rubens

To rješenje HZMO dostavi u Ministarstvo branitelja.... ukoliko u istom već nisi u evidenciji, zbog izdavanja iskaznice. Ova priča sa 56. se i dalje primjenjuje, a svim ostalima će biti izdane zdravstvene iskaznice tzv. HB iskaznice za dopunsko zdravstveno osiguranje.

Ovdje treba biti blago rečeno jako oprezan jer bi ova ocjena umjesto ovog o čemu govorite mogla imati potpuno drugačiji efektat koji vodi k tome da više ne zadovoljavate uvjete potrebne za rad na tom radnom mjestu. Da sam na vašem mjestu ne bih previše mahao tom ocjenom, već naprotiv. Unutar sustava obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ukoliko zadovoljite uvjete za to možete ostvariti prava koja su vam na pameti, s ovim, teško.

Za donošenje odluke o korištenju tog prava potrebno je provesti stručno medicinsko vještačenje, ono što nazivaš "komisijom", tak da svako prejudiciranje odluke koja se temelji na nečem o čemu ništa neznamo a što je u sferi medicine ne možemo ni komentirati. Nisu ovdje bitni ni pravilnici ni zakoni već stvarno činjenično stanje i procjena medicinske struke.

Ja bih te molio da nam svima ovdje objasniš kako si to odlučila otvoriti bolovanje. Kako se to zapravo radi kad doneseš takvu odluku, odeš do doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i veliš mu "dobar dan, ja sam odlučla otovriti bolovanje". Najljubaznije molim za pojašnjenje ovog.

Nema ovdje vaše dispozicije u smislu kojeg navodite. U obzir dolazi samo i jedino ugovor o radu i ništa više, a takav odnos sa sobom nosi i ovo što iz samo vama poznatog razloga ne želite.

Radi se o vrlo aktualnom i od nedavno Pravilnikom uređenom pitanju, no obzirom na to kako je to tim Pravilnikom uređeno jedino što mi preostaje je uputiti te da odgovor potražiš u svojoj matičnoj ustanovi u kojoj si zaposlen. Naime, prema sadašnjoj regulativi (i ideji) dozvolu za takvu vrstu rada trebao bi ti dati ravnatelj ustanove ukoliko bi zadovoljio propisane uvjete, a i ukoliko bi ih zadovoljio takav broj doktora iz te ustanove je limitiran. Dalje, prenosim ti dio jednog članka (iako to zapravo nikada ne radim, osim sada iznimno obzirom na sadržaj uvjeta) u kojem se navodi: Kriteriji po kojima će ravnatelji bolnica određivati tko od liječnika može raditi u privatnoj praksi, a tko ne može, i dalje su kamen smutnje među liječnicima i Ministarstvom zdravstva. Pravo na rad u privatnoj praksi imalo bi najviše 50 posto specijalista iste struke, a prednost će imati oni koji pregledaju i obrade više pacijenata......itd. Na kraju, budimo realni, ukoliko si zaposlen tamo gdje veliš da jesi i vlasnik si privatne klinike, teoretski mogao bi ostati raditi u bolnici i u klinici, no zapravo to je cilj kojeg bi mogao ostvariti izuzetno teško, teško, ali moguće.

Ukoliko ima bilo kakve mogućnosti za zapošljavanje nek to učini, po mogućnosti ne zbog izlaska iz ovog osiguranja u kojem se sada nalazi, već zbog onog što sam naveo gore, a btw to je i zapravo gotovo pa jedini način za izlazak iz te vrste statusa i to ne toliko zbog propisa iz zdravstvenog osiguranja već zbog onih iz mirovniskog. Pa eto sretno dalje.

porez na kuću za odmor, recimo jer nisi vlasnik kuće za odmor za koju je utvrđena porezna obveza, rješenje za plaćanje komunalnih usluga, recimo jer je u istom pogrešno navedena kvadratura nekretnine prema kojoj je obračunata obveza, rješenje o pravu na novčanu naknadu nakon prekida radnog odnosa, recimo jer je isto pravo utvrđeno za dva mjeseca premalo no što je to trebalo biti ili je utvrđen iznos koji nije u skladu s propisanom naknadom....... sretno

No, ukoliko gospodin i dalje bude vlasnik obrta iz radnog se odnosa može vratiti samo opet u obrt, a i dug na ime doprinosa neće samo tako nestati.....tak da vodite računa i o tim stvarima. Tako dugo dok obrt egzistira ne može steći status nezaposlene osobe, ni člana recimo po vama.

Eventualno postojanje duga na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje nije zapreka za ostvarivanje prava na status u obveznom zdravstvenom osiguranju po nekoj drugoj osnovi, naravno za koju je potrebno zadovoljiti propisan uvjet. Ukoliko, kako to navodite "dođe do zaposlenja" tada je moguća samo i jedino opcija podnošenja prijave poslodavca i vaša odjava s tog prethodnog osiguranja, jerbo radni je odnos "najjača" osnova osiguranja. Koliko dugo? Onoliko koliko je ugovoreno ugovorom o radu čija je svrha obavljanje rada.

Tvoje pitanje je preopširno i nije jasno uopće da li pucaš na dobivanje nekakvih konkretnih informacija ili pak općenitih. Postoji od nedavno vrlo jednostavna regulativa koja se odnosi na dio pitanja koje si postavio, dok ovaj drugi dio s otvaranjem klinike u kojoj je zaposlen doktor iz državne ustavnove zapravo nema nikakvog smisla. Probaj malo pojasniti situaciju koju si zamislio, po mogućnosti jednu po jednu, pa ćemo vidjeti kako dalje s postavljenim pitanjem.

Trebala bi imati, pa kad za to dođe vrijeme podnesi zahtjev u HZZO.

Tako da ga podnese i po mogućnosti obrazloži.

Kao nezaposlena osoba možeš ostvariti pravo da dopunsko zdravstveno osiguranje na teret Ministarstva financija pod uvjetom da zadovoljavaš uvjet imovinskog cenzusa o čemu bi trebao dobiti uputu prilikom prijave nezaposlene osobe kod HZZO ili naknadne posjete istom. Dopunsko osiguranje zapravo pokriva dio osnovnog osiguranja u određenim postocima primjerice sada će to biti 10,00 kn za posjetu zubaru (primjer kojeg navodiš) a do maksimalnog iznosa sudjelovanja od 3.000 kn primjerice za hospitalizaciju. Javi se u područni ured u HZZO prema mjestu tvog prebivališta, te prikupi i podnesi potrebne dokaze i ne bi trebalo biti problema.

Apsolutno se burn slažem sa vašim i tumačenjima i svime što navodite, ukoliko imate kakav primjer nekakve sudske presude koja bi i potvrđivala ove navode, bio bih zahvalan ukoliko bi podijelili i s nama tako nešto (ne optužni prijedlog i mišljenje inspekcije već presudu). Nema sumnje da se zaista u posljednje vrijeme pod institutom ugovora o djelu ugovaralo sve i svašta, pa eto svaka informacija o nekakvoj sudskoj praksi s time u vezi je dobrodošla.

Kad bi barem to tako bilo.........u teoriji ovo štima 100%, al praksa je nešto sasvim drugo. Ugovor o djelu u današnjoj radnopravnoj praksi je malo širi od ovog.

Razmem prijatelj, razmem, al nekakv bude ugovor trebala imati a ono na kaj ti pucaš da se itekak provjeriti i kontrolirati, sama ideja u startu je "čudna" al ne i neizvediva i tu se slažemo.

Tako nešto bi trebalo biti uređeno ili pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, ili čak najvjerojatnije nekavom praksom tako da pogledaj tamo, iako nisam nigdje našao odredbu (možda nju netko pronađe), no vjerujem da se u ovom slučaju dogovorom može sve rještiti.

Ne vidim ništa sporno u tome, osim toga da ukoliko je ta osoba u radnom odnosu u RH, tada primarno doprinosi idu iz radnog odnosa, a što i kako ide preko obrta to će ti vjerojatno objasniti ili ovdje netko upućeniji ili porezna uprava.

Može tako kako ti je odgovorila gore matovilka, no da bi u cijelosti ubila skepticizam koji te muči beskrajno najbolje bi bilo da odeš do te stroge inspekcije da im izneseš svoju ideju pa da od njih zatražiš blagoslov, ak ništa drugo onda barem usmeni. Zbog svog mirnog sna.

Možeš raditi i kod drugog poslodavca i bez problema ugovoriti i takav ugovor o radu, odnosno možete ugovoriti rad tih 16 sati tjedno koje ti fale za puno radno vrijeme.

Tako nešto dokazat ćeš nikad.

A pitanje je?

Na to pitanje ste već sama sebi odgovorila u jednom od gornjih postova, a obzirom da izgleda imate ovlaštenu i stručnu pravnu pomoć u tom predmetu ne sumnjam da su tu pravnu osnovu i vrlo dobro iznjeli u provedenom postupku. Sretno dalje i sve najbolje vam želim. Pozdrav.

Takva mogućnost biranja tijela vještačenja ne postoji jerbo je ona (mjesna nadležnost) uređena propisom, a nema ni potrebe za tako nečim obzirom na to da vam je zajamčeno dvostupanjsko rješavanje predmeta a u drugom stupnju ocjenu donosi kak velite Zagreb, u konačnici ukoliko to bude i potrebno i Upravni sud.