisno od početnog dana bolovanja po tom slučaju, pa ti na isto dojde.

Gospon direktor nek se javi u mirovinsko prvo, a na zdravstveno drugo, pa nek uredi svoj status. Inače i jedni i drugi, a i treći (porezna uprava) bi to mogli učiniti umjesto njega, no postupanje po službenoj dužnosti uvijek povlači i određene prekršjane prijave, ovak, možda se izvuče. Priznaj da bi bilo malo bedasto od države da dozvoli da ona sama putem ministarstva finacija plaća nešto nekome tko je odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Radni je odnos nešto što isključuje "burzu", odnosno to je uvijek jača pravna osnova osiguranja u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. Ukoliko direktor nije u radnom odnosu, odnosno ukoliko nije po bilo kojoj osnovi obveznik uplate doprinosa ili poslodavac za njega ne uplaćuje doprinose, mora se (ga se prijaviti) prijaviti i osigurati ako ništ drugo onda kako sam ti gore napisao, član uprave društva.

Velim ti bakreni, knjigu u ruke, pamet u glavu, nemoj se zaletavati, pogotovo ne na moje odgovore, i to na način da završavaš post sa riječju sigurno. Al ajde ako inzistiraš, eto to član zakona pa ga proučavaj, a dotle, dok ga ne proučiš slušaj pametnjakoviće. Recimo: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 85/06, 105/06 i 118/06) Članak 5.OSIGURANICI 1. osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, 4. članovi uprave trgovačkih društava ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi, Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, odnosno fizička osoba, koja u propisanom roku ne dostavi Zavodu sve podatke u svezi s prijavom i odjavom osigurane osobe, radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja (članak 111.). Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Kaj im ne odgovoriš ono kaj im paše?

Bakreni, ukoliko recimo nemaš pojma, ukoliko recimo nešto pretpostavljaš, ili misliš da znaš, radije šuti (čkomi), jer u opsanost dovodiš onog tko postavlja upit. Ovaj čekić upotrijebi na način da se jedno nekoliko puta lupiš po onom dijelu tijela u kojem se očito ništa ne nalazi. Varijanta broj dva ti je da proučiš kompletno radno pravo uključujući tu i obvezu podnošenja prijava i osnova osiguranja iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Dakle kad napraviš jedno ili drugo, javi se, budemo onda pričali, a do onda suzdrži se od bilo kakvih komentara koji nisu obrazloženi i utemeljeni.

4.257,28 kuna, Točno. Nemaš.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja pripada osiguraniku – radniku od prvog dana bolovanja, Osiguranik ima pravo na naknadu plaće sve dok izabrani doktor obiteljske (opće) medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno nadležno liječničko povjerenstvo Zavoda ne utvrde da je sposoban za rad ili dok nije pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost osiguranika. Otvaranjem bolovanja u pravilu prekida se korištenje godišnjeg odmora, neiskorišteni dani nastavljaju se koristiti kako je već to uređeno zakonom o radu. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Ukoliko nije negdje drugdje prijavljen kao osoba u radnom odnosu, onda mora, ukoliko je onda ne mora. Ovo uređuju propisi iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. tzv: članovi uprave trgovačkih društava ako nisu osigurani po drugoj osnovi, odnosno osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

Mislim da ti je veliki foot gore dao odgovor na ovo što se odnosilo na moju malenkost. Čovjek se predobro kuži u i praksu i teoriju, pa nemam ništa za dodati. Inače, vrlo rijetko odnosno gotovo pa nikad se nisam ovdje upletao u pitanja koja uređuje obiteljski zakon, osobno smatram da država može na neki način urediti dijelić onoga gdje smatra da ima interes uredovati, no kada se radi o međuljudskim odnosima, bračnim odnosima, odnosima roditelja i djece, uvijek će prilikom donošenja odluka netko biti zakinut, oštećen, povrijeđen. Kakva god regulativa bila.

Srce mi se para od pjesmica, recepata, komentara i svega ostalog, Osobno nemam ništa protiv izljeva emocija, no što je to Legalis? Legalis - hrvatski pravni portal projekt je i glasilo udruge Legalis. Legalis portal pokrenut je u lipnju 2003 godine od hrvatskog ureda Američke odvjetničke komore (ABA CEELI) kao projekt koji je nastojalo potaknuti i poboljšati komunikaciju unutar pravne struke u Hrvatskoj te stvoriti trajnu bazu pravnih savjeta o različitim pravnim pitanjima namjenjenih najširoj populaciji zainteresiranih. Udruga Legalis je neprofitna, nepolitična i strukovna organizacija pravnika

HRVATSKI SLOŽENAC POTREBNO: 600 g ####tine 150 g suhe slanine 1 par kobasica 200 g šampinjona 2-3 glavice luka 4 dl bijelog vina 3 žlice pirea od rajčica 2-3 rajčice 1 žličica crvene mljevene paprike 1 kg kupusa 400 g krumpira 1 žlica peršina papar sol NAČIN PRIPREME: Slaninu isiječemo na komade i popržimo. Dodamo luk koji smo sitno isjeckali, a kad luk zažuti dodamo na kocke isječenu ####tinu i pržimo. Kad meso malo popržimo dodamo isječene kobasice, šampinjone i preostale začine. Zatim zalijemo vinom, dodamo kupus koji smo isjekli na kocke, sve dobro izmiješamo, stavimo isječen krumpir i rajčicu koju smo isjekli na kolutiće. Dodamo malo vode ili juhe, stavimo u pećnicu i pečemo oko sat i 30 minuta.

HERCEGOVAČKI ČERVIŠ POTREBNO: 30 dag brašna 2 jaja 50 dag junetine 6 dl ulja 10 dag maslaca 3-4 češnja češnjaka 2 žlice vinskog octa 1 žlica vegete kiselo mlijeko sol, papar NAČIN PRIPREME: 1. Od brašna, jaja, soli i malo vode zamijesite čvrsto tijesto, naribajte ga na krupnijem ribežu da dobijete taranu. Neka se malo prosuši. 2. Meso narežite na sitne kockice i pirjajte na ulju da omekša. Dodajte vegetu i papar. Kad tekućina ispari, dodajte maslac i taranu, te zajedno popržite. Oljuštite i nasjeckajte češnjak. 3. U vatrostalnu posudu uspite smjesu mesa i tarane, te prelijte octom kojem ste dodali češnjak i pola litre vode. Stavite u vruću pećnicu. 4. Kad voda ispari, a tarana omekša, jelo je gotovo. Uz to poslužite kiselo mlijeko.

Eto potvrde da je ponekad dobro zaključati nešto, a što je Ane već davno učinila sa onim prethodnim postom. Jesu vas navukli............da ne velim tko.

Da sam recimo ja poslodavac, u ovom slučaju ne bi mijenjao ništa. Ista stručna sprema, isto radno vrijeme, nemaš što mijenjati. A visina plaće? Ko zna kakv je dodatak imala ona koju ovaj mijenja.

A kakve veze ima registracija obrta i poslovna zgrada?

I prije i poslije pozvala si se na nešto što nije u vezi s postavljenim pitanjem jer recimo postoji plaća koju poslodavac i radnik ugovore ugovorom o radu. O kakvom se drugom radnom mjestu radi? Koja stručna sprema, radno vrijeme je za onaj prije i ovaj poslije?

Bez kristalne kugle, karata, bez konzultacija sa Nosternamusom i sličnim osobama teško da bilo tko može izvračati što ti je i tko poslao s općinskog suda, poziv za svjedočenje, poziv tuženiku, tužiš li možda nekoga? Preuzmi poziv pa nam javi što to tamo piše.

Pa valjda će sud razvesti taj brak, a usput i rještiti sva pitanja koja si ovdje postavio oko imovine, kada je stečena, da li je unesena ........kome nakon razvoda pripada.

Postoji nekoliko papira koji mu itekako trebaju, recimo puni nalog i ostala dokumentacija koja ide uz to, nadoknada štete je vrlo upitna, ovisno o svim okolnostima nastanka štetnog događaja, kao i o opsegu osiguranja. Nisu u pitanju samo pravila igre uređena zakonom o obveznim odnosima, već i pitanja zaštite na radu.

90% da će dobiti uvjet, al sve je moguće. Ukoliko dobije kaznu zatvora, ostaje u Mađarskoj, pretpostavljam. U ovakvom slučaju ne isplati se štedjeti na odvjetnicima, uzmi mađarskog odvjetnika, da ne bi bilo nismo znali.

Molim moderatore da i u ovom slučaju reagiraju, odnosno da obrišu post u kojem homeseksualac vrijeđa ovdje prisutne heteroseksualce nazivajući ih, citiram: još je više zabrinjavajuće što takvi primitivci koče naš napredak i boljitak - jer smo tako maleni da će nas progutati taj naš primitivizam, 'konzervativizam' isl.. Shvati postavljaču upita da postoje ljudi koji prhvaćaju postojanje različitosti, homoseksualnosti, svega, ljudi koji vas ne mrze, već prihvaćaju onakvima kavi jeste, eto ja sam jedan od takvih, al s druge strane želudac mi se nesvjesno okreće kad vas vidim. btw želim Vama i Vašem partneru sve najbolje, nemoj zamjeriti što sam napisao ono što mislim i što osijećam

Štetu bi trebao nadoknaditi u cijelosti osiguravatelj ili sam štetnik, čiji je (koji je) osiguranik počinio štetni događaj, ili zavisi od toga što imaš ugovoreno svojom policom (da li imaš ugovoren taj rizik) tvoje osiguranje koje će kasnije regresirati štetu od police krivca (što tebe nije briga). Nije potrebno čekati rješenje o prekršaju. Iz samog utvrđenog činjeničnog stanja treba odmah pokrenuti postupak i naplatiti štetu.

Tu se ne bi moglo napraviti ništa. Poslodavac se dobro zaštitio i radnik po meni ovdje nema mogućnosti bilo kakvim prigovorima, čak ni ukoliko zatraži sudsku zaštitu, dobiti ugovor na neodređeno vrijeme. Ne radi se o kršenju odredaba zakona o radu, o "rupama u zakonu" kak veliš, da u svakom slučaju, ali treba imati na umu da je i radnik taj koji nešto potpisuje, ne samo poslodavac.