rubens

Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku radniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu. Iznimno, ako osiguraniku nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća u propisanom šestomjesečnom razdoblju, kao osnovica za naknadu uzima se plaća pripadajuća za tekući mjesec, odnosno plaća isplaćena do dana nastanka osiguranog slučaja. Tako određena osnovica, kada se naknada isplaćuje na teret sredstava Zavoda ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja, važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj. Prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2007. godinu ("Narodne novine", broj 126/06, opća najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa iznosi 2.298,00 kuna. Prilikom utvrđivanja naknade plaće sukladno naprijed navedenom, najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa, umanjuje se za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze i prireze. Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se, u smislu Zakona, redovna mjesečna plaća osiguranika utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu i drugih propisa o određivanju plaće, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen. U osnovicu za naknadu plaće uračunavaju se i primitci ostvareni u skladu s propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, samo kada se naknada isplaćuje iz sredstava Zavoda odnosno državnog proračuna. Naknada plaće pripada osiguraniku u visini propisanoj Zakonom pod uvjetom, da prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž osiguranja u Zavodu na temelju radnog odnosa ili obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje). Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće, za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u najnižem iznosu naknade plaće, osim u slučaju korištenja prava na obvezni rodiljni dopust, te bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti te bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od 831,50 kuna. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu: 1. Domovinskom ratu, te za vrijeme korištenja bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti 2. za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem, 3. za vrijeme korištenja obveznoga rodiljnog dopusta, 4. za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, 5. za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe, 6. za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini. Visinu naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda utvrđuje Zavod, s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće obračunate prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 85/06, 105/06, 118/06 i 77/07) Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu: 1. za vrijeme bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, 2. za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem, 3. za vrijeme korištenja obveznoga rodiljnog dopusta, 4. za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, 5. za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe, 6. za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.

Tarifa je objavljena u »Narodnim novinama« br. 91/04 od 5. srpnja 2004. godine.

Poslodavac ima dvije mogućnosti, provjeriti podatke kod MUP-a, što je po meni potpuno nepotrebno, ili zatražiti obrazloženje radnika o razlozima zbog kojih ovaj to ne želi učiniti. Po primitku obrazloženja, koje vjerujem ne može biti suvislo, otkazao bi mu ugovor o radu, o razlogu otkazivanja, zakonitosti otkaza, već bi nešto smislio, ako ne sada onda prvom prilikom.

Ili skraćeno: Nadoknada plaće za vrijeme takve vrste bolovanja ide (naravno na temelju medicinske indiciranosti) dok ona traje, i nakon što ti istekne ugovor o radu, 100% od osnovice do max utvrđenog iznosa, dok rodiljnu ostvaruješ kao nezaposlena majka.

Zaposlene majke Zaposlena žena može početi koristiti rodiljni dopust 45 dana prije očekivanog poroda i može ga koristiti do godine dana djetetova života. Za blizance, treće i svako sljedeće dijete zaposlena žena može koristiti rodiljni dopust do navršene treće godine djetetova života. Obvezni rodiljni dopust obvezno mora započeti koristiti 28 dana prije planiranog termina porođaja i koristiti ga do navršenih šest mjeseci djetetova života. Na vlastiti zahtjev, iznimno, zaposlena žena može početi raditi i prije nego dijete navrši šest mjeseci, ali ne prije isteka 42 dana poslije porođaja. Naknada za obvezni rodiljni dopust (do šest mjeseci djetetova života) iznosi 100 posto od osnovice za naknadu plaće s time da ne može biti viša od 4.257,28 kuna, niti manja od 1.663,00 kune (uz pretpostavku punog radnog vremena). Za rodiljni dopust od šest mjeseci do jedne godine djetetovog života naknada se određuje u rasponu od 1.663,00 do 2.500,00 kuna, pod pretpostavkom rada u punom radnom vremenu. Iznos naknade unutar navedenog raspona ovisit će o visini naknade koja je bila isplaćivana u periodu do šest mjeseci starosti djeteta. Za blizance, treće i svako sljedeće dijete naknada, nakon navršene godine dana starosti djeteta, pa do njegove 3. godine starosti, iznosi 1.663,00 kune, također, pod pretpostavkom rada u punom radnom vremenu. Majke koje obavljaju samostalno profesionalnu ili drugu djelatnost, obrtnice i poljoprivrednice koje su po osnovi svoga rada obvezno osigurane na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ostvaruju pravo na rodiljni dopust na isti način kao i zaposlene majke. Nezaposlene majke Nezaposlena majka ima pravo na rodiljni dopust od dana rođenja djeteta do navršene godine dana starosti. Za blizance, treće i svako sljedeće dijete nezaposlena majka ima pravo na rodiljni dopust do treće godine života djeteta. Nezaposlene majke imaju pravo na porodni dopust ako ispunjavaju sljedeće uvjete: - imaju hrvatsko državljanstvo - imaju neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za priznanje prava na porodni dopust - zdravstveno su osigurane u Zavodu - vode se u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje 12 mjeseci koji prethode porođaju djeteta za koje se ostvaruje odnosno pravo ili da su se u roku od 90 dana nakon završenog redovitog školovanja, odnosno u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne djelatnosti prijavile u evidenciju nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - radni odnos ili služba nije im prestala zbog toga što su otkazale ugovor o radu, odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu prouzročenog ponašanjem poslodavca, odnosno da im radni odnos nije prestao pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa, odnosno službe. Zahtjevu se prilažu sljedeći dokumenti: 1. fotokopiju rodnog lista za dijete ili fotokopije rodnih listova za blizance, trojke ili više djece jednake dobi 2. fotokopiju domovnice (za majku) 3. fotokopiju osobne iskaznice (za majku) i potvrdu o prebivalištu 4. potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od kada se majka neprekidno vodi u evidenciji nezaposlenih osoba 5. potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o visini novčane naknade koja joj se isplaćuje kao nezaposlenoj osobi 6. fotokopiju odluke o prestanku radnog odnosa. Na uvid je potrebno donijeti: 1. osobnu iskaznicu 2. domovnicu 3. zdravstvenu iskaznicu 4. original rodnog lista (listove) za dijete (djecu) 5. original odluke o prestanku radnog odnosa Novčana naknada za vrijeme rodiljnog dopusta nezaposlenim majkama iznosi 1.663,00 kune mjesečno. U slučaju da nezaposlena majka ostvaruje novčanu naknadu pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ima pravo samo na razliku do iznosa od 1.663,00 kune. Naknada plaće zbog bolovanja Pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad radi korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz članka 31. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (nastavno: Zakon) pripada osiguranicima iz članka 5. stavka 1. točke 1. – 4., točke 6., točke 8. i točke 16. Zakona. Prema članku 31. Zakona, pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti ako je: 1. privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu, 2. privremeno nesposoban za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti u mjestu prebivališta, odnosno boravišta, (NAPOMENA: Naknadu plaće u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz članka 31. točke 1. i 2. Zakona isplaćuje osiguraniku iz svojih sredstava: - pravna ili fizička osoba za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koji ga je uputila pravna ili fizička osoba ili je sam zaposlen u inozemstvu, a nakon toga Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje-nastavno: Zavod, - pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno pravna ili fizička osoba, za osiguranika – invalida rada za prvih 7 dana bolovanja. Od 43. odnosno 8. dana bolovanje obračunava i isplaćuje poslodavac, a Zavod mu je obvezan isplaćenu naknadu plaće vratiti u roku od 45 dana od primitka zahtjeva za povrat. 3. izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, odnosno privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe Zavoda, 4. određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje, 5. određen da njeguje oboljelo dijete ili supružnika uz uvjete propisane ovim Zakonom, (NAPOMENA: Naknadu plaće za vrijeme bolovanja iz članka 31. točke 4. i 5. Zakona od prvog dana korištenja prava obračunava i isplaćuje osiguraniku poslodavac, s time da je Zavod u obvezi isplaćenu naknadu plaće vratiti poslodavcu u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat) 6. privremeno nesposobna za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem, 7. privremeno spriječen za rad zbog korištenja obveznog rodiljnog dopusta, (NAPOMENA: Naknadu plaće za vrijeme bolovanja iz članka 31. točke 3. i 7. Zakona od prvog dana korištenja prava isplaćuje osiguraniku Zavod na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. 8. privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta do jedne godine života djeteta, posvojiteljskog dopusta, prava na rad s polovicom punog radnog vremena do jedne, odnosno tri godine života djeteta iz članka 59. stavka 1. Zakona o radu te prava na rad s polovicom punog radnog vremena do tri godine života djeteta iz članka 59. stavka 3. Zakona o radu, uz uvjete propisane ovim Zakonom, 9. privremeno spriječena za rad zbog korištenja dopusta zbog trudnoće ili dojenja djeteta u slučaju iz članka 57. Zakona o radu, 10. odsutna s rada zbog korištenja prava na stanku za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu, 11. privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnoga dopusta do navršene treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete, 12. privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta iz članka 58. stavka 9. Zakona o radu, 13. privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. (NAPOMENA: Naknadu plaće iz članka 31. točke 8. do 13. Zakona od prvog dana obračunava i isplaćuje osiguraniku Zavod, a na teret sredstava državnog proračuna). Bolovanje radi njege člana obitelji Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe – djeteta s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 20 radnih dana, a za dijete do 7 godina starosti najviše do 40 radnih dana. Ako je prema ocjeni doktora medicine primarne zdravstvene zaštite zdravstveno stanje člana obitelji – djeteta do 18. godine života takvo da naprijed navedena duljina trajanja njege roditelja neće biti dostatna, potrebno trajanje njege određuje liječničko povjerenstvo koje imenuje Zavod. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe – supružnika s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 15 radnih dana. Pod zajedničkim kućanstvom smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda obitelji. Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe – djeteta ili supružnika ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu. Nelikvidnost U slučaju kada pravna, odnosno fizička osoba nije u mogućnosti, iz razloga nelikvidnosti, isplatiti plaću, odnosno naknadu plaće u trajanju od najmanje tri kalendarska mjeseca, isplatu naknade plaće iz članka 33. stavka 3. i 4. Zakona, izvršit će Zavod. Naknada se isplaćuje na teret sredstava Zavoda od 43. odnosno 8. dana bolovanja: - ako je osiguranik privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu (bolovanje iz članku 31. stavku 1.Zakona), - i ako je osiguranik privremeno nesposoban za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti u mjestu prebivališta, odnosno boravišta (bolovanje iz članku 31. stavku 2. Zakona). Naknada se isplaćuje na teret sredstava Zavoda od prvog dana bolovanja: - ako je osiguranik određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje (bolovanje iz članku 31. stavku 4. Zakona), - ako je osiguranik određen da njeguje oboljelo dijete ili supružnika uz uvjete propisane ovim Zakonom (bolovanje iz članku 31. stavku 5. Zakona). Stečaj U slučaju stečajnog postupka poslodavca, naknadu plaće zbog bolovanja iz članka 31. točke 1. i 2., kao i točke 4. i 5. Zakona, kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava Zavoda, osiguraniku isplaćuje Zavod. Naknada se isplaćuje na teret sredstava Zavoda od 43. odnosno 8. dana bolovanja: - ako je osiguranik privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu (bolovanje iz članka 31. stavka 1.Zakona), - i ako je osiguranik privremeno nesposoban za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti u mjestu prebivališta, odnosno boravišta (bolovanje iz članka 31. stavka 2. Zakona). Naknada se isplaćuje na teret sredstava Zavoda od prvog dana bolovanja: - ako je osiguranik određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje (bolovanje iz članka 31. stavka 4. Zakona), - ako je osiguranik određen da njeguje oboljelo dijete ili supružnika uz uvjete propisane ovim Zakonom (bolovanje iz članka 31. stavka 5. Zakona). Što kada poslodavac radniku ne isplati naknadu plaće? U slučaju kada osiguraniku pravna, odnosno fizička osoba nije utvrdila naknadu plaće na način i u visini utvrđenoj Zakonom u roku od 60 dana, osiguranik ima pravo uložiti prigovor Zavodu. Zavod će obračunati naknadu plaće i obračun dostaviti osiguraniku i pravnoj, odnosno fizičkoj osobi u roku 30 dana. Pravna, odnosno fizička osoba dužna je osiguraniku isplatiti naknadu plaće u roku od 30 dana sukladno obračunu koji je dostavio Zavod. Tko utvrđuje pravo na bolovanje? Pravo osiguranika na bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi. Izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite utvrđuje dužinu trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, a najdulje do roka utvrđenog Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti ("Narodne novine", broj 5/03). Nakon proteka roka određenog navedenim pravilnikom pravo na bolovanje i duljinu trajanja bolovanja osiguranika utvrđuje liječničko povjerenstvo Zavoda. Osiguranik ima pravo u roku 8 dana staviti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite o pravu na korištenje bolovanja liječničkom povjerenstvu Zavoda. Osiguraniku nezadovoljnom ocjenom, nalazom i mišljenjem liječničkog povjerenstva Zavoda izdat će se rješenje u upravnom postupku. Žalba protiv navedenog rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. Upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti Osiguranik ima pravo na naknadu plaće sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda ne utvrde da je sposoban za rad ili dok nije konačnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost osiguranika. Ako bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste bolesti, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga izabranog doktora medicine. Obrada osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti tereti sredstva Zavoda samo u slučajevima kada je osiguranika, na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, uputio izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kada je osiguranik upućen po prijedlogu liječničkog povjerenstva Zavoda. Prestanak radnog odnosa u toku bolovanja Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja bolovanja prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada naknada plaće, još najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom. Iznimno od navedenog, ako je osiguranik u vrijeme prestanka radnog odnosa bio u korištenju bolovanja koje je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripada mu naknada plaće za navedeno bolovanje i nakon prestanka radnog odnosa, sve dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu konačnim rješenjem nadležnog tijela ne bude utvrđena invalidnost. Za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem, korištenja obveznoga rodiljnog dopusta, korištenja rodiljnog dopusta do jedne godine života djeteta, rodiljnoga dopusta do navršene treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete, rodiljnog dopusta kojega koristi otac djeteta, posvojiteljskog dopusta, prava na rad s polovicom punog radnog vremena do jedne, odnosno tri godine života djeteta, dopusta iz članka 57. Zakona o radu, korištenja stanke za dojenje djeteta, osiguraniku koji koristi jedno od navedenih prava pripada pravo na naknadu plaće i po prestanku radnog odnosa do isteka korištenja istog prava. Iznimno, ako je osiguranik u vrijeme prestanka radnog odnosa bio u korištenju bolovanja zbog ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti pripada mu naknada plaće za navedeno bolovanje i nakon prestanka radnog odnosa, sve dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu konačnim rješenjem nadležnog tijela ne bude utvrđena invalidnost. NAPOMENA: Navedeno pravo regulirano je Zakonom o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ("Narodne novine", broj 85/06). Dok u cijelosti ne započne sa radom novoosnovani Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, osigurane osobe će, u skladu sa člankom 149. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04 i 90/05), ostvarivati prava s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prema uvjetima i na način utvrđen Zakonom o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 94/01 do 90/05) i Pravilnika o uvjetima i postupku ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti ("Narodne novine", broj 32/03), a na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. Pritvor Osiguraniku kojem je u vrijeme bolovanja određen pritvor pripada naknada plaće u visini jedne trećine naknade, a ako uzdržava obitelj u visini jedne polovice pripadajuće naknade. Tako umanjena naknada pripada osiguraniku dok traje bolovanje za trajanja pritvora. Nakon otpuštanja iz pritvora kada je postupak protiv njega pravomoćnom presudom obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođen optužbe ili je optužba odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda, ostvaruje pravo na obustavljeni dio naknade plaće. Bolovanje za vrijeme trajanja pritvora utvrđuje izabrani doktor opće medicine, na prijedlog doktora medicine ustanove u kojoj se osiguranik nalazi. Kada osiguranik nema pravo na naknadu plaće? Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako: - je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad, – ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio u roku od tri dana nakon početka bolesti, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio, -namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje, – za vrijeme bolovanja radi, - se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječničkog povjerenstva Zavoda, – izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu bolovanja, odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta ili zlorabi pravo na korištenje bolovanja na neki drugi način. U navedenim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka, odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih. Osnovica za naknadu plaće Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku radniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu. Iznimno, ako osiguraniku nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća u propisanom šestomjesečnom razdoblju, kao osnovica za naknadu uzima se plaća pripadajuća za tekući mjesec, odnosno plaća isplaćena do dana nastanka osiguranog slučaja. Tako određena osnovica, kada se naknada isplaćuje na teret sredstava Zavoda ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja, važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj. Prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2007. godinu ("Narodne novine", broj 126/06, opća najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa iznosi 2.298,00 kuna. Prilikom utvrđivanja naknade plaće sukladno naprijed navedenom, najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa, umanjuje se za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze i prireze. Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se, u smislu Zakona, redovna mjesečna plaća osiguranika utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu i drugih propisa o određivanju plaće, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen. U osnovicu za naknadu plaće uračunavaju se i primitci ostvareni u skladu s propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, samo kada se naknada isplaćuje iz sredstava Zavoda odnosno državnog proračuna. Naknada plaće pripada osiguraniku u visini propisanoj Zakonom pod uvjetom, da prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž osiguranja u Zavodu na temelju radnog odnosa ili obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje). Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće, za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u najnižem iznosu naknade plaće, osim u slučaju korištenja prava na obvezni rodiljni dopust, te bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti te bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od 831,50 kuna. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu: 1. Domovinskom ratu, te za vrijeme korištenja bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti 2. za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem, 3. za vrijeme korištenja obveznoga rodiljnog dopusta, 4. za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, 5. za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe, 6. za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini. Visinu naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda utvrđuje Zavod, s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće obračunate prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.

Može, pa čak i mora. Nema direktne odredbe Zakona o radu koji uređuje ovo što te muči, ali i osnovno prilikom ugovoranja rada, trajanja radnog odnosa, upućuje na to da se i poslodavac i radnik moraju na neki način identificirati zbog sklapanja ugovora. Posodavcu je to bitan podatak, budući da se tom ispravom posredno dokazuje - državljanstvo (treba radna dozvola ili ne), prebivalište odnosno boravište (obračun putnih troškova) .........

Napiši da si bila u tolikoj mjeri pod utjecajem alkohola da nisi mogla obratiti pažnju na to da voziš 23 km/h više od dopuštene brzine, i da nisi znala da je škola blizu, ni dječji vrtić, te da moliš da ti se oprostii jer kako to da te do sad nisu uhvatili kad si vozila i više od ovog prekoračenja i do 150 km/h, nego eto baš sada, kad ti ne paše, jer jadna nemaš novaca.

1) nemaš 2) Žena koja nakon korištenja rodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete, ima u tu svrhu tijekom rada u punom radnom vremenu, dva puta dnevno pravo na stanku u trajanju od po sat vremena. Pravo iz stavka 1. ovoga članka žena može koristiti do godine dana djetetova života. Kad je obvezni rodiljni dopust prošao, radnica ima pravo raditi polovicu radnoga vremena do navršene jedne godine djetetova života, odnosno za blizance, treće i svako sljedeće dijete može raditi polovicu radnoga vremena do navršene treće godine djetetova života. Nakon što dijete navrši jednu godinu života, jedan od djetetovih roditelja ima pravo raditi polovicu punoga radnoga vremena do tri godine djetetova života, ako je djetetu, prema ocje¬ni ovlaštenoga liječnika, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.

1. 1.720,00 kn 2. 1.720,00 kn 3. urigiraj odmah

Da, a doma će se odmarati sa osamstotinjak kuna nadoknade plaće jer izgleda nema prethodni staž osiguranja i kasnije sa minimalnom rodiljnom naknadom. A zavod za socijalnu skrb se bavi drugim stvarima, ne nadoknadama plaće i rodiljnim naknadama.

U svakom slučaju bolje je je otvoriti rodiljni dopust 45 dana prije dana očekivanog poroda, roditi u terminu, uživati u definitivno najljepšem trenutku u životu (za tatu ako je na porodu, za mamu manje lijepo, velim iz iskustva) i ne razmišljati ni prije ni poslije o takvim stvarima. Inače, postavila si pravo pitanje koje otvara vrlo mnogo drugih pitanja, a na koje je vrlo teško dati odgovor. Počevši od toga na koji se način prilikom utvrđivanje trudnoće utvrđuje taj famozni dan očekivanog poroda, pa i ove "pravne" posljedice koje za sobom taj čin nosi. Al velim, ne zamaraj se s tim, sve bude ok. i to je to, a da li će se rodiljni produžiti za tjedan, dva, tri, koliko je to bitno?

Gle radi se o tome da li si koristila obvezni rodiljni dopust od 28 dana prije porođaja, ili od dana rođenja djeteta ili 45 dana prije dana rođenja djeteta. Prema tome se računa pravo koje te intresira, recimo ako koristiš obvezni rodiljni dopust 45 dana prije dana očekivanog poroda, porod nastupi pet dana prije isteka 28. dana, rodiljni se produžava za tih 5 dana, jerbo je 28 dano obavezno korištenje, a 45 nije (može se), kužiš?

U smislu citiranog zakona taj termin znači da je dijete rođeno prije dana očekivanog poroda koji određuje izabrani doktor ginekolog. Prema se tom danu uređuju odnosi buduće majke u smislu stupanja na obvezni rodiljni dopust 45 odnosno 28 dana prije dana očekivanog poroda, no ukoliko je djete rođeno ranije, od dana stvarnog rođenja djeteta računaju se rokovi trajanja rodiljnog dopusta 6 mjeseci, odnosno godinu dana. I sad dolazimo do mogućnosti da majka djeteta ne ide raditi na prvi djetetov rođendan, već se rodiljni dopust produžuje za to vrijeme "preranog" rođenja, ali produženje ovisi o tome da li je koristila 45 ili 28 dana kao početak rodiljnog dopusta (28 je obavezno). Vrlo komlicirano, al eto tak je. Napomena: vjerojatno se u medicinskoj terminologiji u tom smislu smatra nešto drugo

Tzv. mobbing, ono što veliš da si negdje pročitala, čula za to, vidjela na televiziji, izuzetno je teško, zapravo gotovo i nemoguće utužiti. Prva stvar je ta kako takvo maltretiranje, urediti Zakonom, kako postaviti tužbeni zahtjev, kako to dokazati i na kraju što se u konačnici u eventualnom sporu dobiva? Jedno je trabunjanje po pravnim portalima, a drugo je nešto tužiti i dobiti spor, prema važećem Zakonu o radu. Sama pravna priroda ugovora o radu, obveze koje proizlazi iz tih ugovora, odredbe koje uređuju pitanja otkaza bilo s čije strane, na neki način kozumiraju pitanje mobbinga, jer zamisli d.. sa jednim vlasnikom i recimo pet zaposlenih radnika, jedan tuži direktora odnosno firmu da ga ovaj psihički maltretira, i ajmo reći dobije spor na neku foru. Kaj dalje? Rade dalje ko da ništa nije bilo? Je li nakon takve parnice moguć dalje radni odnos? Direktor se iznenada unormali? Nema više "psihičkog maltretiranja" što god to značilo? A što se tiče "soljenja pameti" ne solim ja pamet njemu (postavljaču upita), već tebi, koja jadna misliš i vjeruješ da je to vrlo jednostavno pitanje koje se da rješiti odredbom nekog zakona, btw vidi gore prvi post, nek se obrati ovlaštenom odvjetniku, on je meritoran za procjenu stanja, ne mi ovdje.

E, daj obzirom da si očito informirana o tome gdje se što vodi: 1) navedi Zakon i članak Zakona gdje se "e mobbing vodi kao psihičko maltretiranje na radnom mjestu" 2) probaj barem okvirno u par rečenica sastaviti tužbeni zahtjev radnika koji je "psihički maltretiran" i odluku suda po tako postavljenom tužbenom zahtjevu

Ako ti ovo prođe, javi ovdje, biti će to presedan u prekršajnom postupku. Osnovano sumnjam da na zapisniku ili piše da si ga odbio potpisati (što će bez problema na sudu potvrditi policijski službenici), ili da si ga potpisao pa si to zaboravio. btw, pelinkovac komada jedan, ne bi bilo ovo što si ti puhnuo, tak da najvjerojatnije ti ne gine ova kazna (najmanje), samo je pitanje vremena

Možeš tako nešto usporediti s hitnom pomoći koja "pod plavim" (zvučnim i svjetlosnom signalima) svjetlima juri preko dopuštene brzine pružiti negdje pomoć unesrećenima. Pročitavši ovo, pitam se kome je i zašto uopće palo na pamet postaviti takvo pitanje. Stvarno svašta.

Nikako. Iz više je razloga prerano za tako nešto.

Kome zahvaljuješ, komentatoru koji nije pročitao sve postove? Notarici koja je navela jedan slučaj umirovljenika? Banani? Da rezimiramo bit problema. Da li Direktor mora biti u radnom odnosu u pravnoj osobi, d. recimo? - ne mora ukoliko je već negdje prijavljen kao obveznik uplate doprinosa, osoba u radnom odnosu, član uprave društva - ukoliko nije MORA Da li nezaposlena, neprijavljena osoba može biti direktor, odgovorna osoba u pravnoj osobi, bez radnog odnosa, bez da je prijavljena na mirovinsko i zdravstveno kao član uprave društva? NE MOŽE i na kraju da se ne ponavljam Bakreni, vidi gore post više i uputu o pravnom lijeku koji počinje slovom o.

U principu može. Al bude malo bedasta situacija ukoliko je jedini osnivač i vlasnik i jedina ovlaštena osoba u pravnoj osobi. Tada bi, recimo direktor sam sa sobom sklopio ugovor o radu za radno mjesto "nižeg ranga"?

Bilo je ovdje više rasprava o tom terminu, a i o sudskoj praksi, pa i o samoj pravnoj prirodi i relativnoj slobodi ugovoranja rada. Ugovor o radu je individualiziran i svaka se povreda, zaštita prava ostvaruje u jedinstvenom izvansudskom odnosno sudskom postupku, ovisno o tome što je to ugovorom o radu ugovoreno. Liječnik ima ugovor o radu u kojem je sa poslodavcem ugovorio vrstu i opseg poslova koje odrađuje i za to prima oređenu plaću. Ukoliko " istovarivanje kamiona" nije opisano ugovorom o radu, a izgleda da se ni ne može u ovom slučaju podvesti pod "ostale poslove prema nalogu poslodavca" tada bi sud o tome donio odluku u korist doktora, sa mogućnošću nadoknade štete.

Niti je donesena, niti će prema Zakonu o radu biti donesena, ovisi što to znači riječ mobbing. diskriminacija osobe? uznemiravanje i spolno uznemiravanje ? nešto treće?

1) kada je dan rođenja djeteta? 2) kakvu si naknadu dobivala za vrijeme čuvanja trudnoće i od koga? 3) tko ti je spomenuo riječ komisija? 4) bila si u radnom odnosu, prije rođenja djeteta, nakon rođenja djeteta? 5) prijavljena si kod Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlena osoba? 6) hrvatska si državljanka? Odgovori mi na ova pitanja, i pokušat ćemo te ovdje uputiti na za tebe najbolje rješenje.

1) nema 2) nije 3) ovlaštenom odvjetniku 4) udruga ima kolko hoćeš