Invalidi rada - branitelji

[Branimelj]

Stovani,

Obracam Vam se ovim podneskom suocen s nemogucnoscu ostvarivanja prava za koja mislim da mi pripadaju temeljem zakona RH.

 

Na pocetku dajem cinjenicno stanje:

Godina rodjenja: ******

Staz u ZNG/HV/MUP: ’91 i ’92 ukupno ******

Cin: ******

Duznost u ratu: ********

Nesposoban za posao policajca: Datum

Nesposoban za vojnu sluzbu: Datum

Pravo na rad na drugom radnom mjestu zbog opasnosti od invalidnosti Datum

Otkaz ugovora o radu i prelazak na naknadu od RFMIORH Datum.

Umirovljen po “novome” zakonu o mirovinskom osiguranju, prevodjenjem, 01.01.1999. (Napomena: prilikom izracuna famoznih deset najboljih godina, u izracun su mi uzete i godine ’91 i ’92 za vrijeme kojih sam bio u postrojbama HV-a I MUP-a, te od strane poduzeca dobivao samo osnovicu place, dok sam razliku dobivao od HV-a I MUP-a sto mi, unatoc pismenoj zalbi na rjesenje nije uzeto u obzir tako da sam za te dvije godine ucestvovanja u Domovinskom ratu “kaznjen” sa osnovicom od 0,7 odnosno 0,5 republickog prosjeka, sto je u konacnici rezultiralo i manjom mirovinom.

 

 

Dana 01/01/2005 godine stupio je na snagu ZOPHBDR koji je, konacno, trebao regulirati sva pravila vezana za branitelje i ostvarivanje njihovih prava. Dat je rok od tri godine da se sve uskladi sa odredbama.

Kako i sam spadam u branitelje/dragovoljce nadao sam se da se pojedine odredbe tog zakona odnose i na mene. Medjutim, godinu i pol, nikakve pomake nisam ni osjetio, a niti cuo od kolega slicnih statusa, obratio sam se dopisom na MOBMS. Na dopis mi je odgovoreno nesto sto, po mom misljenju, jednostavno niti je logicno, niti je zakonito.

Dakle, radi se o tome da se pojedine odredbe Zakona na koje sam se pozivao, primjenjuju na slucajeve nastale NAKON, stupanja na snagu Zakona. Obrazlozenje je bilo da Zakon nema povratno djelovanje, niti postoji obrazlozenje za ijednu njegovu odredbu u tom smislu.

Ne vidim razlog za tako restriktivno tumacenje pa me sve to ponukalo da malo potrazim dodatne informacije i objasnjenja koja ovdje navodim:

 

1. Tzv Povratno djelovanje zakona se odnosi na odredjena davanja koja su prema prijasnjem zakonu ukinuta i treba ih isplatiti unazad, kako je to bilo rjeseno sa “starim” Zakonom o braniteljima i njegovim clancima 94. i 95. sto je ucinjeno povratnim djelovanjem clanka 6. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja i clanova njihovih obitelji. (U ovom slucaju se ne radi o nikakvom povratnom djelovanju. NEMA nikakve isplate unazad)

2. Iz obrazlozenja prijedloga zakona (PZ_180):

- mirovina hrvatskih branitelja iz

Domovinskog rata ostvarena prema općem propisu (Zakonu o mirovinskom

osiguranju) uvećava se za 10 do 30 % ovisno o vremenu sudjelovanja u

Domovinskom ratu,

- uvodi se novi pravni institut najniža mirovina na sve mirovine hrvatskih

branitelja iz Domovinskog rata ostvarene prema općem propisu, kao i

prema novom Zakonu i to 45% prosječne neto plaće svih zaposlenih u

Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a

prema podacima Državnog zavoda za statistiku, (Dakle, zakonodavac govori o SVIM braniteljima domovinskog rata)

- Članak 10. propisuje zapreke za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona koje su istovremeno i

zapreke za ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. (Ovo su jedine zapreke za ostvarivanje prava koje zakonodavac navodi)

Članak 31. uvodi novi pravni institut u odnosu na važeći Zakon, institut najniže mirovine

koja se određuje od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće svih zaposlenih u

Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava te iznosi za 2003.

godinu 1.773,00 kuna. Podatak za 2004. bit će službeno objavljen od Državnog zavoda za

statistiku tek u ožujku 2005.

Na temelju te odredbe svi će hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, korisnici prava

na mirovinu ostvarenu prema općim propisima, a koja je manja od najniže mirovine prema

ovom Zakonu, nakon povećanja za 10 do 30% na osnovi vremena provedenog u

Domovinskom ratu, ostvariti pravo na najnižu mirovinu prema ovom Zakonu. (Opet SVI branitelji)

 

Članci 147. - 159. propisuju da će se stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršiti prevođenje

prava priznatih po prije važećim zakonima ako je to za korisnika povoljnije i to u roku od 3

godine od dana stupanja na snagu Zakona.

Ovim odredbama propisano je prevođenje prava na invalidsku i obiteljsku mirovinu, te

novčanu naknadu u iznosu obiteljske mirovine kao i prava na naknade u vezi s ostvarivanjem

prava na profesionalnu rehabilitaciju, ako su ta prava ostvarena prema Zakonu o pravima

hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, odnosno propisima koji

su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona uz uvjet da je to za hrvatske branitelje iz

Domovinskog rata povoljnije.

Isto tako prevode se na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad i prava na

naknadu plaće zbog nezaposlenosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su na

temelju preostale radne sposobnosti na nadoknadi kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko

osiguranje do zaposlenja na radnom mjestu koje odgovara preostaloj radnoj sposobnosti, kao i

prava na naknadu plaće hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u iznosu razlike plaće

između plaće koju prima kao zaposlenik i plaće koju bi primao kao pripadnik djelatnog

sastava oružanih snaga Republike Hrvatske, a koji su zaposleni na temelju preostale radne

sposobnosti na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti. Navedeno prevođenje

tih prava na odredbe ovoga Zakona izvršit će se neovisno o tome je li prevedeno pravo

povoljnije ili nije za hrvatskog branitelja.

 

 

 

3. ZOPHB:

Članak 152.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevođenje prava na obiteljsku mirovinu, novčanu naknadu u iznosu obiteljske mirovine i invalidsku mirovinu, a koja su ostvarena prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i drugim propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona na odredbe ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije.

Članak 153.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevođenje svih prava na naknadu plaće zbog nezaposlenosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, koji na temelju preostale radne sposobnosti primaju naknadu plaće zbog nezaposlenosti do zaposlenja na radnom mjestu koje odgovara njihovoj preostaloj radnoj sposobnosti na teret Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a prevest će se na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti prema odredbama ovoga Zakona.

 

Članak 158.

(1) Prevođenje priznatih prava iz članka 152. do 155. ovoga Zakona izvršit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Postupci započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, a nisu okončani pravomoćnim rješenjem okončat će se po odredbama ovoga Zakona ako je to hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata povoljnije.

 

4. Malo sudske prakse:

M I R O V I N S K O O S I G U R A N J E

 

MIROVINSKI STAŽ NAKON UMIROVLJENJA - ODREĐIVANJE NOVE MIROVINE

 

ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU 123/1z

«Narodne novine», broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01

 

Članak 90. stavak 6.

 

Gubitak radne sposobnosti (u smislu ranijih propisa o mirovinskom osiguranju) može se izjednačiti s općom nesposobnosti za rad te nema mogućnosti za određivanje nove mirovine zbog naknadno utvrđenog staža.

 

«Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je rješenjem Područne službe u Z. od 18. kolovoza 1997. tužitelju počevši od 25. lipnja 1997. priznato pravo na invalidsku mirovinu, jer je temeljem nalaza i mišljenja Invalidske komisije u Z. od 27. lipnja 1997. kod njega nastupio gubitak radne sposobnosti. Nakon umirovljenja tužitelj je temeljem odredbe članka 35. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu ("Narodne novine", broj 90/96) obavljao obrt koji je odjavio s danom 31. prosinca 1998. Podneskom od 21. svibnja 1999. obratio se tuženom tijelu sa zahtjevom da mu se s obzirom na naknadno navršeni staž odredi nova mirovina.

 

Odredbom članka 90. stavka 6. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 102/98, 127/00, 59/01 i 109/01) propisano je, da će se korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ako ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu nova mirovina odrediti na temelju mirovinskog staža i ostvarene plaće do dana stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.

 

Prema ocjeni Suda, osnovano je tuženo tijelo odbilo žalbu, jer se tužiteljeva invalidnost (gubitak radne sposobnosti), po osnovi koje je ostvario pravo na invalidsku mirovinu, može izjednačiti s općom nesposobnosti za rad (a ne profesionalnom nesposobnosti), pa prema citiranoj zakonskoj odredbi nema mogućnosti za ponovno određivanje mirovine temeljem mirovinskog staža navršenog nakon umirovljenja».

 

Upravni sud Republike Hrvatske, Us-11745/1999 od 4. rujna 2002.

 

 

 

ZAKON O ZAŠTITI VOJNIH I CIVILNIH INVALIDA RATA

"Narodne novine", broj 86/92. - pročišćeni tekst, 27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95.

 

Članak 61.

Okolnost, što netko koristi naknadu za tjelesno oštećenje prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, ne isključuje mogućnost pokretanja postupka za priznavanje svojstva hrvatskog ratnog vojnog invalida.

Ako osiguranik za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekne pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje i pravo na invalidninu kao vojni invalid, može se koristiti samo jednim od tih prava prema vlastitom izboru.

"Članak 61. stavak 1. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", broj: 86/92. - pročišćeni tekst, 58/93., 2/94., 76/94. i 108/95.), određuje da vojni odnosno civilni invalid rata koji za isto oštećenje organizma koristi prava na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju ne može koristiti pravo na invalidninu i prema ovom Zakonu.

Pogrešno je pravno stajalište prvostupanjskog a i drugostupanjskog tijela da vojni odnosno civilni invalid rata koji za isto oštećenje koristi pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje prema propisima mirovinskog i invalidskog osiguranju nema pravo pokretanja postupka za ostvarivanje svojstva hrvatskog ratnog vojnog invalida.

Članak 80. stavak 2. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine" broj 26/83., 48/83. - ispr., 5/86., 42/87., 34/89., 40/89., 57/89., 40/90., 9/91., 11/91., 26/93., 96/93. i 44/94.) određuje: "Ako osiguranik za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekne pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje prema ovom Zakonu i pravo na invalidninu kao vojni invalid, može se koristiti samo jednim od tih prava prema vlastitom izboru".

Iz već citiranih zakonskih odredaba jasno proizlazi da zbog same činjenice što određena osoba koristi naknadu za tjelesno oštećenje prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju ne isključuje mogućnost pokretanja postupka za priznavanje svojstva hrvatskog ratnog vojnog invalida, ako osiguranik za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekne pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje i pravo na invalidninu kao vojni invalid, može se koristiti samo jednim od tih prava prema vlastitom izboru, te mu se mora omogućiti izbor."

Us-1456/1997. od 17. lipnja 1998.

 

(Sudske odluke ne mogu komentirati, govore same za sebe)

 

 

 

5. Definicija nezaposlenosti:

ZAKON

O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU

I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Članak 7.

Nezaposlenom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, te ako:

1) ne ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, a koji je veći od najvišeg iznosa novčane naknade utvrđene člankom 35. ovoga Zakona,

2) nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nema većinski udio u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi,

3) nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva,

4) nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju,

5) nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad,

6) nije redovni učenik ili student,

7) aktivno traži posao i raspoloživa je za rad.

 

 

 

 

 

U ovih pet primjera mislim da sam objasnio o cemu se radi, ne samo o restriktivnom, nego o pogresnom tumacenju zakona. Mislim da namjera zakonodavca NIJE bila uskracivanje prava braniteljima, nego naprotiv, olaksavanje ostvarivanja. NIGDJE u zakonu se ne propisuje nemogucnost ostvarivanja prava osim (opravdano) u clanku 10. Da se prava pocinju ostvarivati danom stupanja na snagu Zakona jasno je, ali nije jasno otkud ogranicavanje ostvarivanja tih prava korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kada ih se ionako ne smatra “pravim” umirovljenicima, zakonski su nezaposlene osobe, imaju pravo na rad, na ponovno odredjivanje mirovine itd.

Broj korisnika mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (Stanje na dan 31.12.2002. Izvor HZZMO): 38 302, prosjek mirovinskog staza za invalidske mirovine: 23 godine. Znaci to su sada ljudi od svojih cetrdesetak godina, a u vrijeme Domovinskog rata mladici sposobni za rat. Od tih 38 tisuca invalida... ima li medju njima branitelja? Ako ih ima na tisuce, oni su zakinuti i zaboravljeni pogresnim tumacenjem zakona, ako ih ima tek nekoliko (?), kolika su sredstva potrebna da i oni ostvare prava po ovom Zakonu? Niti u jednom niti u drugom slucaju ne vidim ni logike niti nekog opravdanog razloga za takvo postupanje.

Na kraju, posto mi je u jednom dopisu citiran i Zakon o upravnim postupcima, da i ja navedem neke njegove odredbe:

 

PRVI DIO

OPĆE ODREDBE

Glava I.

OSNOVNA NAČELA

Zaštita prava građana i zaštita javnog interesa

Članak 5.

(1) Pri vođenju postupka i rješavanju organi su dužni strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesima.

(2) Kad službena osoba, s obzirom na postojeće činjenično stanje, sazna ili ocijeni da određeni građanin ili organizacija ima osnove za ostvarenje nekog prava, upozorit će je na to.

 

 

Na kraju da rezimiram. Razgovarajuci sa ostalim braniteljima, napose bivsim invalidima rada, shvatio sam da, niti ih itko upucuje na njihova prava (NITI JEDAN nije ni sada svjestan da po zakonu NIJE smio biti otpusten zbog svoje invalidnosti, a kamoli upucen na tzv mirovinsku skrb, koja se u konacnici pretvorila u sramotno mizernu mirovinu, i to bez zastite tzv najnize mirovine), niti im itko pomaze da ostvare ona prava koja im zakon i zakoni daju. Prilikom ovog “istrazivanja”, posjecivao sam razne internetske grupe, forume, pravne stranice sto se ticu branitelja domovinskog rata, i namjera mi je objaviti ne samo ovaj podnesak, nego prvenstveno, odgovore na njega. Zato Vas molim, svatko, bilo iz svoje nadleznosti, bilo iz poznavanja propisa, odgovorite na nekoliko pitanja.

 

1. Primjena ZOPHBDR. ZASTO je na djelu restriktivno tumacenje tog zakona?

2. Imaju li invalidi rada, koji su istovremeno i branitelji i/ili HRVI prava po ZOPHBDR ili NEMAJU?

3. KOME se treba obratiti za vjerodostojno tumacenje ZOPHBDR? Saboru?

 

 

Ovaj podnesak ce biti upucen (bez osobnih podataka) na slijedece adrese:

 

vera.babic@mingorp.hr

 

zvjezdana.bogdanovic@mobms.hr

 

nevenka.banic@mobms.hr

 

tomislav.ivic@mobms.hr

 

krunoslav.mesaric@mobms.hr

 

odbrv@sabor.hr

 

ante.skember@mirovinsko.hr

 

odbpp@sabor.hr

 

odbprav@sabor.hr

 

odbor.prava@sabor.hr

 

slavica.banic@vlada.hr

 

ombudsman@inet.hr

 

strankahsu@hsu.hr

 

klubhsu@sabor.hr

 

tajnik@hsu.hr

 

www.legalis.hr – Forum - Prava branitelja

http://groups.google.nr/group/hr.soc.veterani.domovinski-rat Google grupa veterani domovinskog rata

 

 

[Branimelj]

Za nevjerovati, ali... stizu odgovori...

Nisu bas u vezi s pitanjima, ali....

Tako sam vec dobio ponudu da povecam penis (kako su samo znali?), osvojio sam nekoliko milijuna dolara na lutrijama sirom svijeta, odobrili su mi silne kredite (tko li mi je jamac?), da investiram u dionice, i uza sve to saznao sam da sam jedini zivuci nasljednik nigerijskog cara....

Nije bas ono sto sam htio... ali... zar nije za pocetak i vise nego dobro....

[anonimno]

Ha ha ,dobar si, ####ga nađi nekog tko to može raspetljat pa da ti to nanovo obračunaju....puno sreće !