Borbena7

Svakako, podnesite prigovor i poružnicu na dostavu odgovora po prvom prigovoru, i to sve poštom, preporučeno i sa povratnicom. Za prijašnji prigovor pri pošti ispunite obrazac za pokretanje potražnog postupka za povratnicu, pa neka joj oni uđu u trag.

Ne, to bi bila povreda načela Ne bis in idem tj. Ne dva puta o jednom.

Ovrha mora biti na temelju vjerodostojne isprave, jer je za tu javni bilježnik samo i ovlašten. Ali probleme je što on nije imao ispred sebe vjerodostojnu ispravu koja glasi na Vas već na Vašeg oca, tako da sam mišljenja da je ovakvo rješenje mogao samo donijeti sud, nikako javni bilježnik, te bi temeljem tog sudskog rješenja imali pravo na žalbu, a po dostavi iste od suda bi zaključkom bili upućeni u parnični postupaka.

Pitanje je prilično nejasno, može malo detaljnije?

Uvijek je samo jedna ovrha na naplati, a ostale čekaju u redu za naplatu. Nikada se ne podmiruje više njih istovremeno. Tako stanje je u očevidniku Fine sve dok se po čl. 12. st. 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ne ispune uvjeti da se ovrha isknjiži, jer se nije naplatila u cijelosti u roku od tri godine od primitka u Finu, a nakon što po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno.

Da, imaju pravo na promjenu predmeta i sredstva ovrhe. Na ovo rješenje ne ide prigovor već žalba sudu koja ne odgađa izvršenje. Ovo što ste naveli nisu dovoljni žalbeni razlozi da ovrhovoditelj sa sudskim ovršiteljem ne bi po nalogu suda došao zaplijeniti pokretnine. Kod ovrha na pokretninama ne treba ništa posebno navoditi osim adrese na kojoj se predlaže pljenidba. Na rješenja o ovrsi koje donosi javni bilježnik ulaže se prigovor, a na sudska rješenja o ovrsi ulaže se žalba.

Nema nekakvog posebno propisanog roka, pogledajte u interne akte poslodavca da li je on propisao nekakav poseban rok.

Pokretanje ovršnih postupak morate provjeriti i kod javnih bilježnika prema mjestu gdje imate prijavljeno prebivalište. U pogledu ovrhe na nekretnini, zabilježba bi trebala biti upisana u zemljišnim knjigama. To je svakako prva radnja koja se u sudskom postupku provodi kod ovrha na nekretnini, pa čak se i odbijeni zahtjevi za provedbu ovrhe na nekretnini zabilježe u zemljišnim knjigama i čuvaju red prvenstva za ovrhovoditelja ukoliko uspije po žalbi u žalbenom postupku.

S kakvim dokumentom su Vas pozvali na plaćanje? Zastara je tri godine.

Pa to sam i navela u objavi

Nadam se da Vam je sada jasnije Vidjet ćemo što nam donosi novi Ovršni zakon koji bi od iduće godine trebao stupiti na snagu.

Link koji ste naveli, potvrđuje što sam naprijed napisala. Imamo do sada tri Ovršna zakona i cijeli niz izmjena i dopuna tih zakona. 1. Ovršni zakon (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) 2. Ovršni zakon (Narodne novine broj 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12, 70/12, 80/12) 3. Ovršni zakon (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17)

Pogrešno. Članak 338. st. 1. Ovršnog zakona bio je na snazi od 18. prosinca 2010. pa do 23. prosinca 2014. i vrijedio je samo za one ovršne postupke koji su bili pokrenuti prije 18. prosinca 2010. Kako je rješenjem Ustavnog suda od 23. prosinca 2014. ukinut čl. 338. st. 1. Ovršnog zakona, tako se ovaj članak više ne primjenjuje na nikakve postupke, jednostavno je ukinut i nema pravnu snagu.

Ne, primjenjuje se onaj ovršni zakon koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja ovršnog postupka. Znači da se za svaki ovršni postupak koji je u tijeku, zasebno utvrđuje koje se odredbe primjenjuju. Do sada smo imali tri Ovršna zakona. Od trenutno važećeg Ovršnog zakona primjenjuju se na stare ovršne postupke samo one odredbe za koje je u samom zakonu, u dijelu prijelaznih i završnih odredbi određeno da je to tako, a to su iznimke od pravila i kao takvih je svega nekoliko u samom posljednjem Ovršnom zakonu. To što je Ovršni zakon važeći ne znači da se primjenjuje u cijelosti na sve ovršne postupke koji su u tijeku.

Obustava temeljem čl. 338. st. 1. Ovršnog zakona, nije moguće jer je taj zakonski stavak, članka 338. ukinut rješenjem Ustavnog suda, broj: U-I-5345/2012 i dr. od 23. prosinca 2014.

Već sadašnje stanje u obitelji Vam ukazuje gdje to sve vodi. Nemojte se dati emocionalno ucijenjivati, a kad Vam je teško pokušajte razmišljati iz perspektive svog oca, odnosno bi li on bio sretan da ostanete baš bez svega što je on za života stekao. Sve što imate napraviti je na ostavinskoj raspravi kada Vas bilježnik pita, da li se prihvaćate svog nasljednog dijela, reći ˝da˝ i to je to. Nakon toga ćete vidjeti s kim imate posla. U pravilu je to tako. Samo hrabro i sretno.

Evo jedan link na sličnu temu

Nije. Prihvatite se svog nasljednog dijela. Kad ga se odreknete on prelazi u majčino vlasništvo i ona s njim može raditi što god poželi, tako da je ovo i više nego nesigurno. Također, nakon smrti najbližih u obiteljima se odnosi promijene, ne mora to biti na gore, ali se definitivno promijene. Pa zašto bi si priuštili tu nesigurnost da ovisite o spletu okolnosti koje će se izdogađati dok je majka živa.

A gdje to piše da će sud po službenoj dužnosti obustaviti ovršni postupak na Fini, ako Fina po zaprimljenom rješenju o ovrsi odmah ne može zaplijeniti i prenijeti u korist ovrhovoditelja cjelokupni iznos duga po dostavljenoj ovršnoj ispravi?

I na pitanje, da li su oni za vrijeme života oca bili pokrenuli kakav ovršni postupak? Nije mi baš jasno da je postupak pokrenut od javnog bilježnika u odnosu na Vas kao nasljednika za dug ostavitelja. Javni bilježnik donosi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a rješenje o nasljeđivanju to nije, tako da mi taj dio nije posve jasan.

Sud u ovakvoj situaciji (čekanja da se dođe na red za naplatu po očevidniku Fine) nema obvezu postupati po službenoj dužnosti. Po Vašem tumačenju nitko nikada ne bi bio blokiran, jer bi se Fina po primitku rješenja o ovrsi pokušala podmiriti dug, a kako nema sredstava na računim ovršenika, tako bi sud po službenoj dužnosti tu ovrhu trebao obustaviti i nitko nikada ne bi bio blokiran.

Također bez uvida u dokumentaciju ne mogu više od ovoga reći.

Pri registru Trgovačkog suda ovaj ovrhovoditelj ima aktivan status (nije brisan), te ima stečajnog upravitelja, tako da je taj dio u redu. Da bi uopće išli u parnicu, morate uložiti pravovremeno prigovor na ovo rješenje o ovrsi, oba razloga su razlozi za stavljanje rješenje o ovrsi izvan snage i za upućivanje u parnicu.

Ovo je posve pogrešno. Sud nikada, ali baš nikada ne predlaže predmet ovrhe (kako vi kažete preinači), a postupka ovrhe blokade na Fini se obustavlja od strane suda isključivo samo kada ovrhovoditelj povuče ovršni prijedlog ili kada ovršenik nema baš nikakvih otvorenih računa u RH, pa se blokada ne može provesti tj. blokada računa nikada nije nastupila. Sud po službenoj dužnosti nikada ne obustavlja postupaka ovrhe na Fini jer je račun blokiran i nema naplata, već se smatra da ovrha čeka da dođe na red naplate. Blokiran račun znači puto toga. Kao prvo da postoji ovršna isprava s kojom ovrhovoditelj raspolaže i samim tim uopće nije bitno, da li dužnik priznaj ili ne priznaje dug, jer je dug utvrđen ovršnom ispravom (isprava koja ima klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti). Imate pravo smatrati kako god želite, ja Vam samo ukazujem na sudsku praksu RH.

Opcija joj je, ili nastaviti plaćati ili raskinuti ugovore (može prestati plaćati, pa će ih davatelji usluge raskinuti), što joj je povoljnije. Ugovori glase na njeno ime i ona za njih odgovara, a u ovakvoj situaciji gdje nema dogovora preostaju joj ove opcije.