Jump to content

Problem sa komsijinom ogradom


kiki72

Preporučene objave

Postovani,potreban nam je savjet.Nedavno smo kupili kucu,sa manjim placem.Igrom slucaja,jedan od komsija nam se obratio zbog regulisanja granice izmedju nasih placeva( usao je u nas posjed sa svojom garazom i zbog legalizacije odlucio je da je skrati u dogovoru sa nama,u pitanju je oko 1 metar,a nasa suglasnost mu je trebala da ne bi morao odstupati i vise od te duzine).

Ali to je nebitno.Zbog toga svega smo napravili satelitski snimak i izvod i katastra i vidjeli danje drugi komsija usao u nas posjed istom tom duzinom.On je podignuo betonski zidić sa metalnom ogradom između naše dvije parcele.

Taj prostor nam puno znaci radi buducih planova pa smo razgovarali sa vlasnikom.

Odgovor nas je zatekao.

Rekao je da mu ne pada na pamet da pomijera ogradu(otvoreno rekao da geometar nije izlazio na teren???(usmeno jedan od bivsih vlasnika rekao da nije problem) nego da je tu bio neki kao niski temelj pa su na njega nadogradili zidic i ogradu).

Odgovor je bio ako nam smeta da je slobodno uklonimo,imamo njegovu dozvolu, jer on nece,samo ce skinuti metalnu ogradu sa zidica?

Znaci da se mi izlazemo trosku da uklonimo ono sto je on sagradio na tudjoj zemlji???

U pitanju je mladji covjek tako da nas je njegov odgovor jos vise zapanjio.

On tu zivi vec duze vrijeme,i on je svoju kucu kupio od drugih vlasnika.Do sada je nasa kuca bila ili prazna ili iznajmljivana,tako da niko na to obracao paznju( kao sto rekoh bivsem vlasnika je ona bila samo dodatni prihod).

Sta raditi?Geometri su jasno utvrdili prelazak u nase dvoriste?

Na nasem posjedu je izgradjeno nesto sto se treba ukloniti i sto oni moraju da uklone?

Stvarno smo pokusali sa normalnim pristupom,nema veze,kroz koji mjesec da se rijesi itd,ali zbog ovakvog nastupa smo se predomislili.

I naravno,svojoj djeci ostaviti apsolutno ciste dokumente.

Sasvim nebitan detalj,ali spomenuti da gospodin ima bar 4 puta vecu parcelu od nase,tim vise da nam njegova reakcija nije jasna. 

Molimo Vas za pomoc

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dana 01. 01. 2024. u 9:49, kiki72 je napisao:

Igrom slucaja,jedan od komsija nam se obratio zbog regulisanja granice izmedju nasih placeva( usao je u nas posjed sa svojom garazom i zbog legalizacije odlucio je da je skrati u dogovoru sa nama,u pitanju je oko 1 metar,a nasa suglasnost mu je trebala da ne bi morao odstupati i vise od te duzine).

Molim vas da mi pojasnite ovaj dio upita - na što konkretno se odnosila vaša suglasnost, jer da je garaža djelomično izvedena na vašem zemljištu, a što bi se utvdilo u provedenom postupku legalizacije, ona se ne bi mogla ozakoniti niti uz vašu suglasnost, a u protivnom ako je susjed fizički (?) uklonio sporni dio garaže s vašeg zemljišta, vaša suglasnost nije bila potrebna za ozakonjenje na međi, a pogotovo je nejasan dio da  "nasa suglasnost mu je trebala da ne bi morao odstupati i vise od te duzine":-?

Dana 01. 01. 2024. u 9:49, kiki72 je napisao:

Zbog toga svega smo napravili satelitski snimak i izvod i katastra i vidjeli danje drugi komsija usao u nas posjed istom tom duzinom.

Kakav satelitski snimak i izvod iz katastra? Zar nisu bili geodeti i snimili stanje njegove (susjedove, koji je  vlasnik garaže i vaše parcele), te kako ste ustanovili na temelju navedenog satelitskog snimka i izvoda iz katastra da je drugi susjed "ušao u vaš posjed" za 1,0 m? Ako mislite na katastarsko stanje prikazano na Geoportalu, često puta se to stanje ne poklapa sa situacijom na terenu. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dana 02. 01. 2024. u 18:57, Antuntun56 je napisao:

jer da je garaža djelomično izvedena na vašem zemljištu, a što bi se utvdilo u provedenom postupku legalizacije, ona se ne bi mogla ozakoniti niti uz vašu suglasnost

Naravno da bi se mogla legalizirati jer rješenje o izvedenom stanju ne utječe na vlasništvo, kako građevine tako ni na zemljište na kojem je građena i to je bio najveći problem takove legalizacije jer iako ste imali legalnu građevinu, i dalje je bila "ni na nebu ni na zemlji" poradi nemogućnosti provedbe kroz katastar i ZK pa su se ljudi morali gombati po sudovima s tužbama prema ZV i dijelu oko prekoračenja međe građenjem/prava imati dio zgrade na poslužnoj nekretnini. 

Pošto se prvi susjed vjerovatno nije htio zamarati sudovima, maknuo je dio građevine te je suglasnost data zbog upisa građevine u katastar i ZK a poradi važećih odredbi PP oko gradnje pomoćnih objekata na udaljenosti 1m od međe i onoga "iznimno".

Dana 01. 01. 2024. u 9:49, kiki72 je napisao:

Sta raditi?Geometri su jasno utvrdili prelazak u nase dvoriste?

Ako su radili utvrđenje međe (posebno ako je i susjed prisustvovao predočenju zapisnika te nije imao primjedbi), stavite vlastitu ogradu (pored međe, ako je na međi onda je zajednička) a ovo, nakon što vam isti da pismenu suglasnost da se ograda nalazi na vašem i nema ništa protiv da je porušite, porušite o svom trošku. Jer pravne osnove da od njega tražite da je sruši nemate (ne radi se o dijelu zgrade) a ukoliko bi rušili bez gore spomenutoga mogla bi vas dočekati tužba radi smetanja posjeda jer taj dio, iako je moguće dokazati da je u vašem vlasništvu, ima u faktičnom posjedu.

Dana 01. 01. 2024. u 9:49, kiki72 je napisao:

I naravno,svojoj djeci ostaviti apsolutno ciste dokumente.

Možete ovo riješiti i kompliciranijim načinom, pravom vlasničkom tužbom. Tužba za povrat (reivindikacija), prava vlasnička tužba je tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar, kojom on pozivajući se na svoje pravo vlasništva, koje je u stanju dokazati, traži od nje da mu ona preda svoj posjed te stvari. Svrha prave vlasničke tužbe je isključenje drugoga od nedozvoljenog posjeda vlasnikove stvari. Tužitelj u ovom slučaju je vlasnik stvari ako je u stanju dokazati svoje vlasništvo, a tuženik je osoba koja je posjednik vlasnikove stvari ako ju posjeduje bespravno.

Smetanje posjeda i pravu vlasničku tužbu spominjem kao mogućnosti, a ono prvo kao najjednostavniju.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Slažem se s poštovanim Spitfireom, ali usprkos načelnom stavu da se mogla ozakoniti zgrada koja je „ni na nebu ni na zemlji“, Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama je „prizemljio“ zgrade izvedene uz među u stavku 3. članka 6. koji je propisao da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena:

  • na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

Slijedom tog isključivog zakonskog izričaja zgrade izvedene na takav način u praksi nisu bile ozakonjene, jer (dok) nisu ispunile uvjet za ozakonjenje iz članka 6. stavak 3. navedenog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. 

Niti obvezni uvid  u digitalnu ortofoto kartu (ili skraćeno DOF-a), ponekad nije bio od prevelike pomoći, pogotovo u pogledu lociranja izgradnje na međi...

A pitanje postupanja s ogradom drugog susjeda ostalo je otvoreno, jer iz upita nije bilo nedvojbeno jasno da je suprotna međa utvrđena/označena od strane geodetske struke, pa je postojala mogućnost da se korisnik kiki72 izloži protutužbi susjeda za smetanje posjeda (i još uvijek postoji) zbog uvodnog dijela upita: „Zbog toga svega smo napravili satelitski snimak i izvod i katastra i vidjeli da je drugi komsija usao u nas posjed istom tom duzinom“. Da li korisnik kiki72 smatra da su time „geometri jasno utvrdili prelazak u nase dvoriste“ (odnosno da li se tom izjavom podrazumijeva da su naknadno bili po njegovom angažmanu) radi označavanja međe za koju korisnik kiki72 tvrdi da je susjed „otvoreno rekao da geometar nije izlazio na teren???“, pa bi problem iz upita bio preglednije iznesen. 

U svakom slučaju, laičkim rječnikom, pitanje ograde (međe) postaje užareno, pa mu treba pristupiti s oprezom i poprilično diplomacije radi izbjegavanja daljnjeg, eventualnog, sudskog  postupka...a detaljne pravne upute ste dobili od našeg forumskog autoriteta Spitfirea.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 19 sati , Antuntun56 je napisao:

ali usprkos načelnom stavu da se mogla ozakoniti zgrada koja je „ni na nebu ni na zemlji“, Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama je „prizemljio“ zgrade izvedene uz među u stavku 3. članka 6. koji je propisao da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena:

  • na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

Poštovana Antuntun, vjerujem da posjedujete zavidno znanje u struci međutim moram vas upozoriti na par činjenica kada se radi o tumačenju propisa. Kako je pretežito shvaćanje da je jezično tumačenje glavno onda odredbu koju ste citirali treba tako i tumačiti. Prvo i osnovno u toj odredbi je "na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade" gdje bi prvotno trebalo naglasiti "planiranom za građenje zgrade" što znači da se na istoj ne nalazi nikakova građevina. Nadalje, boldali ste "ili istak..." a što prema propisima o gradnji označava vanjski dio zgrade istaknut izvan pročelja zgrade (krovna istaka i sl.). Slijedom navedenoga ovo nema nikakove veze sa slučajem iz pitanja i nije bila nikakova zapreka za ozakonjenje glavne ili pomoćne građevine koja se nalazi na međi ili svojim dijelom (manjim, većim ili čak cijela) prelazi istu a na kojoj se već nalazi izgrađena zgrada (ili nije zemljište planirano za gradnju) te se bez problema donosilo rješenje o izvedenom stanju koje ponavljam, nema utjecaja na vlasništvo građevine ili zemljište na kojoj je smještena.

Rješenje o izvedenom stanju nije se moglo donijeti samo u slučaju da je pokrenut sudski spor povodom tužbe za zaštitu vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi s tom zgradom ili zemljištem na kojem je izgrađena, prije podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.

Ako ne vjerujete na riječ nekome tko se nagledao geodetskih snimki, snimki izvedenog stanja, rješenja o izvedenom stanju dobivenih na osnovu istih kao i sudske prakse mogu vam navesti i dio presuda iz upravnosudske (VUS) prakse vezano za isto,

"Naime, tužitelj je pokrenuo upravni spor pred Upravnim sudom u S. protiv rješenja tuženika kojim je odbijena žalba na rješenje o izvedenom stanju i ozakonjenju slobodnostojeće pomoćne građevine koja se koristi kao garaža i dio kao drvarnica ukupne tlocrtne površine 41 m2, kao i završene slobodnostojeće pomoćne zgrade koja se koristi kao spremište za alat površine 23 m2, a koje zgrade su izgrađene na nekretninama oznake 2834/2 i 2834/4 k. o. G. povodom zahtjeva zainteresirane osobe B. V.

Prema podacima spisa predmeta Sud je zaključio da je pravilno odbijen tužbeni zahtjev presudom Upravnog suda u S., jer se ne radi o situaciji koja predstavlja zapreku za ozakonjenje, predviđeno navedenom odredbom Zakona.

Proizlazi da se radi o pomoćnim građevinama koje služe stambenoj građevini zainteresirane osobe, a koja stambena građevina je izgrađena prije 15. veljače 1968., i nisu izgrađene na međi, u kojem slučaju bi se pitanje ozakonjenja cijenilo prema navedenoj odredbi Zakona, već su izgrađene na većem dijelu čestice 2834/2 i manjem dijelu čestice 2834/4 na kojoj se nalazi stambeni objekt zainteresirane osobe.

Prema tome, nije bilo zapreke za donošenje prvostupanjskog rješenja o izvedenom stanju, iz razloga na koje se poziva tužitelj navodeći odredbu članka 6. stavak 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koja se odnosi na zgradu na međi, jer ovdje nije slučaj zgrade izgrađene na međi što bi značilo da je vanjski zid izgrađen dužinom međe.

Dakle, iz navedene odluke može se zaključiti sljedeće: da se isključenje legalizacije zgrade koja je građena na međi ne odnosi samo na glavnu zgradu, već i na pomoćnu zgradu, te je bitno da joj je vanjski zid izgrađen duž međe. Međutim, legalizacija je moguća u slučaju ako susjedno zemljište nije planirano za građenje zgrade (primjerice, ako je planirano za gradnju ceste ili druge javne površine, uređenje zelenih površina, nije u građevinskom području i sl.) ili ako je na susjednoj građevnoj čestici već izgrađena zgrada koja nije prislonjena na istu među."

Dakle pojednostavljeno, ne radi se o zgradi na međi kao ni o slučaju da na susjednoj čestici ne postoji građevna ali je planirana gradnja, te je odluka VUS da bez obzira što se sporne pomoćne građevine većim dijelom nalaze na čestici tužitelja a manjim dijelom na čestici tuženika, prema pozitivnim zakonskim propisima nije bilo zapreke za donošenje rješenja o izvedenom stanju.

prije 19 sati , Antuntun56 je napisao:

a detaljne pravne upute ste dobili od našeg forumskog autoriteta Spitfirea.

Hvala :-) ali ne bih se smatrao nekakovim uglednikom, samo sam previše dugo ovdje i kao KV Pomoćni bagerista (kopam aršovom tamo gdje bager ne dohvati) :zubo: težim što konkretnijem i pravno korektnijem odgovoru. 

Prema tome ne bih želio da ovo iznad napisano shvatite kao dociranje ili nedajbože kritiku, veselim se vašem daljnjem bivanju na forumu :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija