Mario137

prije 2 sati , branxo je napisao:

Hvala na odgovoru. 

Ali neka me netko razuvjeri, mama je stekla nekretninu nasljedjivanjem, sto bi znacilo da ju je ona prodavala onda ona ne bi trebala placati taj porez na dohodak.

A buduci sam ju ja stekao darovanjem onda cu vjerojatno trebat platiti porez na dohodak. 

Možete li u Zakonu o porezu na dohodak pronaći članak prema kojem biste vi trebali platiti porez?

prije 1 sat, zori0110 je napisao:

Hvala puno još jednom, puni smo rupa kao Švicarski sir izgleda

Pokušajte preko upravne inspekcije, njihov posao je nadzirati ovakve stvari.

U tom slučaju niste uopće dužni platiti porez. Zakon kaže da se otuđenje nekretnina ne oporezuje ako je vezano za nasljeđivanje (koje je inače oslobođeno oporezivanja). Pogledajte ovo mišljenje Porezne uprave:

https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18094

prije 1 sat, olympya je napisao:

Poštovani,

Prije nešto manje od dvije godine dobio sam darovnim ugovorm stan od strica. Prije nekoliko dana došlo rješenje za platiti porez 22.000 kn. Čitao sam da se može zatražiti neka odgoda na par mjeseci pogotovo ako si nezaposlen kao ja trenutno pa sam otišao u poreznu te mi je gospodin rekao sljedeće. Odgodu ne mogu dobiti ali mogu kao platit pola ili što više to bolje pa čekati da dođe opomena od ovih što vrše odgode pa se s njima dogovoriti na rate ili kako već s time da kamate uvijek idu dalje na taj ne plaćeni iznos. A ta opomena da može doć i za mjesec, a može i za pet mjeseci.

Zanima me dali se stvarno ne može tražiti da jedokratna odgoda i koliko su te kamate ako sada platim pola, a opomena mi dođe za dva mjeseca recimo?

Ja sam zaboravio i pitati koliko je ta kamata te dali se računa mjesečno ili godišnje pa se djeli na mjesece. Ako mi može neko objasniti što je najbolje napraviti.

Hvala

Za promjenu, u Poreznoj upravi dobili ste točne informacije i optimalnu strategiju. Zaista nema mogućnosti jednokratne odgode. Kamate nisu velike (nije složeni obračun kamata) pa se ne morate brinuti za njihovu visinu, nije to kao u banci. 

Najbolje je napraviti kako vam je rečeno. Nije obvezno da išta plaćate jednokratno, po opomeni možete jednostavno podnijeti zahtjev za upravni ugovor i plaćati sve na (najviše) 24 rate. 

Od koga je majka naslijedila?

prije 1 sat, Ruby_Danderfluff je napisao:

Možda bi trebalo izbjeći konfuziju i ne zvati to investicijskim fondom onda, da ne bi privuklo neželjenu pozornost HANFA-e.

Ja vjerujem da pozor HANFAe svakako mora izbjeći jer ovaj fond me odgovara definiciji fonda prema Zakonu o AIF. Mislim da je miran dok god ne radi tuđim novcem, a ovdje bi se radilo o novcu bez izravne protučinidbe, donacijama i sponzorstvu, članarinama. 

prije 15 sati , Romeo 63 je napisao:

Član obitelji kojeg vodim kao uzdržavanog člana je radio na ugovor o djelu i prije neki dan  mu je strana tvrtka na TEKUĆI DEVIZNI RAČUN uplatila iznos koji u protuvrijednosti prelazi 15000 kn. Molim vas odgovorite mi je li, obzirom da se radi o tekućem deviznom računu to automatski vidljivo na poreznoj kada rade moj godišnji obračun

Porezna uprava raspolaže tim podatkom, ali on nije aktivan parametar kod automatske obrade podataka kod godišnjeg obračuna. Program ga obuhvaća samo ako se podnese JOPPD obrazac. Naravno, postoji mogućnost da netko pogleda stanje ž-r uzdržavanog člana, ali referenti rijetko provjeravaju automatski generirane obračune. Kako je ovdje riječ o inozemnom uplatitelju, vaš uzdržavani član je taj koji treba platiti porez i MO i uplatiti obveze i tek tada bi vi automatizmom dobili rješenje da morate platiti porez, a uzdržavani član bi imao povrat uplaćenog poreza (ali ne i MO). Tako da neto iznos za uplatu s vaše strane ne bi bio velik. 

prije 15 sati , Romeo 63 je napisao:

i postoje li kakve kazne ukoliko ga ne odjavim ili mi samo to obračunaju u poreznom rješenju i postoji li kakva kazna za tog člana obitelji ukoliko ne napravi IOP i prijavi porez ili mu samo obračunaju porez s pripadajućom kamatom

Nema ni kazni niti kamata. Porez se utvrđuje na godišnjoj razini. 

prije 15 sati , Romeo 63 je napisao:

Normalno je da od vas ne tražim da me savjetujete da ne platim porez nego se samo želim informirati kako bi sam donio odluku jer se radi o malom prekoračenju i ispada da je radio za ništa.

Ispravno je da uzdržavani član obračuna i uplati porez i MO kao drugi dohodak iz inozemstva, podnese jOPPD obrazac, on će dobiti iznos uplaćenog poreza kao povrat, a vi ćete imati za uplatu (vjerojatno veći iznos od ovoga za povrat). 

Prije 59 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

Mišljenje je da se žalite opet, jer ako nemate niti jednu drugu kuću osim te, da Vaše prebivalište nije nigdje drugdje nego tamo, tada to nije Vaša kuća za odmor, već Vaš dom.

To je onaj problem koji sam vidio i na svom iskustvu. Postoji trend da prvostupanjska tijela u potpunosti ignoriraju preporuke i shvaćanje drugog stupnja i/ili Upravnog suda i uvijek rješavaju po svom. To upravni postupak čini beskonačnim. U praksi se nikada ne koristi pravo meritornog rješavanja od strane višeg stupnja i nije mi poznata nijedna tehnika koja bi okončala ovakav cirkus ako je prvi stupanj dovoljno uporan....

Prije 43 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

S pola ovoga se ne slažem iz razloga što nije u duhu Zakona o udrugama, koji za udruge predviđa osnivanje s nekim plemenitim društvenim ili humanitarnim ciljem, no pouzdat ću se u to što Mario137 kaže da je izvedivo, no nisam sigurna da biste izbjegli nadzoru HANFE.

Mislim da je u skladu sa Zakonom o udrugama, zadovoljava osnovna načela. Radi se o neprofitnoj organizaciji (nema podjele dobiti, ne konkurira onima koji već plaćaju porez na dobit), cilj je obrazovanje (učenje kroz praksu) i eventualno znanstveni doprinos (proučavanje tržišta kapitala ili vrijednosnih papira). Ne vidim što bi bilo protivno Zakonu o udrugama. Da je sreće fakultet bi sam imao takav fond, odnosno odradio bi potrebni posao za studente. 

Što se tiče nadzora HANFA-e, on postoji da bi prije svega štitio investitore, odnosno one koji kupuju udjele u investicijskom fondu. Ovdje toga nema. Udruga bi se financirala članarinom, donacijama i sponzorstvom. 

Možda naziv 'investicijski fond' unosi konfuziju, jer to nije fond. Ako neka firma ili udruga kupuje i prodaje vrijednosne papire, ona nije fond u smislu Zakona. Ona je jednostavno firma, odnosno udruga i poslovne knjige vodi na potpuno uobičajen način. 

prije 12 sati , Dantesic je napisao:

Poštovani, zamolio bih Vas za pomoć. Student sam Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Htio bih osnovati studentski investicijski fond, tj. fond gdje studenti ulažu pravi novac prikupljen od donatora/sponzora na financijskom tržištu

Prvo da vas pohvalim, ideja je izvanredna. Ne postoji bolji način učenja. 

prije 12 sati , Dantesic je napisao:

Budući da je za osnivanje investicijskog fonda potrebno 1 milijun kuna temeljnog kapitala razmišljao sam o osnivanju udruge.

Osim tih milijun kuna, postoji cijeli niz formalnih i logičkih zapreka da osnujete 'pravi' investicijski fond. Regulativa investicijskih fondova, koju provodi HANFA podrazumijeva da se radi o djelatnosti koja upravlja tuđim uloženim sredstvima od osoba koje očekuju očuvanje imovine, odnosno povrat investicije, dakle, s profitom kao jednim od ciljeva. To kod vas nije slučaj jer vi želite osnovati fond koji bi radio pravim novcem za edukacijske i neprofitne svrhe. Tako da udruga zaista jest pravo rješenje. 

prije 12 sati , Dantesic je napisao:

Fond se osniva s ciljem edukacije studenata o investiranju, prema konceptu "učenje na radu". Zanima me mogu li udruge ulagati na financijskom tržištu te ako ne koji legalni oblik predlažete? 

Mislim da nema nikakve zapreke da udruga sudjeluje na financijskom tržištu. Naravno, sve to morate precizirati u statutu udruge na način kako ste to gore formulirali, tako da ste mirni i s te strane. Zbog prirode vašeg pothvata, dakle, edukacija i neprofitna djelatnost - predlažem osnivanje udruge. 

prije 12 sati , Dantesic je napisao:

Naišao sam na informaciju da udruge mogu ostvarivati profit ako ne ide članovima udruge ili trećim osobama. Budući da bi profit išao na pokrivanje troškova te na nastavak djelatnosti fonda, tj. ulaganje ne znam ako to odgovara pravilima.

Ne morate biti zabrinuti zbog toga. Što se tiče samih udruga, one smiju obavljati gospodarsku djelatnost - pitanje je samo poreznog tretmana. Naime, ako udruga obavlja djelatnost koja na tržištu konkurira onim subjektima koji već plaćaju porez na dobit, onda je i udruga obveznik poreza na dobit. To ne znači da udruga ne smije raditi, samo da treba plaćati taj porez. 

Međutim, sama djelatnost investicijskog fonda nije oporeziva porezom na dobit (vaši "konkurenti"), pa nema nikakve osnove niti da vaša udruga bude tretirana kao obveznik poreza na dobit. Osim toga, eventualni višak prihoda nad rashodima nećete koristiti za isplatu članovima udruge, nego će se koristiti dalje u neprofitne svrhe i za pokrivanje tekućih rashoda. 

Kao udruga, vodit ćete poslovne knjige prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i prema posebnom kontnom planu. Predlažem da vas netko uvede u to, a kasnije da sami nastavite voditi poslovne knjige i podnositi financijska izvješća, jer je to važan dio učenja, ništa manje bitan od same djelatnosti investicijskog fonda. 

Dakle, imat ćete istovremeno vođenje poslovnih knjiga kao udruga, gdje bilježite sve poslovne promjene, a samu djelatnost fonda vodit ćete sami, recimo, u excelu, kao neke pomoćne knjige. To je djelatnost fonda, a udruga je, možemo reći, društvo za upravljanje investicijskim fondom. 

Malo bacite oko na ogledne primjere kako izgledaju bilance (BIL-NPF) i 'RDG' (PR-RAS-NPF) za udruge, a kako izgledaju ogledni primjeri vođenja knjiga za investicijski fond. 

Ako uspijete to realizirati (osnivanje udruge, kupnja i prodaja vrijednosnih papira, vođenje knjiga udruge, vođenje evidencije fonda) neovisno o rezultatu poslovanja) naučit ćete više nego na svim ostalim kolegijima na fakultetu, odnosno, to vam je pravi mali MBA za realne financije. 

prije 18 sati , JJStomper je napisao:

Ja mislim da je d.o.o. bolji jedino kada bi se prosirio na veci biznis. Onda izdavanja nebi bila toliko drukcija, a najvaznija prednost je ona ako se dogodi nesto loše, ne može doći tužba na tebe osobno i tvoju imovinu vec firma ide u stečaj te se tereti samo imovina firme.

Da, bolji je kada se pređe 300 000 kn, odnosno prag za ulazak u sustav PDV-a, međutim, za ovu vrstu posla to nije vjerojatno dok god osoba radi sama. Taj posao je radno i vremenski intenzivan za jednu osobu i  u tim gabaritima teško može preći 300 k kn godišnje. 

Prije 53 minuta, kira je napisao:

Hvala

A što je sa postupkom pred US, zastupanje, navodno da tu meže(mora),porezni obveznik osobno,odvjetnik ili navodno zaposlenik poreznog obveznik, dakle za ovo zastupanje ne može biti Knjigovodstveni servis, koji ima ugovor s pravnom osobom poduzetnika.

Ovo mi je vrlo važno, pa molim i zakonske odrebe,gosp,"Mario137"

Hvala

lp

 

Za sud ne znam. Logično je da zastupati nekoga na sudu treba imati određene formalne kompetencije, ali tu nemam iskustava pa ne bih nagađao. 

Prije 16 minuta, kira je napisao:

Punomoć,,

Tijekom poreznog nadzora došli smo do "punomoći", Članak 17.OPZ, dakle,kome porezni obveznik može izdatu punomoć tijekom poreznog nadzora, zapravo tko ga može zastupati,vođenje cjelokupnog postupk uključivo i onaj pred US, dali su to samo odvjetnici i porezni savjetnici, Članak 69 i 122 OPZ.

Hvala

 

 

Ma ne, može ga zastupati tko god je poslovno sposoban. Poželjno je da zna nešto, ali nema govora da je to uvjetovano nekim certifikatima. Punomoć samo znači da odgovorna osoba na nekoga prenosi svoje ovlasti za sudjelovanje u postupku, ništa više. 

Prije 6 minuta, amna1217 je napisao:

Dali ide još neki porez poslije isplate dobiti,

lp

Porez na dobit je 12% (trošak firme) plus porez na dohodak od kapitala na isplatu dobiti je 12% (vaš trošak). Međutim, same metode oporezivanja su bitno različite. Dobit je razlika između ukupnog prihoda i ukupnog rashoda, a vi rashoda praktički skoro i nemate, tako da vam je osnovica visoka. 

Recimo da ostvarite 80 000 kn. Imate rashode ukupno 10 000 kn, osnovica vam je 70 000 kn. Porez na dobit 8400, ostaje 61 600. 12% poreza na dohodak na isplatu dobiti je 7392, ostaje 54 208. Nisam uključio sitna parafiskalna davanja. Isplata jednom godišnje. Ako niste nigdje zaposleni ili ako ste zaposleni na manje od 5500 kn, onda cijela priča pada u vodu jer morate plaćati još i doprinose. 

S istim iznosom kod paušala plaćate 1800 kn poreza godišnje plus 2200 kn doprinosa godišnje (ako ste drugdje zaposleni) i ostaje vam oko 75 000 i slobodno raspolažete s novcem. 

Ako niste nigdje drugo zaposleni onda plaćate 1800 kn poreza plus i oko 14400 kn doprinosa godišnje, pa vam ostane oko 63 000, dok bi vam kod j.d.o.o. ostalo skoro pa duplo manje. 

prije 11 sati , JJStomper je napisao:

A kakva je situacija sa j.d.o.o? Zasto je to skuplje? Recimo da se zelim nastaviti bavit time kasnije i za neke druge ljude, koja je bolja opcija? 

 

Kod j.d.o.o.-a ukupna davanja jednostavno veća. Ako možete procijeniti koliki bi vam bili ukupni primici, možemo i izračunati koliko je što povoljnije. Isto tako je bitna stavka jeste li već zaposleni ili ne. Osim visine davanja, ima još jedna bitna razlika između (j)d.o.o. i obrta, a to je raspolaganje novcem. Kao obrtnik raspolažete novcem uvijek bez ograničenja. Kod firme nije tako, pa bi kroz vaš d.o.o. bilo moguće isplatiti novac samo kroz (eventualnu) dobit, jednom godišnje. 

, JJStomper je napisao:

U redu, ali ono sto mi je najbitnije je ovo:

Mogu li ja to raditi kao fizicka osoba? Dogovorim se s vlasnikom apartmana po ugovoru sto cu odradivati od usluga, on nakon primitka novaca od gostiju isplati meni taj postotak. Je li to moguce? Kako bi ja onda to prijavio poreznoj, kakva su to primanja? 

Najpovoljni način je paušalni obrt. 

Neće. Na e-poreznoj pogledajte koji je datum valute povrata, na knjigovodstvenoj kartici, račun 1619. To je datum povrata. Dan nakon toga provjerite račun. Ukoliko imate obrt i podnijeli ste godišnju prijavu po toj osnovi morate zatražiti pobrat pismeno ili putem ePorezne, neće doći automatizmom. 

prije 9 sati , hetta je napisao:

Zašto onda na stranicama booking.coma stoji:

Moram li gostima izdavati račune?

Osvježeno 5 months ago

Da, gostima morate izdati račun pri odjavi, u papirnatom obliku ili putem e-pošte (ili oboje).

 

To sam već odgovorio, tako stoji u ugovoru između bookinga i iznajmljivača. Booking je ugovorno prebacio taj administrativni teret na iznajmljivača. U praksi, to je vrlo rijetko. Iako po zakonu iznajmljivač koji radi sa agencijom ne mora izdavati račun gostu, ovdje se ugovorno obvezao da će taj posao odraditi odjednom i za sebe i za booking.com - pa je sve u smislu zakona zadovoljeno. 

Moguća je i obratna situacija, gdje se ugovorom određuje da agencija izdaje račun umjesto iznajmljivača, iako bi to trebao učiniti iznajmljivač.

Nadzor Porezne ili Carinske uprave provjeravava sve činjenice u takvim situacijama. 

Prije 13 minuta, JJStomper je napisao:

U redu, za licencu cu pitati U Hrvatskoj Gospodarskoj Komori. To je najmanji problem. 

Sto se tice stete, sve je dogovoreno i pokriveno ugovorom, nije problem. 

No ako sam dobro shvatio, kroz pausalni obrt se placa poreza onoliko koliko mislimo da cemo zaraditi u sljedecoj godini? Tj mi navedemo neku cirfu koja je vjerojatna da bi mogla biti i onda toliki paušal platimo? 

 

Tako plaćate predujam poreza na dohodak. Po godišnjem obračunu, nakon podnošenja PO-SD obrasca se obračun svodi na stvarni, tj. uzme se u obzir ono koliko ste platiti po predujmu i sučeli se sa realno ostvarenim, a to je ujedno i osnovica za novi predujam. 

prije 3 sati , hetta je napisao:

Po ovome niste baš u pravu:

"Dakle, bez obzira na koji je način došao gost, kada je došao, kome je gost platio i slično, iznajmljivač je dužan ispisati izlazni račun za pruženu uslugu (riječ je dakle o usluzi pružanja smještaja putnicima odnosno turistima)."

To je sa neke "službene" stranice koja objašnjava koje su sve obveze iznajmljivača....

Možda mislite na ovu stranicu: 

https://www.xn--iznajmljivai-yrb.hr/privatni-iznajmljivaci-izdavanje-racuna/

Prije rečenice koju citirate stoji: "Izdavanje računa za iznajmljivače vrlo je jasno definirano", međutim, autor se ne poziva ni na jedan propis. Čak niti ne piše tko je autor. 

Pogledajmo propise. Prvo Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti na temelju kojeg iznajmljivači dobiju odobrenje za rad: 

Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti , člana k 10, stavak 1, točka 6: `izdati gostu čitljiv i točan račun s naznačenom vrstom, količinom i cijenom, odnosno odobrenim popustom, pruženih usluga za svaku pruženu uslugu, osim u slučaju ako račun za usluge pružene gostu izdaje turistička agencija´.

Pogledajmo mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave: 

https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=17459

Shodno navedenom, ako privatni iznajmljivači smještaja nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, nisu obvezni za pružene usluge izdavati račune čiji je sadržaj propisan odredbom članka 15. Zakonaje ra o porezu na dodanu vrijednost odnosno članaka 74. i 75. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, međutim privatni iznajmljivači smještaja trebaju putničkim agencijama ispostaviti račun ili neku drugu odgovarajuću ispravu koja će toj putničkoj agenciji služiti kao isprava za knjiženje poslovnih izdataka

Usluge prehrane oporezuju se porezom na dodanu vrijednost u smislu članka 2. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ako ih obavlja obveznik poreza na dodanu vrijednost. Ako usluge prehrane obavljaju privatni iznajmljivači koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost tada oni ne smiju na naknadu za obavljenu uslugu obračunati porez na dodanu vrijednost, niti ispostaviti račune čiji je sadržaj propisan odredbom članka 15. Zakona o porezu na dodanu vrijednost odnosno članaka 74. i 75. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost budući da nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, međutim privatni iznajmljivači za obavljenu uslugu trebaju korisnicima usluge ispostaviti račun ili neku drugu odgovarajuću ispravu koja će korisnicima u slučaju da su poduzetnici služiti kao isprava za knjiženje poslovnih izdataka.

Kao što možete vidjeti, iz propisa proizlazi da to nije 'službena' stranica, te da anonimni autor ne zna o čemu govori, a da internetski serveri mogu trpjeti sve, kao i papir.

Pored zakonskog, nema niti računovodstvenog, poreznog niti logičkog temelja za izdavanje računa nekome s kim niste u poslovnom odnosu i s kim nemate novčani tok ili drugi način plaćanja. Isto tako bi bilo bizarno (a i nezakonito) izdavati račune i gostu i agenciji, jer je svaki račun vjerodostojna isprava koja mora biti zabilježena i u poslovnim knjigama.

Tako bi netko tko slijedi upute s ove stranice mogao sam sebi udvostručiti poreznu obvezu (ukupni primitak,  osnovicu članarine TZ i možda čak i ući u sustav PDV-a), jer agenciji mora izdati račun ako mu ona plaća (agencija treba temelj za knjiženje u svojim poslovnim knjigama), a s druge strane ovdje ga 'usput' izdaje i gostu. Eto tek tako, jer je to 'jasno definirano'? 

Srećom, iznajmljivači su kategorija koju porezno tijelo ne kontrolira izravnim vanjskim nadzorom, pa se može tolerirati svašta.

Ministarstvo financija je svjesno da su ti ljudi zapravo građani, a ne poduzetnici, pa im ovakve pogrešne informacije koje mogu pronaći na internetu ne mogu puno naštetiti. 

Prije 37 minuta, hetta je napisao:

Pitam kao gost, ne kao iznajmljivač :).

Ali hvala puno na uloženom trudu u odgovor.

Kao gost na neki način trebate dobiti račun, to može biti i elektronskim putem od agencije ili na licu mjesta od iznajmljivača, ali netko ga treba izdati. 

Mislim da trebate registirati i zakup pokretnina, to nije agencijska usluga i to ne morate registrirati. Možete uvesti mobilnu kućicu u dugotrajnu imovinu, ako želite koristiti izdatke za amortizaciju, inače ne morate. Kako je riječ o zakupu, moje je mišljenje da nema potrebe za registraciju izdvojenog pogona. 

prije 10 sati , JJStomper je napisao:

Dobar dan! 

Evo ovako, imam vise pitanja u vezi ovoga. Dakle, ono sto bih ja radio je davanje usluga za vlasnike apartmana/stanova. Te usluge bi bile ciscenje, docekivanje gostiju, oglasavanje. Sto se tice poreza vezanih uz tu nekretninu, sve placa vlasnik, kao i rezije i ostale slicne potrebe. Na meni je da dovodim goste, ocistim i primim ih. Nebi bio zaposlenik, nego samo bi odradivao usluge koje su navedene dok bi se prihod od nocenja dijelio u odredenom prije dogovorenom omjeru. 

E sad, mogu li ja ovo raditi kao fizicka osoba uz potpis obostranog ugovora gdje je ovo dogovoreno u detalje? Ako netko zna vise, slobodno neka ostavi neki kontakt pa da popricamo uzivo, mogu ujedno i pokazati ugovor na koji mislim. Za ovo pretpostavljam da ako uopce mogu kao fizicka osoba raditi, da tu spadaju samo nekretnine koje su kategorizirane poput apartmana. 

Sljedece pitanje, ako moram otvoriti nesto je li bolje otvoriti j.d.o.o. ili obrt? Kako se placa porez,  koja je procedura? Molim vas da navedete razloge koji su po vama bitni!

Zna li netko trebam li mozda polagati ispit za posredovanje nekretninama? Iako mislim da to nije potrebno ako cu raditi sam za sebe, ako moram otvoriti tvrtku onda je vjerojatno potrebno. 


Ne vidim zasto se ovo nebi moglo dogovoriti bez ikakve firme, ja radim po nekakvom dogovoru za nekoga tko mi za to plaća. Imam jos nekoliko pitanja ali to mozemo kroz raspravu razraditi! LP

Navedeni posao je najbolje obavljati tako da otvorite paušalni obrt. Mišljenja sam da ne morate ništa polagati i da nemate nikakvih posebnih uvjeta za to. 

Naravno da za to možete sklopiti ugovor, ali najpovoljniji porezni tretman za to je kroz paušalni obrt. 

https://www.hgk.hr/documents/predavanje-mostarcic-pausalno-oporezivanje-25b028e013e335.pdf

Prije 23 minuta, River7 je napisao:

Novac se može isplatiti vlasniku - udjelničaru društva kao predujam dobiti. Za poslovanje j.d.o.o. je svakako preporučljivo angažirati računovođu (osim ako sami ne znate voditi taj dio posla), pa će Vam računovođa voditi računa o načinu isplate. 

Kod isplate predujma dobiti treba voditi računa da bude dovoljno dobiti na kraju, inače je potrebno naknadno platiti porez..

, hogar1983 je napisao:

Puno hvala na odgovoru, moje razumijevanje je bilo da npr ukoliko je porez u Ceskoj 10 posto da trebam platiti tu razliku poreza npr da je ovdje 30, 20 posto razlike, samo dajem primjer. Znaci ne moram placati doprinose, mirovinsko, zdrastveno, samo porez na neto placu od 36 posto ? ukoliko sam dobro shvatio

Vrlo mi je teško reći bez da znam kako je češki poslodavac postupao i kakav je uopće vaš ugovor s njim. Nesamostalni rad za društvo sa sjedištem u drugoj državi članici EU je malo specifično. Postoje ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i ugovori o socijalnom osiguranju, a postoje i pravila EU o postupanju na zajedničkom tržištu, sve to može biti važnije od općih principa koje sam naveo. 

Pokušajte pročitati ovo: 

https://www.porezna-uprava.hr/obrazac_joppd/Documents/EU poslodavci za internet.pdf

i usporediti sa svojom situacijom, pa onda možemo nešto zaključiti.