Jump to content

relativna i apsolutna zastara DEFINITIVNO


anonimno
 Dijeli

Preporučene objave

Dajte ljudi, molim vas, tko zna, nek netko napise obicnim rijecima koja je razlika izmedju relativne i apsolutne zastare duga, jer me niz kontradiktornih postova na ovom forumu totalno zbunio. Dakle, do kada se moze podignuti ovrsni zahtjev ili tuzba, ne znam u biti sto vjerovnik podize? Moze li i nakon sto je nastupila relativna zastara? Ako moze, cemu onda uopce sluzi ta relativna. Dalje, kazu da ako parnica traje dvadeset godina, onda da dug svo to vrijeme ne zastarijeva. Meni to sve skupa nije jasno, jer sto onda uopce znaci apsolutna zastara. Evo, ajde da to jednom konacno razjasnimo, jer je ocigledno da to muci mnogo ljudi na ovom forumu, bilo vjerovnika, bilo duznika. I molim jezikom koji razumiju i oni koji nisu pravnici (jer pravnicima to i ne traba) i nek se jave samo oni koji stvarno znaju, a ne da tu svatko iznosi svoje laicko misljenje i onda na kraju nitko nema pravu informaciju.

Hvala i pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne znam koliko ima smisla otvarati nove teme kada već iste postoje, ali evo još jednom:

 

Zakon o obveznim odnosima poznaje samo izraz "zastara". Tijek zastare, nastupanje zastare i vrijeme potrebno za zastaru određeno je čl. 214. - 246. Zakona o obveznim odnosima, svakom dostupno na stranicama www.nn.hr, Narodne novine br. 35 iz 2005. g. do 17.3.2005. g.

 

Građansko pravo, tj. Zakon o obveznim odnosima, ne poznaje izraze apsolutna i relativna zastara. Zastara u građanskim stvarima ili nastupi ili ne nastupi.

 

Nema smisla da ovdje navodimo rokove zastare kojih ima dosta (zavisno od vrste potraživanja) kad to svatko može pročitati u zakonu, samo si treba dati malo truda.

 

Građanska parnica može trajati dvadeset (pedeset, sto) godina i potraživanje neće zastarjeti zato što zastara ne teče (prekinuta je tužbom ili prijedlogom) dok postupak traje. Po okončanju postupka zastara počinje teči ispočetka ako je postupak okončan presudom u korist vjerovnika, te je rok za prisilno ostvarenje te tražbine 10 godina.

 

Dakle, ako potraživanje nije zastarjelo prije pokretanja postupka, ono ne može zastarjeti dok parnični postupak traje. Ako je zastara nastupila prije nego je vjerovnik pokrenuo postupak, dužnik mora u postupku istaći prigovor zastare jer na njega sud ne pazi po službenoj dužnosti već samo na prigovor stranke. Ovo zato jer sam dug nije prestao, već je prestao samo zahtjev vjerovnika da traži njegovu isplatu.

 

Izrazi koji se često spominju "apsolutna" i "relativna" zastara koriste se u kaznenim, prekršajnim i nekim drugim postupcima da označe vrijeme kada se postupak više ne može voditi ili sankcija ne može izvršiti. Ti pojmovi se ne mogu primijeniti na građanske odnose.

 

Ovo je bilo ukratko, pa neka netko slobodno ode malo više u detalje, pogotovo u odnosu na druge postupke, ali mislim da je ipak lakše pročitati tih tridesetak članaka.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Najjednostavnije, kad ti netko govori o relativnoj i apsolutnoj zastari moraš odvojiti to da li se radi o kaznenom, prekršajnom ili građanskom pravu odnosno stvari.

 

Npr. kod prekršajnog prava relativna zastara je onaj vremenski period od počinjenja prekršaja do pokretanja postupka od strane zato ovlaštenog tijela. Apsolutna zastara je vrijeme u kojem prekršajni sud mora pravomoćno rješiti taj predmet.

 

U nekim prisilnim naplatama npr. poreza, doprinosa, propisan je rok zastarijevanja recimo 5 godina (relativna zastara) i uvjeti koji na neki način produžuju taj rok od 5 godina (npr. organ je donio rješenje ili pokušao naplatu) do apslolutnih 10 godina.

 

Podnošenjem tužbe sudu u građanskom postupku stopira se rok zastare (opći zastarni rok je 5 godina) Npr. utužuješ neku tražbinu koja je dospjela prije 4 godine i 11 mjeseci. podnošenjem tužbe sudu zastara prestaje teći. postupak traje 5-6 godina, dobiješ pravomoćnu sudsku presudu za koju je zastara izvršenja 10 godina od nastupanja pravomoćnosti.

 

Eto, laički sam ti pokušao ukazati na kompliciranost ovog pojma (bez definicija i terminologije koju sam možda mogao upotrijebiti). Nadam se da ti je to jasnije, barem malo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U nekim prisilnim naplatama npr. poreza, doprinosa, propisan je rok zastarijevanja recimo 5 godina (relativna zastara) i uvjeti koji na neki način produžuju taj rok od 5 godina (npr. organ je donio rješenje ili pokušao naplatu) do apslolutnih 10 godina. -

E, na ovo imam pitanje. Što se događa nakon tih 10 godina? Da li se nakon 5 godina može pokušati naplata, ako se prije nije?

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U kojem zakonu piše da parnica prekida tečenje apsolutne zastare? Radi se od novčanom dugu mirovinskom, to me zanima.

Ako parnica može dug produljiti na 30 godina, daj mi onda reci čemu uopće naziv APSOLUTNA i zašto u njenom objašnjenju u zakonu stoji da je to zastara prava naplate. Nigdje se ne spominje parnica.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

I mene zanima ta razlika između dvije vrste zastare. U zakonu o obveznim odnosima se spominju dva roka, prvi je 5 godina (i za to se na kaže da je relativna, ali mislim da je to ono što većina spominje kao relativnu) i 10 godina, a to se naziva apsolutnom.

E, sad, u Ovšnom zakonu, u dijelu koji se odnosi na žalbu stoji da se ona može uložiti ako je je nastupila zastara tražbine. E, a dajte mi recite KOJA zastara? Ova od 5 godina ili ona od 10 godina? Može li se pokrenuti ovrha na dug ako je prošlo sedam godina, bez da je ikakva parnica ili slično u tijeku? Ako može, koji je onda smisao ove zastare od 5 godina?

MOLIM ODGOVOR!

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zastara uređena Zakonom o obveznim doprinosima uređena je na taj način kako je određena jerbo prema tom Zakonu državna tijela imaju mogućnost prisilne naplate van sudskog postupka. Vidi bivši opći porezni zakon koji daje ovlasti tim tijelima praktično one koje imaju i ovršni suci (suci) putem upravnog postupka, rješenja prisilna izvršavanja, pljenidbe i sl. 10 godina je tamo apsloutna zastara za poreze i doprinose uz propisane uvjete (poduzimanje određenih radnji kojima je pokušana naplata)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

E, Rubens, a što ako nije bilo ničega od toga što su propisani uvjeti, dakle nije bilo pokušaja naplate, nije bilo ovršnog prijedloga, niko me nije obavijestio o dugu ... ?A od nastanka duga je prošlo osam godina. Da li su nakon isteka 5 godina izgubili pravo da bilo što i pokrenu? Daj, pliz, to mi je užasno važno, pitam to na ovom forumu već ne znam koliko puta, ali uvijek dobim uvijen i nepotpun odgovor. ! Dakle, molim precizan odogovor na to da li nakon 8 godina mirovinski može krenuti s prisilnom naplatom ako prije toga NIŠTA nisu poduzimali.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 5 godina kasnije...

Pitanje za strucnjake.

Bilo koja procesna radnja u gradjanskom sporu PREKIDA tijek zastare (sto znaci da moze samo poceti teci ponovno,tj,ne ZASTOJ nego PREKID zastare)

Dosudjen je iznos naknade stete u gradjanskom sporu i presuda je pravomocna, te se nakon 9.5g. pokrene ovrha koja nije provedena jer je ovrsenik opterecen drugom ovrhom u max zakonskoj visini, tj. 1/3 mirovine. Da li 10-to godisnji rok krece teci ponovno?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

 Dijeli

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija