herostrat

Dakle, u postupku izrade izmjena i dopuna važećeg prostornog plana potrebno je, u vrijeme održavanja javne rasprave, podnijeti zahtjev za prenamjenom plana kao što je gore rečeno. U svakom slučaju, riječ je o postupku koji jako dugo traje. Ako imate sreće, pa je u tijeku izrada prostornog plana, onda tako treba napraviti. Ako ne....sve to može potrajati godinama.

Ako je izvan građevinskog područja, ne može se graditi ništa više. To što je legalizirano - to je to!

Prostorni plan je ukinut, dakle pravni učinci djeluju od objave u Narodnim novinama. Kod poništenja se ukidaju pravne posljedice koje je proizveo. ZOZO je, po meni, na tragu. Ovo otvara Pandorinu kutiju svih mogućih reperkusija. Meni se čini da ovakvo ukidanje daje legitimitet podnositeljima tužbe da sada podnesu i tužbu za prostorne planove nižeg reda koji su se naslanjali na ovaj, ukinuti.

Jedna zanimljiva situacija za koju bih volio dobiti Vaše mišljenje. Dakle, Visoki upravni sud ukinuo je Prostorni plan županije. Budući da svi znamo koliko traju postupci u RH, u međuvremenu je donošeno čitavi niz prostornih planova (od Izmjena i dopuna spornog Prostornog plana Županije do planova nižeg reda) koji se zasnivaju na ovom ukinutom. Što je s pravnih učincima ovakve odluke? Inače, prostorni plan je ukinut jer ga je donio Povjerenik koji to, po Zakonu, može samo iznimno (a iznimnih razloga nije bilo).

Malo karikiram ali otprilike je bilo ovako: Danas je saznala da će joj sutra biti uručen otkaz pa je odmah pošla na bolovanje. I tako već 4 mjeseca.

Bojim se da se nismo u potpunosti razumjeli. Nije sad bito je li ili nije zakonit otkaz. Bit stvari je u tome da je gospođa pošla na bolovanje prije nego joj je otkaz uručen. Predmnijevam da, ukoliko otkaz (fizički) nije uručen - ne teče ni otkazni rok?

Osoba A shvatila je da će dobiti otkaz ("rješavanje" viška djelatnika i slanje u prijevremenu mirovinu) pa je isti preduhitrila otvaranjem bolovanja. Dakle, otkaz joj nije uručen pa pretpostavljam da ne teku ni otkazni rokovi?!? Do kad osoba A može (jer očito ima doktora koji će bez problema produljivati bolovanje do u beskraj) održavati ovakvu situaciju? Unaprijed hvala na odgovoru!

Nema Vam tu posebne potrebe za stručnim osobama (o ovoj fazi). Naime, prenamjena u građevinsku zonu (kako sam već napomenuo) moguća je jedino u fazi izrade izmjena i dopuna važećeg prostornog plana. Jedino tada možete tražiti da Vaše zemljište uđe u građevinsko (što ne znači da će se, po inerciji, to dogoditi). U međuvremenu od nadležnog gradskog ureda za urbanizam možete zatražiti lokacijsku informaciju koja predstavlja neupravni akt u kojem Vam oni napišu što se i kako može na toj katastraskoj čestici.

Da ne bi previše elaboriraio, ako vi zaista imate građevinsku dozvolu, Izrađivač prostornog plana je to morao znati (nadležni upravni odjel Grada morao mu je dostaviti građevinske dozvole, a naročito za područja na kojima se želi raditi prenamjena). E sad, da su oni to područje na kojem se nalazi Vaša kuća pretvorili u zonu javne i društvene namjene ili nešto drugo što ima širi društveni značaj - onda bi to (donekle) imalo smisla. Ovako, vjerujem da postoje dva razloga za to: 1. Želilo Vam se napakostiti (ne bi me začudilo) ili 2. Šlampavost i brzina kod izrade plana (ni ovo me ne bi iznenadilo). Što je Vama činiti? Pa zapravo - gotovo ništa. Zemljište se može prenamijeniti jedino u postupku izrade Izmjena i dopuna postojeće prostorno-planske dokumentacije. vi ovdje ospominjete termine GUP, urbanistički plan kao istoznačnice ali one to nisu. Dakle, trebalo bi vidjeti je li ista namjena u Prostornom planu (u kojem se određuju građevinska područja) GUP-u (u kojem se detaljnije razrađuje po namjenama i UPU (plan nižeg reda - ukoliko na ovom području postoji. Dakle, ako je to zona za koju je predviđena izrada UPU-a (vjerojatno nije) onda bi mogli inicirati njegovu izradu i sami ga financirati (znam, znam,...zvuči suludo). Ipak, situacija nije tako beznadežna. Naime, kuću (ako ima građ. dozvolu) neće vam nitko srušiti. Štoviše, neki prostorni planovi dopuštaju mogućnost rekonstrukcije postojećih zgrada i ako su u zelenom pojasu. Međutim, ukoliko je cilj prodaja - onda jest problem. Osim za mahera koji bi to kupio jeftinije a onda, pri izradi izmjena Plana, uredio da to opet postane građ. područje. Placet!

Ako podijela nije napravljena, i dalje ste suvlasnici nekretnine. Drugim riječima, ne preporuča se gradnja.

Trebalo bi pogledati prostorni plan ali, po svemu sudeću, parcela se nalazi u tzv. neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za koji, pretpostavljam je potrebno napraviti urbanističkog plan uređenja (plan detaljnije razrade). Do donošenja UPU-a, ne možete graditi.

Već je rečeno, krov mu ne može ulaziti u vaš prostor i više je nego izgledno da dozvolu za takvu gradnju - nema.

To je stvar prostornog plana ali načelno, teško da bi mogli uspjeti u svom naumu. Naime, nije samo problem u koeficijentu izgrađenosti nego i o veličini parcele. Kada gradite novu građevinu (dakle, ne govorim o rekonstrukciji postojeće) u većini prostornih planova minimalna površina građ. čestice je 300 m2.

Moje je mišljenje da ste u pravu Činjenica jest da je i Vaša katastarska čestica unutar građevinskog područja naselja ali nije riječ o gradivoj kat.čestici pa je legično da joj vrijednost ne može biti ista kao one na kojoj je gradnja dozvoljena.

Urbano pravilo u prostornim planovima predstavlja nešto kao "lex speciales" generalnom pravilu. Dakle, ako postoji urbano pravilo koje zabranjuje gradnju građevina gospodarske namjene, onda je to tako i ne može se ignorirati.

Naravno da bi trebala.

Po meni, nema. Eventualno je moguća rekonstrukcija postojeće zgrade (ali i to samo ako takvo nešto omogućava prostorni plan.) Prema spomenutom pravilniku bez dozvole A U SKLADU S GLAVNIM PROJEKTOM moguće je izraditi pomoćnu zgradu do 50 m2 tlocrtne površine. Drugim riječima, samo izmjena plana....

Mda, u pravu ste, zaboravio sam na kojem sam forumu Mislio sam na bilo kakav pravni lijek. Hvala.

Ne, nije o tome riječ. Ovo, gore citirano, je mogućnost žalbe na pojedinačni upravi akt (građ. dozvolu i sl.) i to nije sporno. Prostorni plan je podzakonski akt i zapravo, postoji određena pravna praznina u reguliranju ovog pitanja a praksa je to (donekle) riješila podijelom nadležnosti između Ustavnog suda i Visokog upravnog suda (ali prilično komplicirano) što je zapravo, prillično čudno...

Bojim se da ništa od etažiranja jer otac vjerojatno ne priznaje majci pravo i na kuću (ako sam dobro shvatio). Nema prisilnog etažiranja, ono je uvijek rezultat dogovora. U suprotnom - parnica (nakon provedenog postupka razdiobe suvlasničke zajednice u vanparničnom postupku).

Poštovani, tko je nadležan za rješavanje žalbi na doneseni Prostorni plan?

Molio bih nekoga ako me može uputiti na internetsku stranicu gdje bih mogao vidjeti nomotečnička pravila u pogledu izrade pročišćenog teksta podzakonskog akta? Hvala...

Bez želje za uvredom, mislim da bi Vam, s obzirom na Vaše znanje jezika, najbolje bilo angažirati odvjetnika.

Dakle, ovakva je situacija: Namjeravam izvršiti nadogradnju potkrovnog stana u zgradi sa 6 katova i pretvoriti ga u "normalnu" etažu. Ništa nije sporno glede prostorno-planske dokumentacije, međutim zanima me što se događa u postupku ishođenja odgovarajućeg akta o gradnji. Naime, budući da mi je ovakav zahvat potrebna suglasnost suvlasnika zgrade (jer je krov suvlasničk dio svih vlasnika stanova) a u stvarnosti je situacija takva da za nekoliko stanova je gotovo nemoguće takvu suglasnost dobiti (primjerice jedan stan vodi se kao društveno vlasništvo a ja uopće ne znam koji je to stan?. Nadalje, jedan stan je vlasništvo čovjeka koji je za vrijeme rata otišao u Srbiju i gubi mu se trag. Također, postoje još 2-3 sporne situacije - da ih sad ne objašnjavam - kod kojih je također teško ili nemoguće dobiti suglasnost. Dakle, kakva je praksa u Uredima za izdavanje dozvola u ovakvim slučajevima? Moram li dobiti suglasnost baš svih stanara pa čak i kad do njih ne mogu doći ili ima neki drugi model po kojem se ovo može riješiti? Svi prijedlozi su dobrodošli

To mi je jasno, upravo o tome i govorim. Iako je postupak, de facto, završen i treba samo napisati rješenje - meni to i dalje zvuči, najblaže rečeno nategnuto. Zašto se čovjeku ne izda akt o građenju a onda je sasvim normalno od njega tražiti plaćanje doprinosa. Meni ovo zvuči kao (zakonski) prilično nategnuto osiguranje da investitorova obveza što prije sjedne u gradsku blagajnu.