Borbena7

Čl. 141. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama, a koji govori o amortizaciji i brisanju starih hipotekarnih tražbina, kaže: ˝(1) Vlasnik hipotekom opterećene nekretnine, a isto tako i svaki zajednički vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljišnoknjižni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine: – ako je proteklo najmanje trideset godina od uknjižbe hipotekarne tražbine, a u slučaju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju – od posljednjega od tih upisa; – ako nije moguće pronaći ni one koji su prema upisima ovlašteni, ni njihove pravne slijednike; – ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi način ostvarivalo. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na hipoteke upisane do 25. prosinca 1958. Takve hipoteke brisat će se po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranke.˝ Znači,u slučajevima kada se radi o starim hipotekama, a koje su određene u naprijed navedenom članku, nije potrebno uz zahtjev za brisanje prilagati i brisovno očitovanje vjerovnika, a kojim isti dozvoljava brisanje hipoteke. U svim ostalim situacijama, da bi brisali hipoteku koja glasi na tvrtku koja više ne postoji (stečajni postupak je završen), morat ćete tužiti stečajnu masu radi brisanja hipoteke. Prije toga stečajna masa mora dobiti stranačku sposobnost tj. stečajnu masu je potrebno upisati u sudski registar. Nakon ovoga imate ispunjene uvjete za tužbu radi brisanja hipoteke pred sudom, a po uspješnom završetku sudskog postupka, tražit ćete od zemljišnoknjižnog suda brisanje predmetne hipoteke temeljem pravomoćne presude.

Možda da od učilište u Zagrebu, gdje bi osoba išla na prekvalifikaciju, zatražite podataka na osnovu kojega propisa traže da osoba ima OIB. Ovo iz razloga, jer se OIB može dobiti kada je nastao povod za praćenje – tada strana osoba odlazi u Poreznu upravu i u ovom slučaju dobiva OIB na svoj zahtjeva, ali samo ako joj je potreban radi obveza koje su propisane posebnim zakonima.

Kakav dokument Vam je ponuđen za potpis?

Stečaj potrošača kako ga Vi zovete osobni bankrot, namijenjen je fizičkoj osobi koja nije u mogućnosti ispuniti svoje dospjele novčane obveze. A smatra se da fizička osoba nije u mogućnosti ispuniti svoje dospjele novčane obveze, ako najmanje 90 dana uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30.000 kn.

Dodjela OIB-a stranim fizičkim i pravnim osobama odobrena je kod prijave boravka na području RH – tada strana fizička osoba odlazi u Ministarstvo unutarnjih poslova (Mup) i kada je nastao povod za praćenje – tada strana osoba (fizička i pravna) odlazi u Poreznu upravu. Ima nekoliko razloga za praćenje, a u Vašem slučaju je to bila situacija kada strana osoba postaje poreznim obveznikom prema posebnom propisu tj. obračun drugog dohotka, obračun poreza po odbitku itd

Ne samo da možete osnovati novi sindikat, već je odredbama Zakona o radu propisano, da sindikati koji imaju najmanje pet zaposlenih kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika. Jedino kao novi sindikat morate pisano obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog povjerenika

Možete li reći koliko Vam je duga preostalo za platiti? Imate li kakva nekretnine, pokretnine, automobile u vlasništvu ili suvlasništvu? I, imate li ikakve mogućnosti nastaviti podmirivati ovaj dug, ali u manjem iznosu?

Nažalost nije baš tako. Zatezne kamate teku od dana dospijeća pa do isplate. Dug Vašeg oca je dio potraživanja koje je postojalo u trenutku smrti Vašeg oca, tj. u trenutku prelaska ostavine, a samim tim i dugova ostavitelja na Vas kao nasljednike. Dio duga koji je nastao zbog zakašnjenja u ispunjenju nakon očeve smrti je dug Vas kao nasljednika. Tako da ste kao nasljednici dužni platiti i zakonsku zateznu kamatu za razdoblje nakon smrti oca.

Možete Vi uložiti prigovor na ovu osnovu, ali od toga nema uspjeha u parnici u kojoj ćete završiti po prigovoru.

Trebali bi raspisati natječaj za popunu radnih mjesta do povratka radnica sa bolovanja.

Ne, iz razloga što su sve te radnje poduzimane nakon smrti Vašeg oca tj. javna bilježnica je obavijestila ovrhovoditelja pod prijetnjom obustave postupka 2014. godine, a postupak je trebao biti prekinut još 2012. godine po smrti oca. Naime, ne može se voditi postupak protiv umrle osobe, a samim tim se ne može ni obustaviti.

U ovakvim slučajevima imate pravo na žalbu i prigovor. Međutim, pitanje je koliko Vam je to isplativo. Pokušat ću Vam što kraće to pojasniti. Znači, postupak je pokrenut 2011. godine dok je Vaš otac bio živ. Nažalost on je nedugo iza toga preminuo tj. 2012. godine, i već tada je trebalo napravit prekid postupka zbog činjenice smrti i nastavak tog istog postupka na Vas kao nasljednice, a ne uzaludno pokušavati dostavu za preminulu osobu i ustrajati u komunikaciji između javnog bilježnika i ovrhovoditelja. Da je ovako napravljeno, šteta bi bila daleko manja. Žalbu možete uložiti na rješenje o nastavku postupka i to na temelju činjenice da niste dobili kompletnu dokumentaciju na temelju koje bi mogli uložiti prigovor, znači niste dobili izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga, a kojega ste uz rješenje o ovrsi trebali dobiti. Zatim, prigovor možete uložiti na rješenje o ovrsi s obzirom da tu priliku nije imao Vaš otac, a u njemu se možete pozvati na sve i svašta, naravno pitanje je koliko su ti razlozi za prigovor osnovani. Ukoliko je dug plaćen i slični razlozi su osnovani, a ostalo Vam je uzaludni pokušaj s kojim ćete na kraju samo nagomilati sudske troškove, jer se po prigovoru rješenje o ovrsi stavlja izvan snage i upućuje Vas se u parnicu. I ukoliko ne bi uložili žalbu ili prigovor, treća opcija bi bila da dug podijelite na tri dijela i da svatko plati svoj dio duga. Iz prakse, ukoliko ovo rješenje o nastavku na Vas kao nasljednike postane pravomoćno, ovrhovoditelj najčešće dostavlja ovršni prijedlog za nastavak postupka na Vas i u pravilu je to blokada računa nasljednika, a ukoliko se radi o većem dugu, tada odabiru i druge predmete ovrhe kao npr. nekretnine.

Jeste li uz rješenje o nastavku postupka na Vas kao nasljednike, dobili i rješenje o ovrsi koje glasi na pokojnog oca?

Ukoliko znate članke i zakone na koje se pozivate, tada je svakako poželjno da ih navedete, ali i ako samo navedete dokaze koji idu njima u prilog, i to je dovoljno.

Ovdje bi bila riječ o „radu na crno“. Svakako, za početak možete djelovati na način da pošaljete prijavu Inspektoratu rada, a koji je ovlašten obavljati inspekcijske nadzore u ovakvim slučajevima. Evo link za način prijave http://www.mrms.hr/rad-na-crno/

Pokušajte se pozvati na to da nisu dokazali da se prema čl. 42. st. 4. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (dalje u tekstu Zakona), osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrditi prema odredbi stavaka 1. istog članka. Navedite da ne osporavate čl. 42. st. 1. Zakona, a koji kaže da osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade za osobu kojoj je prestao radni odnos čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, ali da tražite da primjene čl. 42. st. 3. Zakona, te da predmetnu osnovicu iz st. 1. Zakona, a s obzirom da u nju ne ulaze naknade plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima, jednostavno umanje za ova primanja i na taj način da imaju osnovicu za utvrđivanje novčane naknade.

Da li imate u cijelosti odrađen pripravnički staž (sukladno svom planu i programu za pripravnički staž) od godine dana tj. jesu li Vas za ovo vrijeme bili prijavili kao pripravnicu, te ste imali svoje mentore i sve ostale obaveze koje imaju pripravnici? Također, ukoliko je Vaš rad na prethodnim radnim mjestima bio ovako uređen, da li ste prilikom novog zapošljavanja dokumentirali ravnatelju svoj status obrazovanja odnosno osposobljenosti za samostalni rad?

Iskreno, da sam na Vašem mjestu uzela bi odvjetnika da konačno okončam otplatu tuđeg duga, ali pogotovo da pokrenem postupak naplate svojih potraživanja od glavnog dužnika. Sretno Vam

Da bi uopće mogli o nečemu odlučivati, prije svega morate vidjeti na što se to obvezujete tj. trebate vidjeti sadržaj tog Sporazuma.

Kakve veze ima državno odvjetništvo sa sudskim ovršni postupkom? Normalno da komunikacija koja se odvija između dvije strane, nije i ne može biti protuzakonita. Ja sam rekla ovo Znači, mogu oni komunicirati koliko god žele, ali poslodavac smije postupati samo prema rješenju o ovrsi koje mu je dostavio sud. Ako ovrhovoditelj pri svome komuniciranju pomaže poslodavcu da točno postupi po sudskom rješenju o ovrsi, onda je sve po zakonu. Ali ako se u dvojbi i neznanju poslodavac obrati ovrhovoditelju za pomoć u postupanju, a ovaj mu dopisima nalaže postupanje koje nije naloženo sudskim rješenjem o ovrsi, e onda se radi o protuzakonitom postupanju. U svakom sudskom rješenju o ovrsi kojega zaprimi poslodavac, jasno je naznačeno koju glavnicu, koje troškove i od kada na što mora podmiriti zatezne kamate. I rekli ste da za drugu ovršnu ispravu nemate nikakvih saznanja. Bez obzira na datum, iznosi se moraju poklapati, a da bi ovo bila ovršna isprava trebala Vam je biti uručena odnosno trebali ste imati nekakvih saznanja od preostalom dugovanju.

Nemoguće je dati točan odgovor, jer mi je nepoznat sadržaj tog sporazuma. Ovo ovisi opet o sadržaju sporazuma. Ne, jer se niste pridržavali njenog sadržaj.

Jel govorimo o blokadi računa preko Fine ili blokadi plaće preko poslodavca?

Ovo što ste naveli je dopis sa kojim Vas pozivaju na potpisivanje tog Sporazuma.

A kod novog poslodavca, ta plaća za pola radnog vremena kolika bi Vam trebala biti?

Kolika Vam je sada plaća?