USTAVNA TUŽBA . PRISTOJBA

[anonimno]

Sama bi podnijela ustavnu tužbu zbog odugovlačenja postupka, tj. donošenja dvaput za redom presude na uvjetnu osudu zatvora u slučaju zbog 17 godina neplaćanja alimentacije za dijete. U ovom slučaju sam oštećenik - svjedok i majka i zakonska zastupnica.

Kako se u presudi u dva navrata za redom piše presuda koja definitivno stoji na strani okrivljenika, da li imam pravo kao oštećenik i majka i z.z. oštećenika podnijeti isto

Ujedno me zanima, koji su moji troškovi.

Odvjetnika u ovom slučaju NE ŽELIM.

[bojan79]

Po novom Zakonu o sudovima (čl. 27. i 28.) koji je nedavno stupio na snagu, tužbe zbog nedonošenja odluke u razumnom roku se ne podnose više Ustavnom sudu, već neposredno višem sudu.

 

Ne zaboravite da u tim tužbama sud ne odlučuje da li ste vi u pravu ili ne, već samo odlučuje o tome da li postupak predugo traje ili ne i da li ste Vi možda na neki način pridonijeli odugovlačenju postupka.

[Mrnjaukalica]

Dakle, to su smislili?

 

Ustavni sud će se rasteretit bitnog broja predmeta. Nije li Ustavni sud imao neki posebni sporazum sa ECHR oko tih razumnih rokova - jer se puno toga našlo u Strasbourgu?

[bojan79]

Napravili su čudnu stvar, jer sad po zakonu o sudovima upućuješ zahtjev zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, a u isto vrijeme ostaje i odredba Ustavnog zakona o Ust. sudu, odnosno čl. 63. po kojem i dalje možeš podnijeti Ustavnu tužbu iz istih razloga

[Mrnjaukalica]

Čini se da se ovim odredbama Zakona o sudovima otvara mogućnost korištenja redovnih i izvanrednih pravnih lijekova kada je riječ o razumnom roku.

 

Redovni su oni koji se koriste prema čl. 27. i čl. 28. ZOS. Moguće je podnijeti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku neposredno višem sudu, a žalba protiv tog rješenja moguća je pred VSRH. Nije dopuštena žalba na rješenje VSRH, ali se može podnijeti ustavna tužba.

 

Ustavni sud po čl. 63. UZUS može pokrenuti postupak i prije no što je iscrpljen pravni put, ako bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka nastupila ozbiljna šteta za podnositelja. Dakle, to ostaje kao izvanredni pravni lijek i u slučaju kada bi postupak po istom pitanju razumnog roka na nižim sudovima bio takav da se ne bi osnovano mogla očekivati zaštita prava podnositelja.

 

Mislim da će u praksi Ustavni sud odbacivati ustavne tužbe koje su upućene zbog razumnog roka ako pritom nije iskorišten, pogotovo ako uopće nije ni pokrenut postupak zaštite prava pred nižim sudovima.

 

Zakonodavac je bojazan da će se uvođenjem ovakvog sustava predmet dodatno otegnuti otklonio čl. 27. st. 3. ZOS, određujući postupak zaštite prava radi razumnog roka hitnim.

 

Meni je samo problematično to ako je prema dogovoru sa ECHR potpisan kakav sporazum da je za razumni rok jedino nadležan Ustavni sud.