severus

wow, čestitke pravnicixyz i sretno svima. Nadam se da će i dalje biti još ovakvih natječaja i bilo bi i više nego kolegijalno ukoliko bi kandidati koji su prošli dalje napisali svoja iskustva u Strasbourgu.

Samo kratak dodatak jer vidim da je rasprava pomalo otišla u krivom smjeru; Mislim da se primanje po osnovi obavljanja poslova popisivača treba tretirati kao plaća, a vjerujem da ga i služba koja ga je isplatila jednako tretirala. Uzmite u obzir da je popisivačima naknada isplaćena na tekući račun gdje se ne isplaćuju primanja po osnovi honorara, već je isto učinjeno kontrolorima odnosno drugim osobama koje su bile involvirane u popis uz drugi posao. Dakle, popisivačima je isplata išla na tekući račun kao plaća, a kontrolorima, instruktorima i ostalima na žiro račun, kao drugi dohodak odnosno honorar. Tako da smatram da banke popisivačima nisu smjele ovršiti cjelokupan iznos, već dio koji nije izuzet od ovrhe sukladno Ovršnom zakonu, dakle iznad 2/3 prosječne netoplaće u RH, u slučaju nedostatka referentne plaće ovršenika. Barem bi banke trebale znati što se isplaćuje na koji račun te shodno tome što se i u kojoj mjeri može vršiti. Lp

Mene također nisu zvali.

Vaš sindikat je pregovarao i sklopio kolektivni s poslodavcem prje stupanja na snagu novog zor-a, tijekom važenja norme od 18 dana najkraćeg trajanja godišnjeg? Tehnički, sindikat ima pravo ugovoriti uvjete pod drugačijim uvjetima prema čl. 7.st.2, ali na ovakvu izmjenu nije ovlašten odredbom zor-a, upravo suprotno ( čl. 56.st.1. u vezi s čl. 55. st.1.i2.). Doduše, za konkretniji odgovor trebalo bi pogledati kolektivni ( za državne službenike?), a dotad biste trebali uskladiti pravilnik s odredbama novog zakona, kao i ostale akte odnosno pojedinačne ugovore. a kolektivni ugovor bi trebalo također uskladiti sa zor-om , naročito s obzirom da su donešene nove izmjene, zar ne? Lp

Dobro, smjemli se ja učlaniti i službeno u udrugu? Ipak već neko vrijeme pišem ovdje i pravne sam struke, ukoliko je ovo dvoje uvjet ili ima još nešto? @ felixx - pa ovo je pravni forum, a pravo ( objektivno = je uvijek nadgradnja sustava, odnosno način priznavanja faktičnog, stvarnog stanja i priznavanja određenih ( subjektivnih )prava zainteresiranim strankama. Vjerovatno bi prof. Miličić ovo drugačije uobličio, ali otprilike istog smisla

Članak 56. st.1. zor-a? U vezi kolektivnog? Onda je pretpostavka da će svi obuhvaćeni tim granskim kolektivnim imati toliko dodatnih dana da će im ukupan godišnji radovito biti duži od zakonskog minimuma? Samo, čemu onda uvođenje pojma osnovice?

Čujte, Vi ste napisali da je sastavljena službena bilješka vezana uz trošak postupka. Ne ulazim u drugo, recimo glavni postupak u kojem su troškovi nastali i oko čega se vodio te druge mogućnosti koje eventualno imate na raspolaganju. Moje je mišljenje da Vam ovo nije sporedna tražbina u postupku koji se vodi isključivo radi naplate ovih troškova, a ako ste htjeli isto pobijati, imali ste na raspolaganju žalbu na rješenje o troškovima postupka koju ste mogli uložiti na presudu o meritumu. Također, Vi se stalno pozivate na čl. 226.st.2., anuiteti su istaknuti zbog udjela kamate u otplati, a koji je varijabilan dio, kao i glavnica kod ove vrste otplate, uostalom. Plaćanje u obrocima na jednake dijelove jest rata, ako je cjelokupna tražbina određena na 15.000,00 kn i raspoređena na jednake dijelove, dakle nema kamate u ovome već se radi o otplati glavnice u dijelovima, dakle o rati. Ovdje ne možete primijeniti ovu odredbu.

Čujte, a koji bi recimo bio pravni status osoba koje pišu / da ne kažem, daju pravne savjete / ovdje na Legalisu? Čisto se nadovezujem na temu.

Mislim da Vam ovdje neće proći podvođenje pod sporedne tražbine jer je u daljnjem postupku ova tražbina postala glavnica. Također, čl. 226.st.2. određuje da ne vrijedi za otplate u obrocima. Pozdrav.

Može link ili br. odluke?

Pozz, mislim da može ovjeriti potpis jer mu nije od značaja činjenica pisma i jezika, potvrđuje samo da je određena osoba u čiju se istovjetnost uvjerio potpisala to pismeno tog i tog dana. A što se tiče solemnizacije odnosno potvrđivanja ugovora, smatram da bi u tom slučaju pismeno trebalo sastviti na hrvatskom jeziku budući da je sukladno Ustavu RH u službenoj uporabi u RH hrvatski jezik i latinično pismo, a solemnizacijom ugovora npr. isti dobiva snagu javne isprave. Što se drugih stvari tiče, koliko je meni poznato, ugovori se redovito prevode na oba jezika i sastavlja se klauzula da će u slučaju nesuglasja vrijediti hrvatska inačica. Lp

Hmmm, nisam baš sigurna da bi se u gornjem slučaju radilo o nadripisarstvu, uzmite u obzir kolega činjenicu prakse u bolonjskom sustavu školovanja i spojite je s pravnom klinikom? Ne vidim u tome ništa sporno, s obzirom da su studenti medicine naprimjer oduvijek imali praksu tijekom studija pod nadzorom mentora, a priznat ćete da je njihov posao također težak i odgovoran, skoro kao i pravo? Osim toga, nisam sigurna da bi u konkretnom slučaju bila ostvarena bitna obilježja k.d. nadripisarstva. Također, ovdje na legalisu recimo, što Vi znate tko Vam s druge strane žice daje savjete? Kako biste pravno gledali na ovo?

Ovisi od kada je rješenje. Novi opz ne priznaje bračnu stečevinu ( čl. 131.st.2).

Pozdrav, iako se od donošenja novog zor-a dosta barata s pojmom osnovice za godišnji kao nečeg nejednakog minimalnom, zakonom zajamčenom najkraćem trajanju godišnjeg odmora, ipak se treba uzeti u obzir da je do donošenja ove promjene u novom zor-u osnovica u kolektivnim ugovorima bila jednaka zakonom određenom najkraćem trajanju godišnjeg odmora, dakle nije bio slučaj da je osnovica kraća od zakonom određenog minimalnog trajanja godišnjeg odmora. Tako da je Mario SB u pravu gleda ovog jer ako se osnovicu za najkraće trajanje godišnjeg više ne veže uz zakonsku odredbu najkraćeg trajanja godišnjeg, uz što je vežemo odnosno prema čemu se ona određuje i može li to dovesti do proizvoljnog određivanja osnovice kao što je i on naveo u svom primjeru? Osim toga, ovo i jest nepravedno skraćivanje dana godišnjeg radnicima koji su na temelju dodatnih kriterija ostvarili prava na dodatne dane godišnjeg, jer imamo minimalno trajanje koje nije isto što i osnovica na koju se primjenjuju dodatni kriteriji, a čemu odredba o minimalnom trajanju godišnjeg uopće kad se najduže trajanje godišnjeg redovito limitira u kolektivnim ( kako primjer ranije navedenih 30 dana ), dakle u prvom redu se oštećuju oni radnici kojima se kao osnovica uzima 18 dana kao kraće od zakonom zajamčenog minimalca. U principu, ovakvim razlikovanjem osnovice i zakonom zajamčenog minimalnog trajanja godišnjeg, radnicima se uzimaju barem dva dana od njihovog bonusa, koji bi trebao biti nagrada.

Hvala na info, da, baš danas vidjeh na stranicama hzz-a da traže vježbenika, moja je prijava poslana. Pa, sretno nam svima!

Pozivate se na odredbu čl. 367 zvdsp o uspostavljanju pravnog jedinstva zemljišta i zgrade, a prijedlog u najjednostavnijoj mogućoj varijanti izgleda otprilike ovako, s tim da ga treba doraditi, naravno ZEMLJIŠNO KNJIŽNOM ODJELU OPĆINSKOG SUDA U PREDMET: brisanje društvenog vlasništva Na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96 od 28. listopada 1996. godine) čl. 365, 367 i 368. Molim Vas da zemljište na kojem je sagrađena kuća br. , u ulici upisanoj u zk. ul. br. k.o. z.k. tijelu A I, sjedini u jedno z.k. tijelo uz brisanje društvenog vlasništva kao i brisanje prava korištenja. U _______ , dne...

traže li vježbenike?

Pa što su Vam rekli gdje da dođete na razgovor, u Ilicu ili u Radničku?

Zato što se druga sankcija kojom se zamjenjuje novčana kazna ne može odrediti u trajanju kraćem od 3 dana. U komenatiranje ostalog se ne mogu upuštati budući da ne znam sve detalje slučaja odnosno što je točno napisano u Vašem prigovoru i na kkoje je točno rješenje poslano. Najbolje da odete na sud i tamo sve pokušate riješiti. Ukoliko platite novčanu kaznu postupak izvršenja se u principu obustavlja. LP

Jeste li upisali kuću/ činjenicu izgradnje nekretnine na zemljištu?

Da.

Pozz, skrbnik i czss po defaultu nemaju nasljedna prava prema ostavitelju osobi lišenoj p. sposobnosti, samo na temelju ove činjenice.

Pozdrav kolega, Vi mislite na st.3 čl. 101. Zakona o općem upravnom postupku? Ako je rješenje donešeno i to je nesporno, te je dostavljeno većem broju osoba koje su sudjelovale u postupku, ali ne svima, može li se takav slučaj podvesti pod šutnju administracije?

Pozdrav kolege, vidim da još samo ja pišem na ovom dijelu foruma, svi ostali se utišali? Meni su krajem 4. mjeseca u jednoj koverti s napisanim ur.br. na poleđini stigla rješenja za pojedina mjesta na koja je poslana prijava, nisu dostavljena rješenja za sva mjesta za koja je poslana kandidatura. Ne ulazeći u to zašto je to tako, bacih malo oko na propise da vidim što napraviti u ovakvom slučaju. Propisi koji bi se trebali primijeniti u ovom slučaju jesu: zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima, podredno zakon o državnim službenicima i zakon o općem upravnom postupku, sve u dijelu kojim se uređuje postupak prijma vježbenika u drž. tijela, koji jest upravni postupak per se. Dakle, zak. o vježbenicima u p.t. u čl. 8.st.2. kaže da se izabrani kandidat prima u d.službu rješenjem ministra nadležnog za pravosuđe, st. 3. koji je naknadno izmijenjen određuje da nezadovoljni kandidat protiv ovog rješenja može pokrenuti upravni spor / ovaj dio je izmijenjen u dijelu kojim se ranije omogućavalo ulaganje prigovora protiv ovog rješenja, a koji je bio suspenzivnog karaktera/. U st.4. istog članka određuje kada kandidat postaje vježbenik - danom početka rada, a koji je to dan, odnosno kada kandidat počinje s radom, odluku donosi čelnik pravosudnog tijela u koji se kandidat prima, dakle, predsjednik suda/ žup.d.o./ općinski d.o., sukladno propisima o uređenju internih odnosa u pojedinim tijelima d.službe. Dakle, dan početka rada određuje čelnik tijela rješenjem o rasporedu na radno mjesto. Sljedeći stavak određuje što u slučajevima kada ovo rješenje nije donešeno. zakon o državnim službenicima, čl. 52., u bitnom se slaže s ovom odredbom, s tim da omogućuje žalbu na rješenje čelnika tijela Odboru za žalbu ( ukoliko ovaj odbor još uvijek postoji odnosno nije ga zamijenilo drugo tijelo u okviru Ministarstva uprave ) u roku od 15 dana od dana ( opet) primitka rješenja. Ova žalba odgađa izvršenje rješenja. Ova je odredba izmijenjena zadnjim izmjenama i dopunama zakona o državnim službenicima tako da se ovo rješenje obavezno dostavlja svim kandidatima koji su prijavljeni na javni natječaj, a protiv koje se može podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana od dana dostave. S obzirom da zakon o vježbenicima.. izričito ne isključuje mogućnost žalbe, već kandidatu koji nije izabran daje pravo na pokretanje upravnog spora, moglo bi se zaključiti da u ovom slučaju ipak postoji pravo žalbe? Doduše, to ne rješava moj slučaj nedostave svih rješenja, jer za slučaj nepravilne dostave odnosno nepostojanja iste ništa ne piše u ovim zakonima.

Ova klauzula ugovora koju navodite više zvuči kao sastavni dio oporuke uz uvjet. Činjenica neodređenosti činidbe jedne strane / ostavitelja?/, odnosno onoga što se daje zauzvrat uzdržavanja ( ostavljam..)samo ide u prilog ovoj tvrdnji.