Borbena7

Ovo da putem računa podmirujete ovrhe koje su već na Fini, je sasvim o.k. Eos je otkupio Vaš dug po kreditu? Koliki Vam je ukupni dug? Koliko ste dobrovoljno već isplatili i u čiju korist?

Svi imaju pravo poslati predstavku na rad suca, kao što imaju i pravo na odgovor na takve predstavke. Predstavke možete podnijeti predsjedniku suda u kojem sudac radi. Naravno, svoje tvrdnje morate potkrijepiti razlozima zbog kojih se podnose. Zbog Vaši pritužbi predsjednik suda poduzima odgovarajuće mjere, a ako je riječ o propustu u radu suca, može se pokrenuti i stegovni postupak protiv suca.

U tom slučaju nema odgovornosti Vašeg supruga, tako da ovrhovoditelji ne mogu teretiti njega, jer kao dužnik Vi odgovarate sa svojom imovinom. Ovakvo Vaše ponašanje je odgovorno, ali pitanje je, da li ovrhovoditelj ima saznanja da Vi uz Finu paralelno podmirujete isti dug?

Znači imate više pokrenutih ovršnih postupaka protiv Vas, ali ne i supruga? Jesti po svim postupcima blokirani na računima tj. Fini? I da li se te ovrhe prisilno redovno otplaćuju?

Da, ovrhovoditelj je taj koji predlaže nastavak postupka, a na sudu je da usvoji, odbije ili odbaci taj njegov prijedlog.

Uskoro bi trebao biti donesen posve novi Ovršni zakon, a koji bi se trebao znatno razlikovati od svih dosadašnjih Ovršnih zakona. Na Vaš postupka se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka, osim za one zakonske odredbe za koje zakonodavac u ovom novom Ovršnom zakonu izričito naglasi da se primjenjuju na sve postupke tj. i na one postupke koji budu u tijeku u vrijeme donošenja novog zakona.

Ovršni postupak pokreće se prijedlogom ovrhovoditelja.

Ponedjeljak, jer kada zadnji dan roka pada na neradni dan, za istek roka se uzima prvi idući radni dan.

Slanjem podneska ovakvog sadržaja ne bi postigli ništa korisno. Ovo više izgleda kao odgovor na žalbu, a kojega niste ovlašteni slati. Jedino što možete slati su požurnice.

Na jedan način i je u pitanju razmak između starog i novog posla, jer za ovakvo utvrđivanje nemate dovoljno dugo radnog staža kod novog poslodavca. Svakako, možete pokušati zatražiti od prijašnjeg poslodavca da u sustavu napravi prijavu o promjeni podataka za Vas, na način da popuni obrazac u kojega bi unio datum promjene prestanka radnog odnosa, a potom da uložite žalbu na zaprimljeno rješenje i pozovete se na pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

Prednost se određuje prema danu primitka ovršnoga prijedloga. Ako je ovršni prijedlog upućen kao preporučena pošiljka putem pošte, dan predaje u pošti smatra se danom primitka. Ako su ovršni prijedlozi primljeni istoga dana, založna prava imaju istu prednost, a tražbine s istom prednosti namiruju se srazmjerno, ako se već ne mogu namiriti u cijelosti.

Božićnica kao primanje prema Ovršnom zakonu nije izuzeta od ovrhe. Ali ipak postoji mogućnosti i to prema Zakonu o porezu na dohodak da se do visine neoporezivog iznosa, isplati u gotovu novcu. E, sada taj godišnji neoporezivi iznos nagrada koje poslodavac isplaćuje radniku je 2.500 kn za sve prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, regres do porezno priznatog odbitka; terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe i sl.). A to znači da u jednoj kalendarskoj godini blokiranom radniku može biti isplaćen regres (1250 kn) i božićnica (1250 kn) na zaštićeni račun. Ako primici po osnovi nagrada prijeđu neoporezivi iznos, tada se iznos koji prelazi 2.500 kn smatra plaćom, te se i oporezuje sukladno tome. Ovdje je bitno razlikovati, je li ovrha određena na plaći ovršenika ili na svim novčanim sredstvima. Ukoliko se radi o ovrsi na plaći ovršenika, tada se božićnica i druga primanja različiti od plaće, mogu isplatiti u gotovu novcu. Ako je ovrha određena na svim novčanim sredstvima, u tom slučaju ona obuhvaća i božićnicu, i ne bi se smjela isplatiti u gotovini.

Znači, ovdje bi mogli iskoristiti svoje pravo prema čl. 210 Ovršnog zakona, i tražiti od suda da donese rješenje kojim će naložiti Fini da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno da donese rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Ovakav zahtjev možete temeljiti na čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona, a koja kaže da ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika i na toč. 9. istog članka koja kaže da ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave. Također bi se trebali pozvati na činjenicu da ispunjavate uvjete za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika odnosno prema čl. 65 Ovršnog zakona i jer bi provedbom ovakve ovrhe trpili nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Naravno, uz sve ovo prilažete dokaze za svoje tvrdnje, jer sud osim Vašeg zahtjeva mora imati i dokumentaciju na temelju koje bi donio odluku.

U ovom dijelu je u pitanju čl. 209. Ovršnog zakona. Postoji mogućnost da niste zaprimili ovakav tip obavijesti iz razloga, jer se ovaj članak uistinu često mijenjao, pa je pitanje kad su Vaš ovrhe bile aktivirane i je li u tom vremenu ovaj članak zakona glasio ovako. Ovaj čl. 50. st. 1. točka 9, je jedan od žalbenih razloga na koje se možete pozvati kada ulažete žalbu nakon protoka roka, a to je slučaj kod Vas. Naime, čl. 53. Ovršnog zakona kaže da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti, ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.˝ Prema čl. 210 Ovršnog zakona možete tražiti od suda da donese rješenje kojim će naložiti Fini da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. I to Vam je sasvim dovoljno da bi se zaštitili. Ne, jer članci koje ste u prethodnim objavama navodili su naknadno ukinuti.

Mislim da kod Vas uopće nije problem u ovom jednom danu kad Vas je prethodni poslodavac odjavio. Naime, čl. 42. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti kaže, da osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade za osobu kojoj je prestao radni odnos čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. Vam je radni odnos kod novog poslodavca počeo 16.07., a završio je 16.10., odnosno prema njihovo obrazloženju ne ispunjavate uvjet koji kaže da se mora raditi o ˝tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa˝, a oni pod ovim smatraju tromjesečno razdoblju u kontinuitetu kod tog poslodavca, ali u smislu da se radi o puna tri kalendarska mjeseca (traje cijeli broj dana – 28, 29, 30 ili 31 dan).

Kakav bi podnesak poslali? B2 Kapital je bio ovlašten, ali nije bio dužan pismeno se očitovati, a kasnije je samo iskoristio svoje pravo na žalbu. Da je ovako kako tumačite, tada bi sud sam odlučio o njihovoj žalbi, i spis se uopće ne bi slao na Županijski sud. Apsolutno se slažem.

Ukoliko je tako, onda osim prava na mirovinu, gubite i pravo na ovu novčanu pomoć koja je bila dodatak na tu mirovinu.

Je li ovdje bila u pitanju novčana pomoć umirovljeniku iz I. skupine tj. onom umirovljeniku kojem je mirovina bila jednaka ili manja od 900,00 kuna mjesečno, pa je na temelju toga ostvareno pravo na 400,00 kn pomoći mjesečno?

Kod ovog poslodavca ste bili do 16.10.2018., a kada je bio prvi radni dan? Evo jedna vrlo slična tema

Ukoliko je Fina primila od ovrhovoditelja uredan zahtjeva za izravnu naplata, tada je odmah po upisu osnove za plaćanje u Očevidnik, trebala Vama kao ovršniku otpremiti primjerak tog zahtjeva sa svim podacima o ispravi na temelju koje se provodi izravna naplata. Zatim Fina u roku od 60 dana od dana kad joj je dostavljena ta isprava na izravnu naplatu ne postupa po njoj, već čeka u tom roku i ako ne primi rješenje suda o odgodi izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava ili rješenje suda kojim se pljenidba i prijenos proglašava nedopuštenim, izdat će nalog bankama da obave prijenos sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja. U ovom periodu Vi imate prostora za djelovanje i trebate koristiti pravna sredstva koja su u čl. 210. Ovršnog zakona predviđena za ovršenika tj. nakon što ste primili obavijest od Fine ili nakon što ste na bilo koji drugi način saznali da je u odnosu na Vas zatražena izravna naplata putem Fine, možete predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Fini da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Pri tome morate paziti da u ovom svom prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način navedete uvjete koji su nužni po Ovršnom zakonu za odgodu ovrhe (vidite čl. 65.), i također obratite pozornost na čl. 50. i 53. Ovršnog zakona, jer se u ovim slučajevima na odgovarajući način primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi. Svakako o ovakvom Vašem prijedlogu za odgodu prijenosa sud je dužan odlučiti u roku od 8 dana i, ako prihvati taj prijedlog, rješenje kojim će odrediti odgodu odmah će dostaviti Fini.

Primjenjuje se Ovršni zakon koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja ovršnog postupka. Sad je pitanje kada je Vaš pokrenut, jer u ovršnom postupku postoji mogućnost promjene predmeta i sredstva ovrhe, i tada se donose posve nova rješenja o ovrsi, ali to ne znači da se primjenjuje novi Ovršni zakon koji je bio na snazi u tom trenutku, već Ovršni zakon koji je bio na snazi u vrijeme prvog pokretanja postupka, bez obzira koliko je kasnije bilo pokušaja promjena predmeta i sredstava ovrhe.

Može malo pojašnjenje ovog pitanja. U rujnu 2016. je osoba blokirana ovrhom na novčanim sredstvima na Fini, a u prosincu iste godine poslodavac zaprima rješenje o ovrsi na plaći? Je li u pitanju isti dug, pa je u međuvremenu došlo do promjene predmeta ovrhe i prelaska na plaću?

I dalje nije jasno kakve veze ima državno odvjetništvo sa sudskim ovršnim postupkom? I kako ste uopće došli do komunikacije s njima? Kad me već prozivate, bili bi lijepo da konkretno navedete što sam Vam to krivo odgovorila?

Ovo su dvije različite vrste ovrhe. Jeste li pod ovim mislili reći, da je poslodavac pravomoćnu presudu dostavio Fini na izravnu naplatu?

Možete li objaviti to rješenje koje ste dobili? Naravno, na način da zaštitite osobne podatke.