severus

Pozdrav, sredstva na računu se protuzakonito vrše jer se polazi od pretpostavke da niti banka niti fina ne znaju izvor prihoda odnosno radi li se o zaštićenim ili nezaštićenim primanjima. Novim propisima je prebačena odgovornost a ovršenika da dokazuje odnosno obavijesti nadležna tijela o primanjima koja su izuzeta, a nakon ovoga po otvaranju računa posebne namjene, sva sredstva koja su izuzeta obavezno idu isključivo na poseban račun, ni u kojem slučaju na račun(e) koji je/su već terećen(i) ovrhom. Ovršenik uvijek ima pravo na uvid u podatke u očevidniku kod fina-e, dakle možete se informirati o ovrhovoditelju(ima), redoslijedu osnova plaćanja, vrsti osnova plaćanja te iznosima za koja Vas terete. Dakle, moguća je kontrola ispravnosti ovrhe i od strane samog ovršenika, barem je tako zamišljeno. Samim zakonom o provedbi ovrhe određena je i prekršajna odgovornost banaka i fine, iako dosta nedorečena. Ne ulazeći u pojedine slučajeve opisane ovdje jer nisu sva primanja aposlutno izuzeta u svim slučajevima, ipak bi se trebalo pogledati tko Vas tereti i zbog čega te što je sve obuhvaćeno ovrhom ( koji sve računi, primjerice). Također, kod blokade računa, ukoliko su svi obaviješteni od strane ovršenika o činjenici zaštićenog primanja, ne smije biti prijenosa na račun ovrhoovoditelja odnosno drugi račun, barem bi tako trebalo biti.

Pozdrav, zahtjev za donošenjem dopunske drugostupanjske presude je u ovakvom slučaju smislen ukoliko je IIst. sud propustio donijeti sve odluke o žalbi odnosno propustio je odlučiti o svim žalbenim razlozima, primjerice, nije donio odlučio o troškovima postupka. U tom slučaju bi presuda u pogledu odluka sadržanih u njoj, a o kojima je valjano odlučeno, postala pravomoćna i izvršna, dok bi u pogledu žalbenih razloga o kojima nije odlučeno, pravomoćnost tekla od donošenja dopunske odluke. Međutim, ukoliko Vi smatrate da je obrazloženje IIst. presude manjkavo odnosno izreka presude nerazumljiva, nedorečena ili postoje drugi nedostaci zbog kojih se ista ne može izvršiti, u tom slučaju biste mogli podnijeti reviziju protiv IIst. presude temeljem čl. 382.st.1. toč.3., a u vezi s čl. 385. ( novele ).

Može podnijeti kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela tjelesne ozljede te podnijeti privatnu tužbu sa zahtjevom za naknadom štete, uz traženje dodatnih mjera propisanih zakonom, a kako bi se zaštitio od eventualnih drugih nasrtaja ( napada ? ) susjeda. U daljnjem postupku bi se trebala razjasniti stvar. Lp

Agencija Vas odmah obavještava pisanim putem ili elektroničkom poštom ( ostavite im mail jer na ovaj način ide brže ) o otvorenom računu posebne namjene na koji će Vam se isplaćivati sredstva izuzeta od ovrhe sve dok isplata traje. Također, iznose koji su Vam ovršeni odnosno zaplijenjeni bez osnove banka Vam je također dužna isplatiti. Ponesite potvrdu o isplatama rodiljne naknade FINA-i i banci te tražite da Vam isplate sva sredstva koja su neosnovano zaplijenili. Ovdje bi u obzir dolazilo i pravo na naknadu štete, ali to biste trebli osvariti sudskim putem. Lp

Također možete tražiti prekid postupka zbog gubitka parnične sposobnosti majke odnosno njezinog zdravstvenog stanja ( čl. 212.st.2.) Sud po službenoj dužnosti prekida postupak u ovom slučaju.

Ovo je točno u pogledu činjenice da u samom zakonu uopće nije regulirano pitanje osnovice go, već jedino njegov minimum. Međutim, također sam mišljenja da je moguće drugim pravnim aktima, primjerice pravilnikom, ovo područje urediti na drugačiji način, odnosno u većem opsegu nego što je to određeno KU. Lp

Mogu plijeniti iznos sve do donje granice visine minimalne plaće ( do svibnja 2011.g. ova iznosi cca 2.800,00 kn, B1 ). Dakle, ova suma Vam ostaje neovršiva. Koliko je to dobro ili loše, ovisi o visini Vaših primanja. Pozdrav

Radnici koji ne ostvaruju posebne dodatne dane imaju pravo na godišnji odmor u trajanju zajamčenom zakonskim minimumom odnosno 4 tjedna. Mene više zanima što je radnicima koji ostvaruj dodatne dane, a računaju im se na temelju osnovice koja je manja od stvarnog iznosa radnih dana u tjednu?

Ovdje se radi o različitim mjernim jedinicama ( dani - tjedni ), ali, ako uzmemo u obzir da će 4 radna tjedna, koliko je minimalno zajamčeno samim zakonom, redovito u sebi sadržavati više od 18 radnih dana koji su KU određeni kao osnovica za računanje, a na ovo će se dodavati dani prema stažu i dr., neće li to dovesti do diskriminacije radnika koji prema dodatnim uvjetima ostvaruju pravo na dodatne dane odnosno dulje trajanje godišnjeg odmora? Npr., radnik koji se tek zaposli, recimo sss ili nkv, uglavnom, ne ostvaruje po dodatnim kriterijima neke extra dane godišnjeg, u svakom slučaju će imati zajamčena 4 radna tjedna, koji će u principu obuhvatiti više od 18 radnih dana ( 20 ili 24), dok recimo radnici koji prema dodatnim kriterijima staža i stručne spreme ostvaruju više dodatnih dana, a koji im se pribrajaju na osnovicu od 18 radnih dana, na taj će način biti zakinuti za minimalno 2 dana ( razlika 18 osnovice i 20 osnovice, npr.). Što se novog kolektivnog tiče, moguće je da se sindikat ovom prilikom koristio pravom temeljem čl. 7. st. 2 zor-a jer se ovdje očito radi o malom manevru. Sva dodatna mišljenja i informacije su dobrodošle...

Točno. Zakon se promijenio, a Vaš pravilnik o radu nije usklađen s promjenom, što kod primjene nije toliko bitno jer se uvijek primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo, dakle prema zor-u. Dakle, najkraće trajanje godišnjeg odmora je 4 tjedna, a na ovo dodajete dodatne dane prema ostvarenom radnom stažu ili godinama, kako je već regulirano pravilnikom. I naravno, trebate uskladiti pravilnik jer je manje povoljan od zor-a, što nije sasvim dopušteno. Lp

Točno. Zakon se promijenio, a Vaš pravilnik o radu nije usklađen s promjenom, što kod primjene nije toliko bitno jer se uvijek primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo, dakle prema zor-u. Dakle, najkraće trajanje godišnjeg odmora je 4 tjedna, a na ovo dodajete dodatne dane prema ostvarenom radnom stažu ili godinama, kako je već regulirano pravilnikom. I naravno, trebate uskladiti pravilnik jer je manje povoljan od zor-a, što nije sasvim dopušteno. Lp

Gospođo, ako je sve tako kako Vi ovdje pišete, onda smo stvarno kao zajednica spali na niske grane. Svaka čast što želite pokriti svoje izdatke ma koliko da su Vam primanja mala, ali ovo što Vam rade svi pobrojani je protuustavno.

@ Mario1969; Ukoliko se radi o tražbinama s osnove poreza i drugih davanja čiji je nadzor i naplata u nadležnosti Porezne uprave, kod ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika primarno se primjenjuje odredba čl. 142. Općeg poreznog zakona koja među ostalim određuje da se u postupku ovrhe ne mogu plijeniti ovršenikove tražbine po osnovi plaće do iznosa minimalne plaće u RH, a koja za razdoblje do od 1.06.2010. do 31.05.2011.g. iznosi 2.814,00 kn. Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu i na koju svi radnici koji rade u RH imaju pravo. Kako provedbu nadzora nad ovim obavlja i porezna uprava, bilo bi u najmanju ruku smiješno da ista koja bi se trebala brinuti o tome da svi radnici dobiju barem ovaj minimum, "zahvati ovrhom" i ovaj iznos. Prema tome, Vama se ne bi vršio iznos veći od 2/3 Vaše plaće, već iznos koji prelazi ovaj zakonski minimum. Također, s obzirom na visinu Vašeg duga, te iznos koji bi se eventualno "skidao" s Vaše plaće putem ovakve ovrhe, isto bi jedva moglo pokriti kamate. Vaše najbolje rješenje bi možda bilo pokušati s nagodbom kod PU odnosno na drugi način pokušati riješiti ovaj dug. Srdačan pozdrav

Ovdje se ne radi o najmu već o zakupu poslovnog prostora te je već samim zakonom određeno da se ugovor o zakupu trebao sklopiti u pisanom obliku, u suprotnom je ništav. Druga strana može uložiti tužbu, ali time i sebe uz vas stavlja u nepovoljan položaj, osobito zbog utaje poreza. Mislim da biste ovo trebali riješiti mirnim putem, ukoliko je isto ikako moguće. Pozdrav

Poštovani, Vaša prabaka / šukunbaka ( ? ) je odredila svog nasljednika. Po hrvatskom pravu nije dozvoljeno određivati nasljednike svojim nasljednicima u pogledu sve ili određene ostavine. Dakle, ne znam u koje vrijeme je ta oporuka sastavljena jer je doduše jednom davno na ovim prostorima ( posebno Dalmacija ) vrijedilo pravilo da nasljeđuju samo muški potomci, ali vjerujte, ovo je već odaaavno zakonski derogirano. Dakle, ako je Pra / šukun/ baka imala sinove koji su je oporučno naslijedili, njezina oporuka je u cijelosti konzumirana i ne može se primjenjivati na nasljednike njezinih nasljednika odnosno nasljednike Vašeg pradjeda. Također je zabranjeno vezati određenu imovinu odnosno raspolaganje istom na bilo kojem od nedopuštenih temelja. Dakle, sumirano, oporuka bake više ne vrijedi, svi potomci pradjeda nasljeđuju sukladno zakonu, a bez obzira na spol.

Županijski sud kao II stupanjska instanca za upućivanje žalbi na odluke općinskog suda, ako ste to mislili. Lp

Svi rokovi počinju teći od dostave otkaza radniku ( otkazni rokovi, odjave i prijave i ostalo ). Pazite na ovo, ako ništa drugo, zbog obveznog zdravstvenog osiguranja.

Pozdrav, Otkaz ugovora o radu mora biti u pismenom obliku. Također, otkazni rok počinje teći od dostave otkaza radniku. Dakle, sama činjenica usmene obavijesti od strane uprave, kao i činjenica da Vam nije uručeno pismeno otkaza zapravo puno ne znači. Lp

Netko treba sastaviti izmjenu i provjeriti je li uopće provediva, zatim se isto potvrđuje kod j.b. te s prijavom za upis u sudski registar dostavlja sudu, koji također naplaćuje taksu. Dakle, ovdje su troškovi odvjetnika, javnog bilježnika i suda, za sud će se platiti pristojba cca 250,00 kn, a odvjetniku za sastav promjene i javnom bilježniku za potvrdu i ovjeru prema odgovarajućoj tarifi ( otprilike ne ispod 2,000.00 kn).

Promjena tvrtke društva; radi se izmjena društvenog ugovora ( izjave o osnivanju ) i akt se dostavlja sudskom registru trgovačkog suda prema sjedištu društva radi upisa izmjene. Mora biti u propisanom jb. obliku kao i osnivčki akt.

Vaš klub možete registrirati kao udrugu. U RH ne postoji pravni oblik udruživanja kao "klub", odnosno možete u naziv udruge staviti riječ "klub", ali osnovni pravni oblik ovog udruženja jest udruga. Upisu registar udruga je dobrovoljan, u tom slučaju radi se o tzv. neformalnoj udruzi bez pravne osobnosti na koju se primjenjuju pravna pravila koja uređuju odnos ortaštva, uz ona propisana zakonom o udrugama.

@svi; Ovdje se radi o nekretnini koja je u naravi dio grobnice, ili ste sklopili ugovor o kupoprodaji nekretnine / stana, kuće, zemljišta / , a uz to se prenosi i dio grobnice?

Ako hoćete primjer, jedan član foruma ( sudski savjetnik ) ima ovakav primjer u svojoj arhivi. Također, na sudu je da kod svakog konkretnog slučaja odluči je li tužba opravdana ili ne, a s obzirom na razlog tužbe / povrijeđeno pravo /iz radnog odnosa/ ili ev. drugo ( npr. diskriminacija). Kod novčanih tražbina i naknada štete više uopće ne postoji obveza zzp-a. Lp

Pristupnica čemu? Pristupanje ovrsi ? Morate ovdje detaljnije objasniti slučaj jer ako je riječ o onome o čemu mislim da je, imate malo kompliciraniju situaciju. Trebate si naći odvjetnika.

Opomena se može odmah i sudski osporavati ( čl. 129.st.4. Zakona o radu). Lp