Borbena7

Ukoliko Vam je ovaj postupak hitan, možete prilikom slanja popunjenog obrasca dostaviti i podnesak s kojim požurujete postupanje u pravnoj stvari.

Pa kako Vam i piše u dostavljenom obrascu. Radi se o dužnosti suda da dostavi nositelju službene statistike tj. Državnom zavodu za statistiku kao središnjem tijelu (čl. 7. st. 1. Zakona o službenoj statistici) tražene podatke, a sve sukladno čl. 36. Zakona o službenoj statistici. Što prije ovo popunite i dostavite, to ćete prije okončati ovaj Vaš postupak. Za više informacija evo link zakona https://www.zakon.hr/z/531/Zakon-o-službenoj-statistici

Nije nužno da je u ovom roku, jer se sud u ovom postupku ne upušta u dokazivanje čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona, a koji kaže da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Fini da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Znači, bez obzira na rok za koji pitate, sud mora odlučiti o ovom prijedlogu. Nema iznimke od pravila.

Očito je sudac kojemu je spis dodijeljen, uzeo Vaš predmet u rad. Možete li poslikati taj formular i objaviti, ali bez osobnih podataka.

Mišljenja sam da su zadnji nalazi itekako bitni, jer zdravstveno stanje je promjenjivo, pa ako Vam je prije bilo ˝loše˝, a po zadnjim nalazima Vam je stanje ˝bolje˝, tada uistinu nema razloga da komisija to ne uzima u obzir. Ukoliko smatrate da njihovo obrazloženje odluke nije ispravno ili potpuno, to Vam može biti temelj za žalbu, te ukoliko imate nekakve nove okolnosti koje pobijaju te njihove navode.

Jeste od njih dobili ikakvo pismeno vezano za isplatu naknade za materijalnu štetu, odnosno vezano za neisplatu naknade za tjelesne ozljede?

Jeste Vi od njih dobili taj nekakav formular za ispuniti ili?

Razlog ne isključuje posljedice za Vas. Pitanje je, da li imate osnova za tužbu ili za prekršajnu prijavu, a u konačnici se postavlja pitanje, koliko Vam se sve to financijski isplati (mislim na sudski postupak). I uopće ne sumnjam da će Vas odjaviti, pa eventualno svoju satisfakciju tražiti u vidu naknade štete.

To što ste izvan granica RH ne sprječava Vas da se pisanim putem obratite nadležnom uredu. Po primitku informacije, oni će Vam odmah obustaviti isplatu nepripadajuće naknade. U protivnom, kada saznaju da neosnovano primate naknadu, dobit ćete pisanu obavijest da u roku od 8 dana vratite sva neosnovano zaprimljena sredstva plus kamate od dana isplate istih. Pa ukoliko ovako ne postupite, oni će u najkraćem mogućem roku pokrenuti ovršni postupak u odnosu na Vas, te ćete uz navedeni iznos duga imati i cijeli niz novih dugova na ime javnobilježničkih troškova, sudskih troškova Itd.

U oba slučaja se otac može pozvati da su sredstva doznačena u Vašu korist na ime alimentacije. Za prethodno razdoblje, otac je vezan presudom koja postoji. Eventualno za buduće razdoblje možete tražiti promjenu sudske odluke, jer su nastale nove okolnosti koje ukazuju na potrebu utvrđenja novog iznosa alimentacije tj. povećavanja, a što ćete na sudu morati dokazati. I ovdje bi bila u pitanju obveza uzdržavanja po čl. 290. st. 4. Obiteljskog zakona, odnosno obveza uzdržavanja djeteta koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad, pa su ga roditelji dužni uzdržavati sve dok ta nesposobnost traje.

U RH ne postoji prisilni rad, pa tako ni prisilni rad za vrijeme otkaznog roka. Ali postoji obveza poštivanja ugovornih obveza, a koje Vi kršite, pa možete očekivati i posljedice ovakvog postupanja. Nadalje, po prestanku ugovora o radu dužan Vas je odjaviti i ne vidim razlog zašto to ne bi napravio, naprosto njemu to ide u prilog.

Prije svega, trebali ste dati otkaz ugovora o radu isključivo pisanim putem. Ovako postupanje je neozbiljno, a s druge strane otkazni rok Vam počinje teći tek od dana dostave otkaza ugovora o radu. Također, Vam bi bilo u interesu da se dogovorite oko odrađivanja otkaznog roka, jer ovako Vaše postupanje ide isključivo Vama na štetu. Odredbe o otkaznom roku nisu tu bez razloga, a posljedice su da ako kao radnik ne odradite otkazni rok, iako poslodavac to od Vas zahtijeva, poslodavac bi mogao od Vas zahtijevati naknadu štete koja mu je nastala neodrađivanjem ovog otkaznog roka.

Svakako se mogu koristiti i istovremeno, dapače to i je najčešća praksa. Tako je. Za Prijedlog1 primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona o odgodi, a za Prijedlog2 odredbe Ovršnog zakona o žalbi. Da, s tim da kod čl. 65. st. 2. Ovršnog zakona jasno stoji da će se prije odlučivanja prijedlog dostaviti na očitovanje, ali samo ako okolnosti slučaja ne zahtjevaju drukčije postupanje. A što bi značili da se ne mora dostaviti ako je odluku potrebno hitno donijeti (kada istječe rok za prijenos sredstava na račun ovrhovoditelja), a sve ovo opet ima uporište u čl. 13. Ovršnog zakona, koji govori o hitnosti postupanja u ovršnom postupku. Također, na Prijedlog2 se primjenjuje i čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku, pa ako se ovaj prijedlog ne dostavi na očitovanje po žalbi se sudska odluka 100% ukida. Ovo ne bi bilo točno. Oba prijedloga su vezana za svoju svrhu, a to je da se pravovremeno zaustavi ovrha tj. prije negoli se novčana sredstva prenesu na račun ovrhovoditelja (čl. 209. st. 7. Ovršnog zakona). Nakon što se ovo dogodi, tada nemam nikakvog smisla odlučivati o ovakvim prijedlozima (čl. 210. st. 4. Ovršnog zakona). Tako da je Prijedlog1 vezan za rok od 8 dana, samo ako se u tom roku ne može dogoditi prijenos zaplijenjenih sredstava, u protivnom sud mora donijeti odluku odmah. A Prijedlog2 se mora dostaviti na očitovanje, a potom odluka suda svakako mora biti u roku od 60 dana od kada je zahtjev za izravnu naplatu dostavljen Fini, jer iza ovog roka se prenose zaplijenjena sredstva na račun ovrhovoditelja.

Samo Vam tumačim zakonske odredbe. Vi kao prvo ne razlikujete prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim od prijedloga za odgodu ovrhe. Radi se o dva posve različita prijedloga, o dva posve različita postupka i o dvije odluke suda s kojima se okončavaju ovi postupci. Zatim kao drugo, držite se strogo samo Ovršnog zakona, a sukladno čl. 21 istog u ovršnom postupku se primjenjuju i odredbe drugih zakona.

Morao je postojati sudski postupak, a pokrenut tužbom radi osporavanja očinstva. Jeste li u mogućnosti otići na nadležni Općinski sud i po svojim osobni podacima tražiti na uvid spis koji je vođen radi osporavanja očinstva. Imate pravo na ovo, a negdje u arhivi suda bi trebala biti pohranjena barem presuda, a onda iz njenog sadržaja sa potpunim informacijama možete vidjeti kojim smjerom dalje rješavati potrebnu dokumentaciju.

Netočno je da je ovo razlika. I ovo je netočno, mogao je putem žalbe tražiti obustavu postupka, jer je ovrha nedopuštena, odnosno jer ovrhovoditelj nije bio ovlašten tražiti ovrhu u odnosu na njega. Evo i tu tvrdite suprotno od prethodne rečenice, da nije mogao tražiti posredovanje suda. Netočno, jer poslodavci znatno brže reagiraju na odluke suda. Ovako je to samo njihovo dopisivanje sa ovrhovoditeljem bez nadzora i sankcija, i nije ih briga. I opet netočno, jer postoje posebno hitni spisi koji su prioritetni i kod kojih se rokovi (naprijed Vam je obrazloženo) strogo poštuju. Za sudski postupak koji je prioritetan, uopće nije bitno da li ovrhovoditelj povlači ovrhu ili ne, posve je nebitno. Poanta je da ovršenici šute i čekaju, a kada dođe do zaplijene i prijenosa sredstava onda se stvari samo kompliciraju i postupak se usporava. Također, ovršenici se ne obraćaju sudu u ovakvim situacijama već se prepuštaju na samovolju ovrhovoditelja i poslodavca, umjesto da koriste posredovanje suda. I ovakve Vaše objave idu u prilog tome, da se ovršenike obeshrabri da traže posredovanje suda u svojim postupcima. Ima cijeli niz pravnih sredstava koja ovršenici mogu koristiti i uključiti sud u postupaka, pa makar on bio postupak izravne naplate preko Fine ili stalnih novčanih primanja. Za odluku suda je posve isto kako se ovrhovoditelj očitovao ili ako se uopće nije očitovao, jer ukoliko sud ima ispred sebe dokaze da je ovrha nedopuštena, odnosno da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu temeljem ovršne isprave, tada sud postupa hitno i odlučuje u korist ovršenika, te takvu odluku dostavlja na provedbu ovršenikovom dužniku. Da li se netko osjeća kriv ili ne, to nikako nije predmet ovršnog postupka. Sve Vam je objašnjeno u prethodnim objavama. Paušalno ste to naveli. Znači nejasno je, je li tražena ovrha putem suda ili izravno? Nejasno je, da li je ovdje u pitanju ovrha na novčanim sredstvima ili baš na mirovini? Nejasno je, da li je ovršenik bio upoznat sa dostavom isprave na provedbu? Ako je bio upoznat, na koji način i kako je za to saznao i što je poduzeo? Nejasno je, o kakvoj se pogrešci ovrhovoditelja radi? Nejasno je, da li bila provedena samo zapljena ili je već došlo do zapljene i prijenosa sredstava ovrhovoditelju u momentu kada je ovrha povečena? Nejasno je, ako ovrhovoditelj nije imao osnovu za naplatu, zašto ovršenik to nije u nekakvom prethodnom postupku riješio na način da ima ispravu s kojom je to utvrđeno? Nejasno je, da li je ovršenik na ovakav način uspio izvršiti povrat svega pripadajućeg ili samo zaplijenjenih sredstava?.... Što se mene tiče, sve je jasno i nema potrebe za daljnjom raspravom.

O kakvoj se točno odluci radi vezano za osporavanje očinstva? Što sve piše u rodnom listu pod primjedbama i naknadnim upisima?

Sada je odluka na Vama. Možete potpisati sporazumni raskid ugovora o radu i u tom slučaju gubite pravo na naknadu ili možete pristati na osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu pod ovim njihovim uvjetima i pod uvjetom da taj otkaz oni daju Vama, a nikako Vi njima, te tada ostvarujete pravo na naknadu.

Točno tako, u tom slučaju nemate pravo na naknadu. Ovo Vam ovako nude iz razloga, jer u slučaju ako radnik smatra da mu je ugovor o radu neopravdano otkazan od strane poslodavca, mora u roku 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. A ovo je pak važno, jer ako se rok za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava propusti, u tom slučaju radnik gubi pravo na sudsku zaštitu povrijeđenog prava. A to je ono čega se oni boje i što želi izbjeći.

Neka Vam pravnik navede članak akta temeljem kojega nemate ovo pravo, pa ako Vam bude nešto nejasno, slobodno se opet javite.

Razlika je golema i bitna za ovršenike koji se nađu u ovakvim situacijama. A ova Vaša objava je općenita, paušalna i poprilično netočna, tako da ne vidim smisao ovakvog načina raspravljanja, jer ovdje smo da ljudima ponudimo konkretni pravni savjet.

Pitanje je kako ste završili u parnici tj. na što ste se pozvali u prigovoru i što je bio predmet raspravljanja? A samo prilaganje dokaza ne znači da isti obvezuju sud i da svi priloženi dokazi imaju jednaki učinak i snagu, dapače sud je taj koji donosi konačnu odluku o mjerodavnosti svakog pojedinog dokaza zasebno, te priloženih ukupnih dokaza u postupku.

Očito se u parničnom postupku presudom potvrdilo rješenje o ovrsi javnog bilježnika. E sad, ukoliko bi ovrhovoditelj upotrijebio ovu ovršnu ispravu i pokrenu ovršni postupak, Vi bi mogli koristiti pravne lijekove koji Vam stoje na raspolaganju u odnosu na ovršnu ispravu, a koji pak ovise o vrsti postupka kojeg bi ovrhovoditelj pokrenu.

Tako sam Vam i odgovorila. Ovo bi bilo netočno, jer se ovaj rok odnosi na odlučivanje o prijedlogu za odgodu ovrhe. Kao što rekoh, sud nije vezan za rok od 8 dana, već za rok od 60 dana, računajući od dana zaprimanja zahtjeva za izravnu naplatu na Fini. Nadalje, sud prijedlog za proglašenje ovrhe nedopuštenom mora dostaviti ovrhovoditelju na očitovanje i mora mu dati minimalno 8 dana da se očituje i tek tada može donijeti svoju odluku o ovom Vašem prijedlogu. Odluku donosi bez obzira da li se ovrhovoditelj očituje ili ne, bitno je da mu se da prilika i taj minimalni rok.

Imate i čl. 51. st. 4., a koji se ovdje primjenjuje s obzirom na Vaše žalbene razloge.