porez na ekstra profit

[upitnik]

Ima li država zapreka da uvede porez na ekstra profit banke u iznosu od 100%? Npr. ako je nekome rata kredita skočila za 40% u nekoliko godina to bi se moglo smatrati zelenaštvom i zelenaški ekstra profit mogao bi se kazniti stopostotnim porezom. Ima li zapreka da država uvede jednu takvu radikalnu mjeru?

[felixx]

upitnik je napisao:

Ima li država zapreka da uvede porez na ekstra profit banke u iznosu od 100%?

 

Ima.

Ekonomsku logiku i zdravu pamet.

Pretjerano veliki porezi uvijek su donosili manje novca u državnu blagajnu, odbijali investitore i štetili razvoju društva.

 

Što bi bilo da je 'švicarac' potonuo na tri kune? Bi li onda netko bankama nadoknadio štetu?

 

Rješenje je da se postigne određeni kompromis.

 

[upitnik]

Da, a kako zdrava pamet tumači to da je država dopustila da banke određuju kamatu kako žele, maksimum je zatezna kamata. Nije li država trebala i morala odrediti da se kamate moraju vezati uz Libor, pa da dužnici imaju nekakvu viziju o čemu ovisi kamata na kredit. Danas je Libor za švicarski franak maksimalno 0,25. To znači da banka koja ima kamatu oko 6% zarađuje profit od 5,75% na sve stambene kredite u švicarcima, a na gotovinske još i veću dobit. U EU su kamate vezane na Libor i iznose 2-3 postotna poena više od Libora. To bi značilo da realna kamata sljedeća 3 mjeseca ne bi smjela biti veća od 3,25% za švicarske franke. Meni zdrava pamet kaže da je sve iznad toga zelenaštvo odnosno mafijaški način ukamaćivanja. A to je omogućila država koja nije reagirala tada kada su strane banke ulazile u Hrvatsku. Da je država zahtijevala i zakonski odredila da kamate moraju biti vezane uz Libor, da je objsnila građanima što je to uopće Libor, danas ne bismo imali dužničko ropstvo desetina tisuća ljudi. Država mora biti servis svojih građana, a ne servis pohlepnih kapitalista.

[upitnik]

Evo kako se u uređenoj državi ponaša banka:

Odplačilna doba in znesek kredita Obrestna mera Izračun

odplačilna doba 10 let, znesek kredita 20.000 EUR*

6M Euribor + 2,15 % Rezultat

odplačilna doba 10 let, znesek kredita 20.000 EUR

6M Euribor + 2,30 % Rezultat

odplačilna doba 20 let, znesek kredita 20.000 EUR*

6M Euribor + 2,25 % Rezultat

odplačilna doba 20 let, znesek kredita 20.000 EUR

6M Euribor + 2,40 % Rezult

 

U prijevodu, kamata se određuje na temelju 6-mjesečnog euribora (koji iznosi sada negdje 1,4 za euro). To znači da maksimalna kamata ovisno o ponudi i sredstvima osiguranja (Ljubljanska nova banka)na eure iznosi u sadašnjem trenutku od 3,45 - 3,8%. U francima uopće niti ne nude kredite. Nema opravdanja za otimačinu koju provode banke u Hrvatskoj. Opravdanje imaju samo u našim zakonima koji su im to dopustili. Vidio sam čak neke komentare u medijima da se u Sloveniji država ne upliće u kredite u francima. Naravno da se ne upliće kada kamata vjerojatno ne prelazi 3% (o tome nemam podatke, jer se novi krediti u francima ne nude, ali zasigurno je manja kamata na franke nego na eure).

[felixx]

upitnik je napisao:

Država mora biti servis svojih građana, a ne servis pohlepnih kapitalista.

 

Država je na neki način i bila servis pohlepnih građana.

 

Građani su pod svaku cijenu željeli živjeti iznad svojih mogućnosti. A država im je to omogućila - nerealno velikim plaćama, svim mogućim vrstama povlastica, mogućnošću zaduživanja koja su bez kriterija usmjeravana u potrošnju. Stanovanje u vlastitom stanu postavljeno je kao nekakav kriterij 'slobode', a automobili su se najčešće kupovali bez ikakvih kriterija realne potrebe i mogućnosti.

 

Sumanuta potražnja za kreditima i stanovima dizala je cijene u nebo.

Naravno da bankari (i građevinari, i dileri automobilima, i dr.) nisu nevinašca, ali ponašali su se onako kako se svaka razumna osoba ponaša - ako mogu dići cijenu i zaraditi, bio bih blesav da to ne učinim.

 

Sada se uspoređivati sa npr. Slovenijom, je promašeno.

[upitnik]

Mišljenja sam da dizanje kredita radi rješenja stambenog pitanja nije želja za životom iznad svojih mogućnosti. Pogotovo ako se iskalkulira da povećanje kamate 2-3 postotna poena nije neizdrživo. I bilo bi izdrživo da franak nije poludio. Kako je netko mogao znati da će tečaj franka ići u nebo? To je izgleda znao bankarski sustav, stoga mislim da je njihovo ponošanje čak i kažnjivo i jednom dobro sročenom tužbom moglo bi se dokazati da su njihove namjere bile upravo takve da dovedu kupce u tešku gotovo bezizlaznu situaciju za mnoge. Pitam se je li netransparentnost kamate možda kršenje Zakona o obveznim odnosima. Po meni jest, a ako bi se dokazalo da banke uopće nisu dizale franke da bi isplaćivale kredite vezane uz valutnu klauzulu u francima odnosno da nisu mijenjale svoje franke za kune, onda je čak riječ i o prevari. I jedna opaska, nije bila samop sumanuta potražnja za kreditima, nego je bila i sumanuta ponuda kredita s trenutačno povoljnim uvjetima. Nije li država trebala zaštiti građane od prevare? Ja mislim da je svakako trebala, jer to je država hrvatskih građana, a ne država krupnih kapitalista. Ipak u ovoj državi živi nekoliko milijuna "obični" ljudi i nekoliko tisuća bogataša, od kojih ima zasigurno dosta i onih sa najblaže rečeno sumnjivim bogatstvom.

[felixx]

upitnik je napisao:

Mišljenja sam da dizanje kredita radi rješenja stambenog pitanja nije želja za životom iznad svojih mogućnosti.

 

Jest, ako kupuješ stan veći , skuplji i na boljoj lokaciji nego što ti treba.

Kako sam napisao, postavio se nekakav standard,kriterij da svatko mora imati vlastiti stan. Već sada u RH smo među vodećim nacijama po broju osoba/obitelji koje posjeduju vlastitu stambenu nekretninu. Po raznim kriterijima to je između 83-90%. Za usporedbu, u Njemačkoj je to 55-60 %, a u Nizozemskoj manje od 50%.

 

I ti kriteriji tko je 'običan','prosječan', su čiste floskule. Hrvatska ima sigurno nekoliko stotina tisuća 'dobrostojećih' obitelji (dakle, najmanje četvrtinu stanovništva, a vjerojatno prije polovina stanovništva), koje imaju osim vlastite,u kojoj žive, bar još jednu vrijednu nekretninu,min. dva automobila, min. dva računala, tri-četiri tv prijemnika, itd. Dakle, srednji sloj.

Ali kod nas je sramota biti 'dobrostojeći', nekako se svi žele deklarirati kao 'siromašni'!

 

A ovo sa time što bi banke smjele ili ne - nitko te ne može zaštititi od tvoje gluposti. Ljudi su pristali na takve uvjete.

[upitnik]

Ništetnost pojedinih odredaba

Članak 296.

(1) Ništetne su odredbe općih uvjeta ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela.

(2) Prilikom ocjene ništetnosti određene odredbe općih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt činidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba općih uvjeta ugovora povezana.

(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na one odredbe općih uvjeta ugovora čiji je sadržaj preuzet iz važećih propisa ili se prije sklapanja ugovora o njima pojedinačno pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecati na njihov sadržaj te na odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i lako uočljive.

Zelenaški ugovor

Članak 329.

(1) Ništetan je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti.

(2) Na zelenaški ugovor na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o posljedicama ništetnosti i o djelomičnoj ništetnosti ugovora.

(3) Ako oštećena strana zahtijeva da se njezina obveza smanji na pravičan iznos, sud će udovoljiti takvom zahtjevu ako je to moguće, a u tom slučaju ugovor s odgovarajućom izmjenom ostaje na snazi.

(4) Oštećena strana može podnijeti zahtjev za smanjenje obveze na pravičan iznos u roku od pet godina od sklapanja ugovora.

 

Uskoro će uslijediti masovne tužbe zbog zelenaških ugovora koje su banke sklopile s klijentima. Gotovo je sigurno da je za kredite ukupno iskorišteno svega desetak posto franaka, a za sve ostalo korišteni su euri posuđeni po kamati koja ove godine iznosi 1,5% za banke (za franak do 0,25%)odnosno kune iz vlastitih izvora. Ako je korišteno 10% franaka, a za ostalo neka druga valuta, očigledno je da kamate realno iznose 12% u većini slučajeva kada se radi o kreditima u francima. Kada na banke navale masovne tužbe desetina tisuća građana, vidjet ćemo što će se dogoditi. Ipak će zadnju riječ imati sud. Ako banka zarađuje, ali doslovno zarađuje, 12% na danome kreditu godišnje, i ako netko misli da je to u redu i da su ljudi glupi što su potpisali takve ugovore (a nitko nije mogao očekivati suludi tečaj franka), tu se ne može ništa. Ako će tako misliti i sud, opet se neće moći ništa. Međutim, vidjet ćemo što će biti i što će se dogoditi.

[felixx]

upitnik je napisao:

 

Uskoro će uslijediti masovne tužbe zbog zelenaških ugovora koje su banke sklopile s klijentima.

 

Gluposti.

 

Kakvi zelenaški ugovori?

Ljudi su solemnizirali ugovore. Pritom ih je JB još izričito pitao/la : "Razumijete li sadržaj napisanog?"

 

Problem postoji, i treba ga riješiti.

Potpuno je pogrešno mišljenje da bankari 'trljaju ruke', da su sretni zbog ove situacije.

I njih muče noćne more. Bili bi oni sretni da je švicarac malo otklizao, ali ovakvu stiuaciju uistinu nitko nije mogao predvidjeti.

Sve to može blokirati poslovanje banaka - može na kraju blokirati cijeli monetarni sistem i tokove novca.

[upitnik]

Vidjet ćemo jesu li gluposti.

 

Kako bi to mogle banke biti blokirane ako bi umjesto sadašnjih 12% realnog profita zarađivale normalnih 2-3%? Uistinu ne razumijem tu logiku.

 

Zašto banka zarađuje 12%? Zato jer banka nije dužna švicarske franke pa na tečaju zarađuje dodatne postotke dok klijenta dodatno oštećuje za te postotke. A to je u suprotnosti s odredbama iz Zakona o obveznim odnosima. To mogu podržavati samo isti takvi spekulanti kakve su i banke. Nadam se da ima sudaca koji će razmotriti dokaze, a ne dogmatske floskule iz HUB-a.

 

Inače, nije ugovor zelenaški samo ako se ne razumije što piše. Ugovor je zelenaški ako se ugovori korist koja iz ugovora nije vidljiva, a iz ugovora nije bilo vidljivo da će tečaj franka podivljati tako da je naknadno došlo do nesrazmjera čindaba. S tim povezana ništetnost proizlazi iz očigledne neravnopravnosti u pravima i obvezama.

 

Samo ako su banke posudile franke da bi dale kredite, dakle samo u takvome slučaju ovo što pišem ne stoji. Ali, kada bi tako bilo, već bi pale i takve izjave iz HUB-a, ali takvih izjava nema.

 

Međutim, sve je to pojednostavljeno, a za pravu tužbu potrebni su pravi igrači, pa se možda takvi i pronađu. Osobno, da sam uspješan odvjetnik i to dobrostojeći, čisto radi izazova prihvatio bih se pro-bono zastupanja desetina tisuća građana RH. A naravno da bi dobitak spora značio revoluciju i evoluciju istodobno.

[felixx]

upitnik je napisao:

 

 

Kako bi to mogle banke biti blokirane ako bi umjesto sadašnjih 12% realnog profita zarađivale normalnih 2-3%? Uistinu ne razumijem tu logiku.

 

Osobno, da sam uspješan odvjetnik i to dobrostojeći,

 

Da si uspješan odvjetnik, znao bi da nema osnove za takvu tužbu.

 

I ako ne razumiješ zašto i kako bi banke mogle postati nelikvidne, bolje da prestaneš pisati o ovoj temi.

[upitnik]

Prosvijetli me.

 

Uistinu mi nije jasno kako na nelikvidnost može utjecati činjenica da umjesto dobiti od 12% imam dobit od 3%. Dakle, nemam gubitak, imam smanjenu dobit.

 

Pretpostavka je da banke nisu uopće poslovale francima.

 

Poslovale su eurima.

 

Imaju kamatu od 6% na franke.

 

Zahvaljujući razlici u tečaju imaju dobit od 12%.

 

Realna kamata na euro trebala bi biti oko 4% jer je Libor oko 1%.

 

Kamata u našoj državi je naravno 6%, jer banke trabunjaju o riziku koji ne postoji budući da su osigurane sa svih strana i hipotekama i osiguranjima koje plaćaju klijenti.

 

Banka zarađuje ekstra profit koji je veći za 200% od profita koji bi iamle u recimo Sloveniji.

 

Ako si siguran da su banke trošile franke za kredite, reci da je bilo tako. Ali za franke kamata ne bi smjela biti veća od 3% (jer je Libor cca. 0%). I u takvome slučaju banke imaju ekstra profit, u takvome slučaju 100% ekstra profita (jer je 6% ukupno 100% više od 3%).

 

Dakle, ako banka plaća kamatu od 0 ili 1% onome od koga je posudila novac, onda zarađuje profit od cca. 6%. Ako bi se profit smanjio na 3%, gdje je tu nelikvidnost? Još uvijek je 3% u plusu, a na desetine tisuća kredita to je ogroman novac i ogroman plus. Nema nelikvidnosti.

 

Ako je ima, gdje dolazi do te nelikvidnosti. Prosvijetli me.

[marama]

Zakon propisuje maksimalnu legalnu kamatnu stopu (za fizicke osobe), mislim da je 12% (ili 14%). Sve preko toga je lihvarenje.

Trenutna kamatna stopa je takva kakva je, po meni nije upitna legalnost iste vec je upitna netransparentnost kojom se ta stopa odredjuje. Vjerujem da u zaknima ima prostora da se donese bolja regulativa do vremena do kojeg ce banke konacno pocet nudit kamatne stope vezane za Euribor/Libor, no trenutno je najveca briga CHF duznika tecaj a ne kamatna stopa. A nac dokaze da je neka RH banka utjecala na razvoj CHF tecaja je jako tesko, sve kad bi to i bila istina.

[felixx]

upitnik je napisao:

gdje dolazi do te nelikvidnosti. Prosvijetli me.

 

 

Čuo si za kreditni rejting ?

 

Kreditni rejting definira po kojoj cijeni banke u nekoj državi posuđuju novac da bi ga dalje plasirale u vidu kredita. Što je kreditni rejting lošiji, kamate koje banke plaćaju su veće. Dakle, za Sloveniju i RH nisu iste.

Kreditni rejting ovisi npr. o vanjskom dugu države, efikasnosti pravosudnog sustava, općoj procjeni perspektive gospodarstva.

Umjesto objašnjavanja libora, građanima treba objasniti da su potpisivanjem za referendum o Zakonu o radu rušili kreditni rejting zemlje i tako si povećali kamate.

 

Ako je država prezadužena , i perspektiva gospodarstva loša, ljudi gube radna mjesta, i povećava se postotak nenaplativih potraživanja.Ako je pravosuđe neefikasno, sporovi oko npr. ovrhe radi naknade potraživanja traju godinama.Sve to bankama čini gubitke, koje moraju ukalkulirati u cijenu kredita - kamate.

Ako je dužnik prestao otplaćivati stambeni kredit, i banka tek nakon 5-6 godina namiri samo dio potraživanja, to je značajan gubitak. Npr, banka je prije dala kredit od 100000 € za stan, ali taj stan nakon pet godina sudovanja i ovrhe sada se na licitaciji može prodati tek za možda 65000 €, a tu je i bar 10000 sudskih troškova.Dakle, gubitak od 45%. Svih tih 5 godina banka plaća kamatu za novac koji je posudila, a to je za RH 4-5% (zbog lošeg kreditnog rejtinga). Dakle, dodatnih bar 20% gubitka, a ukupno i do 65%! Ovo je pojednostavljeni prikaz,radi ilustracije, molim da se ne ulazi u detalje (banka će i dalje ganjati dužnika zbog duga, ali tu su i dalji troškovi, na kraju zastara...).

 

Ako banka ima 3% takvih kredita , to je do 2% gubitka.

Ako to bude za 8-10 % stanova,dakle 6-7 % gubitka, banka više ne može plaćati kamate na sredstva posuđena na tržištu, nenaplativost još više ruši kreditni rejting i povećava kamate, i tako u krug; kriza se produbljuje, cijena nekretnina još više pada, još više dužnika prestaje s otplatom...

Na kraju banke imaju gomilu ovršenih stanova, koje ne mogu prodati ni u pola cijene jer jednostavno nema kupaca. A banke nemaju novac da vraćaju sredstva posuđena na tržištu - postaju nelikvidne.

 

Kretanje tečaja je druga priča, kao i dionice i druge vrijednosnice. Vrijednosti rastu i padaju. Ako oporezuješ dobit, što je kada vrijednost pada? Povrat poreza?

 

[upitnik]

Sve je to točno, ali je li i stvarno tako. Ne vjerujem u priče koje nam servira bankarski sustav. Veliki dio novca dolazi iz unutarnjih ulaganja. Sve bi se to istragom dalo utvrditi. I utvrdit će se. Laž ne može vječno trajati. Znam iz pouzdanih izvora da su banke posuđivale novac po kamati 1,5-2% od njemačke investicijske banke. Priče za javnost su samo priče. Franak gotovo da i nije bio u igri. Glavna teza je - ako banke nisu zadužene u francima, ako zahvaljujući tome imaju ekstra profit na tečaju 40 i više posto, ako još imaju i kamatu od 6%, onda takvi ugovori trebaju biti ništetni. Naravno, sve to treba dokazati, što neće biti problem jer tragovi novca postoje.

 

Kreditni rejting nije isti za državu i za banke.

 

Podatak od prije dva dana - banke imaju 14,4% veću bruto dobit nego lani u isto doba. To je očigledni znak teške krize u bankovnom sustavu RH. Banke provode legalnu otimačinu, između ostalog zahvaljujući državi koja bi trebala poučiti građane o funkcioniranju bankarskog sustava, a ne o tome kako se prelazi cesta ili pruga.

[upitnik]

Ne budi lijen pa pronađi, i pronašao sam. Čak i banke u Srbiji imaju promjenjivu kamatu vezanu za euribor. Dakle, mi smo izgleda zadnja oaza netransparentnog bankarstva:

 

Krediti s promjenjivom kamatnom stopom i VK u Srbiji

 

Kamatne stope kredita s promjenjivom kamatnom stopom i Valutnom klauzulom u Srbiji

 

Banca Intesa

6M Euribor + 4,00% – 5,00% na godišnjem nivou

Kvartalno (01.01., 01.04., 01.07. i 01.10.) – u skladu sa Opštim uslovima poslovanja

Vrsta referentne kamatne stope: Euribor

Iznos marže koja se dodaje na referentnu kamatnu stopu ili oduzima od nje: od 4,00% do 5,00% na godišnjem nivou

 

Erste Bank

6M EURIBOR + 4,49% – 5,19%

Banka zadržava pravo da kvartalno (01.01., 01.04., 01.07. i 01.10.), tokom trajanja kredita vrši izmenu varijabilnog dela ugovorene kamatne stope, u zavisnosti od kretanja

EURIBOR-a, LIBOR-a, i ostalih tržišnih kamatnih stopa kao i margine usled promena zakonskih propisa, akata Narodne Banke Srbije, promene rejtinga države i Banke , ocene rizika plasmana ili promene ukupnih tržišnih uslova odnosno konkurentskog okruženja.

 

Hypo Alpe Adria bank

3M EURIBOR + 4,50% – 5,50%

[upitnik]

Mislim da je ova tema mnogima zanimljiva, pa evo i jednog izvatka iz komentara Ante Mikića s t-portala:

 

Ako poraste šestomjesečni CHF libor, onda se kao razlog povećane kamate navodi 'trošak novca'; ako se pak libor vrati skoro na nulu, a kamate na depozite padnu, onda su razlog povećanja 'troškovi regulacije'; ako se ti troškovi - obvezna devizna rezerva i granična pričuva - smanje, onda se kao razlog visokih kamata navodi 'rizik zemlje'; a kad napokon i taj credit default swaps za Hrvatsku krene prema dolje, e, onda je najvažniji - povećani 'rizik dužnika' i nenaplativih kredita. Do kojih je, kojeg li paradoksa, velikim dijelom i došlo upravo zbog te povećane kamate. Pa ti budi pametan! Bilo bi puno poštenije, ali i bliže istini, kad bi na pitanje zašto su dizale kamatne stope i zašto ih tako teško spuštaju, banke jednostavno odgovorile: zato što mogu!

 

A zašto to mogu? Zato što posluju u zemlji koja pitanje promjenjivih kamatnih stopa, izuzmemo li propisanu gornju granicu od 12 posto, ničim nije regulirala, pa te banke sasvim legalno mogu navući malom kamatom, pa ju već nakon nekoliko mjeseci, bez ikakvog provjerljivog objašnjenja, dizati kako žele. Zato što svakih toliko istoj toj državi – što kroz pozajmnice što kroz kupnju obveznica – po isto tako visokim kamatama posuđuju novac koji joj je potreban za previsoke rashode. Zato što s dobiti isisanom iz tranzicijskih zemalja moraju krpati minuse svojih centrala u zapadnim uređenijim tržištima

[felixx]

upitnik je napisao:

 

 

A zašto to mogu? Zato što posluju u zemlji koja pitanje promjenjivih kamatnih stopa,

 

Zašto mogu?

Zato jerje država u banani, prezadužena do grla zbog djeljenja povlastica i privilegija, krađe, promašenih ulaganja.

Pa svaki mjesec treba dobiti/izmoliti od banaka još dvije milijarde kuna kredita, da se mogu podjeliti plaće, mirovine...

 

E sad, kako ćeš nekome ,koga svako malo moraš nešto moliti, određivati što i kako se treba ponašati.

A 'naše', 'domaće' banke sada su u stvari banke-kćeri velikih stranih banaka (jako pametno smo sve rasprodali za kikiriki).

 

Nagazi li država pretjerano banke ovdje, strane banke će nam reći: Tražite novac, a naše 'kćerkice' u Hrvatskoj plaču! Odyebite!

[simfiza]

Slažem se s mnogim stvarima izrečenim na ovu temu. Istina je da državi treba novac jer je sve netragom nestalo pa se ne smije dirati u banke, a s druge strane je istina i da su ljudi dizali kredite za što im treba i za što im ne treba.

Moji roditelji imaju jedan kredit u CHF, tada je to izgledalo ok, a sada su stvari drugačije. Iako mrzim banke i bankare mislim da tada nisu ni oni znali za ovakav slijed događaja. Jedna stvar koja me jako nervira, a nervirala me i prije jačanja CHF je to što banka pri izračunu anuiteta iskaže iznos u eurima, a uplata mora biti u kunama. Zašto ne izračunaju anuitet odmah u kunama? I zašto se ne može platiti u eurima ako je već iznos iskazan u eurima? Moji roditelji npr. zarade na iznajmljivanju apartmana (sve regisrirano) u eurima i s tim eurima otplaćuju kredit. Ali moraju najprije promijeniti te eure u kune, a budući da banke imaju različit kupovni tečaj od prodajnog pri tome otmu još i duplu proviziju na razmjenu eura u kune da bi se otplatila rata u iznosu xy eura. Ja na to poluđujem.

[marama]

simfiza je napisao:

Slažem se s mnogim stvarima izrečenim na ovu temu. Istina je da državi treba novac jer je sve netragom nestalo pa se ne smije dirati u banke, a s druge strane je istina i da su ljudi dizali kredite za što im treba i za što im ne treba.

Moji roditelji imaju jedan kredit u CHF, tada je to izgledalo ok, a sada su stvari drugačije. Iako mrzim banke i bankare mislim da tada nisu ni oni znali za ovakav slijed događaja. Jedna stvar koja me jako nervira, a nervirala me i prije jačanja CHF je to što banka pri izračunu anuiteta iskaže iznos u eurima, a uplata mora biti u kunama. Zašto ne izračunaju anuitet odmah u kunama? I zašto se ne može platiti u eurima ako je već iznos iskazan u eurima? Moji roditelji npr. zarade na iznajmljivanju apartmana (sve regisrirano) u eurima i s tim eurima otplaćuju kredit. Ali moraju najprije promijeniti te eure u kune, a budući da banke imaju različit kupovni tečaj od prodajnog pri tome otmu još i duplu proviziju na razmjenu eura u kune da bi se otplatila rata u iznosu xy eura. Ja na to poluđujem.

 

Banke su itekako spekulirale s time da ce tecaj CHF past, zato su velikim djelom i same prebacili obaveze u EUR.

Sto se drugog pitanja tice, sredstvo placanja u RH su Kune i pravne osobe (dakle niti banke) ne smiju primat uplate u Eurima. One su tebi "posudile" Kune (doduse uz VK) a i ti njima vracas Kune. Znam da je blesavo to sa tecajnim razlikama.