herostrat

Kada se spominje Pravilnik o jednostavnim građevinama (u kontekstu činjenice da ne treba građevinska dozvola) uvijek se zanemaruje onaj članak koji kaže da sve mora biti u skladu s prostornim planom....

Zapravo, sve ovisi o prostornom planu područja na kojem se nalazi predmetna nekretnina. Načelno, tu postoje dvije situacija različito regulirane u različitim prostornim planovima. Dakle, ako je susjed već postigao maksimalno dozvoljenu visinu propisanu prostornim planom, onda ništa ne može nadograditi. Ako pak nije iskoristio maksimalnu visinu (npr. ima jedan kat a prostorni pllan predviđa mogućnost gradnje dva kata) onda opet ovisi kako prostorni plan tretira udaljenost nove građevine od međe. Većina prostornih planova dozvoljava da nadogradnja prati postojeći građevinski pravac - u tom slučaju, vjerojatno ne možete ništa. Druga situacija je kad prostorni plan kaže da se nadogradnjom mora uvući od međe (najčešće 3 metra ali ovisi). Treća situacija je i najrjeđa a to je - ako postojeća građevina odstupa po urbanističkim parametrima za gradnju pa se onda dozvoljava samo rekonstrucija u postojećim gabaritima (u tom slučaju ne može graditi u vis). Najčešća je ipak situacija da je, zahvaljujući nepravednoj legalizaciji, vašem susjedu omogućena i nadogradnja.

Molio bih pomoć ako netko ima ideju. Dva 1. rođaka "posjeduju" nekoliko hektara zemljišta u omjeru 50:50. Nizom nekih životnih okolnosti (nisu bitni za slučaj) čitava imovina upisana je samo na jednog rođaka. Obojica su u jako dobrim odnosima i obojica svjesna da je imovina zajednička (što se potvrđuje i u činjenici da su, pri prodaji dijela zemljišta, novac dijelili ravnopravno). E sad... Rođak na kojem je sva imovina nema potomaka a ovaj drugi (koji "na papiru" nema ništa) ima familiju. Sada bi oni htjeli to zemljište formalno podijeliti ali ne ne znaju kako. Naime, riječ je o prilično vrijednom zemljištu pa bi porez, u slučaju darovnice, bio prevelik za obojicu. Razmišljali su i o Ugovoru o doživotnom (i dosmrtnom) uzdržavanju ali su zaključili (ne znam jesu li u pravu) da je samo prvi nasljedni red oslobođen plaćanja poreza kod ovako stečene imovine. Dakle, moje pitanje je: na koji najbezbolniji način podijeliti zemljište (makar i u idealnom suvlasništvu) a da to ne podrazumijeva (u ovom slučaju) plaćanje desetke tisuća eura poreza? Postoji li takav način. Napominjem da su obojica u jako dobrim odnosima i ovaj, "papirnati" vlasnik bi prihvatio bilo što (osim, naravno, ako baš ttime znantno ne ugrožava svoje interese). Hvala.

Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja ne može se ishoditi akt o gradnji dok se ne donese urbanistički plan uređenja. Gradovi su imali obvezu donijeti tzv. dopunu prostornog plana kojem bi se ovo neizgrađeno građevinsko područje podijelilo na uređeno ili neuređeno. Ukoliko je takvo nešto napravljano na vašem području, onda na tzv. "uređenom" građevinskom zemljištu možete ishoditi akt o gradnji a ukoliko je određeno kao neuređeno (što je izvjesno budući nema pristupa) onda ne možete ishoditi akt o gradnji dok se ne donese propisani urbanstički plan uređenja (koji bi upravo trebao riješiti i pitanje koje spominjete - pristup parceli).

...a trebalo bi i bokunić dozvole, a?

Molio bih upućene da me savjetuju oko "najbezbolnijeg" prijenosa veće količine novca iz jedne u drugu državu. Da ne bih ispao neki krivotvoritelj (:) pojasnit ću detaljnije: Hrvat (ima domovnicu) koji živi u Crnoj Gori, prodao je imovinu i taj novac (riječ je o eurima) želi položiti u hrvatskim bankama (tj. nekoj od banaka u Hrvatskoj). Koji bi bio najbolji način realizacije a da pri tom ne izgubi puno novca na neke provizije (naravno da mislim isključivo na zakonite načine a ne fizički transfer preko granice). Hvala unaprijed.

Slažem se ali to onda dalje vodi do još jedne u nizu šizofrenih situacija do koje je došlo zbog legalizacije. Primjerice, zakonski nema razlike josam li napravio nelegalnu građevinu na tvom zemljištu illi na zemljištu koje predstavlja javno dobro u općoj uporabi. Dakle, u prvom slučaju iako bi se takva građevina mogla legalizirati, mislim da nikad nad njom ne bi mogao steći vlasništvo jer je očito riječ o čistom lopovluku. U drugom slučaju, eto...Ministarstvo državne imovine predaje imovinu svih nas čovjeku koji je uzurpirao spomenuto zemljište. Dakle, prvi put je nagrađen kad je građevina legalizirana na tuđem zemljištu a onda ga se dodatno nagrađuje da to zemljište i otkupi jer kao...što ćemo sad kad je situacija takva kakva jest. Gadljivo.

Molio bih mišljenje za slijedeću situaciju: Katastarska čestica predstavlja javno dobro u općoj uporabi pod upravljanjem Hrvatskih cesta. Ova katastarska čestica predstavlja glavnu prometnicu. Međutim, ona je u naravi puno šira od same, izgrađene ceste (na nekim mjestima i do 20-ak metara). Na samom rubu ove katastarske čestica (ali unutar nje) prije 40-ak godina izgrađeno je nekoliko garaža koje se nalaze u usku, lokalnu cestu koja ide paralelno sa ovom glavnom prometnicom. Naravno, garaže se izgrađene "na divlje" jer nisu ni mogle biti legalno izgrađene na zemljištu Hrvatskih cesta. Sada su garaže u briljantnom postupku legalizirane. Vlasnik je sve napravio da se, prije 10-ak godina ove garaže nađu u građevinskom području. Ono što slijedi je parcelacija i gradnja stambenih građevina na postojećim garažama. Jedina prepreka je (ako jest) vlasništvo. Moje pitanje glasi: Smiju li Hrvatske ceste prodati ovoj dio katastarske čestice na kojoj se sad nalaze garaže? Koliko me pamćenje sjeća, nekada su Hrvatske ceste mogle samo dati koncesiju ali danas više ne znam kakva je situacija. Može li se, na neki način (kao što je to slučaj kod JLS) ukinuti status "javnog dobra u općoj uporabi" i prodati ovaj dio kat. čestice koja nije neophodna za eventualno širenje glavne prometnice? Ako da, mora li to onda biti ponuđeno svima pod istim uvjetima ili samo ovim nelegalnim graditeljima? Hvala.

Ono što se zanemaruje pri tumačenju Pravilnika o jednostavnim građevinama je činjenca da zahvat uvijek mora biti u skladu s važećim prostornim planom. Dakle, ako Odredbe Plana kažu da građevina mora biti udaljena min. 3 metra od ruba parcele, onda se to odnosi na bilo koju (svaku) građevinu...

Molio bih savjet za slijedeću situaciju: Imam olakšicu na svoju 15-godišnju kćer. Međutim, u slijedećoj 2019. očekujem da će ona zaraditi nekoliko puta veći iznos od ovih 15.000,00 kn. Riječ je o jednokratnom iznosu za filmsku ulogu. Može li mi netko reći što trebam poduzeti glede poreza? Odjaviti je sa svoje porezne kartice? Na početku godine ili kad dođe do uplate tog iznosa? U biti, što napraviti da bi to prošlo najbezbolnije za mene (koji na račun kćeri imam 200-tinjak kuna veću plaću) Hvala unaprijed!

To je strma ulica sa stepenicama kakve su većinom u primorskim gradovima pod brdom na velikoj strmini. Insfrastrukturu (odnosno stepenice i rasvjetu) je nakad davno napravila općina. Da li je to činjenica zbog koje se može utjecati na (formalnopravno) vlasništvo ovog privatnika koji zbog svađe sa susjedima želi zatvoriti ulicu?

Molio bih mišljenje oko sljedećeg: u mom gradu, postoji jako puno ulica (govorim isključio o pješačkim ulicama) koje su svojim dijelovima u vlasništvu privatnih osoba. Konkretno, imam situaciju gdje je manji dio pješačke ulice (od njenog početka pa jedno 30-ak metara) u vlasništvu privatne osobe koja u toj zoni ima i svoju kuću. Nastavak te ulice nije njegov i preko te ulice pristup svojim kućama ima 10-ak vlasnika. Sad ovaj čovjek traži od Grada da otkupi ovaj dio ulice ili će u suprotnom na tom mjestu postaviti vrata (te time onemogućiti pristup gore spomenutim susjedima). Napominjem da je riječ o ulici koja kao takva ima ime i kućne brojeve već desetljećima. Može li ovaj vlasnik napraviti takvo nešto pozivajući se na svoje vlasništvo i na koji način se ove situacije reguliraju. Naime, ovakvih i sličnih situacija je jako puno. Zanima me kako to riješiti jer se pretpostavljam u socijalizmu nije vodilo računa čije je vlasništvo zemljišta preko kojeg se željelo praviti ulice. Hvala!

Divim se Matrixu koji je na ovu objavu uspio ostati staložen i čak bez podsmijeha dati odgovor

Ako šire cestu (dobivale time katastarske čestice na vrijednosti ili ne) onda to nije evidentiranje prema Zakonu o cestama koje je gore spomenuto.

Projektant potpisuje da je projekt u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom. Ako idejno rješenje nije prihvatljivo, treba vidjeti o kakvim je nepravilnostima riječ i mogu li se ispraviti. Ako se ne mogu ispraviti, postavlja se pitanje kako u startu projektant nije vidio da od tog projekta neće biti ništa (a sve s obzirom na onaj dio iz ponude - Analiza prostorno planske dokumentacije i mogućnosti gradnje). Po mom mišljenju, bilo bi opravdano platiti onaj dio koji se odnosi na prvu stavku, a sve nakon toga - ne.

Molio bih savjet za slijedeću situaciju. Imam poreznu olakšicu na kćer kojoj je 14 godina. Već nekoliko godina, moja kćer konstantno prima novčane iznose za glumu u kazalištu ali ti iznosi nikad nisu prelazili onu granicu od 13 tisuća (ili 15? - ne znam točno koliki je limit). Međutim, početkom slijedeće godine, vrlo je izgledno da će glumiti u filmu za koji će primiti znatno više od ovog dopuštenog minimuma. Što je meni u tom slučaju činiti a da me ne "zakolje" neki ogromni porez. Koji bi moji potezi trebali biti? Računam da će samo snimanje trajati mjesec dana. Hvala....

Prijepori su oko kopanja hitrotehničkog tunela (tunel otpadne odvodnje). Treba li otkupljivati zemljište samo na ulazu u tunel na površini ili i svih čestica koje se nalaze poviše tunela....

Dakle, kako se vlasništvo nad katastarskom česticom rekflektira na njezin podzemni dio? Dokle seže "u dubinu" vlasništvo nad tom česticom? Je li to regulirano nekim zakonom? Ili konkretnije...ako se gradi nekakav tunel (neovisno o dubini ili ipak..?) je li potrebna suglasnost vlasnika ili je to vlasnikovo ili ...kako? Hvala...

Ovo baš i nije točno. Ili točnije, ovisi u kojem gradu. U mom gradu, za ishođenje građevinske dozvole, može se kolni pristup omogućiti i putem služnosti puta s tim da je cijena veća jer se mora uplatiti u tzv. Fond za garaže (na nedostajuća parking mjesta).

Poštovani, koliko je "jako" pravo služnosti? Odnosno, može li mi netko nametnuti pravo služnosti preko zemljišta kojem sam vlasnik? Primjerice, ako vlasnik susjednog zemljišta do svoga zemljišta može samo preko moga, može li sud (ili tko već) naložiti meni da mu omogućim pravo prolaza preko mogu zemljišta? Ili npr. ako se na javnu kanalizacijsku mrežu želi spojiti preko moga zemljišta, moram li mu udovoljiti? Hvala...

Pristup na javno prometnu površinu može se ostvariti i preko služnosti. Barem prema odredbama prostornog plana nekih gradova...

Hvala puno G-man.

Vjerojatno već prožvakana tema, ali ipak bih molio pomoć. Moja tetka je bila udana za čovjeka koji je umro. U braku nisu imali djece. Nakon nekoliko godina udala se za drugog čovjeka (koji je prije nje imao brak). Sada je i taj drugi čovjek umro. Prvo pitanje je sljedeće: Imaju li djeca ovog njenog drugog muža (djeca iz njegovog prvog braka) pravo na imovinu moje tetke nakon njene smrti? Drugo pitanje - Ovaj drugi muž ima svoj bankovni račun na kojem ima nešto novaca. Istina, novci su od moje tetke ali račun je njegov (ona ima punomoć). Sada je taj račun, nakon njegove smrti zamrznut (pretpostavljam do ostavinske rasprave). Imaju li njegova djeca iz prvog braka pravo na taj novac i ako da, na koji način se on dijeli? Hvala

Nije to SAMO unutarnje uređenje. Riječ je o prenamjeni garaže u stambeni prostor. U mnogim gradovima, prostornim planom je onemogućena prenamijena garaža u druge namjene. Ako je i dozvoljena onda morate zatražiti izdavanje dozvole o promjeni i uporabi građevine. A to onda zahtjeva i dokaz vlasništva. A vi niste jedini. Dakle, teško će to (legalno) ići bez svih suvlasnika.

Glavno da smo se mi složili u bitnom. I time, vjerojatno, oneraspoložili potencijalnog graditelja.